Vrhovni sud Arizone u utorak je dozvolio da se primjenjuje zakon iz 1864. godine kojim se zabranjuje abortus u gotovo svim slučajevima, što je još jedan korak unazad za reproduktivna prava u toj državi u kojoj je prekid trudnoće već bio zabranjen posle 15 sedmica.
Sudije Vrhovnog suda su sa 4 glasa za i 2 protiv presudile u korist jednog ginekologa-akušera i tužioca okruga u Arizoni koji su branili zakon - nakon što je to odbila da uradi sekretarka za pravosuđe iz Demokratske stranke.
Sudija Džon Lopez, kojeg je kao i sve njegove kolege imenovao republikanski guverner, napisao je da državna skupština "nikada nije utvrdila pravo, ili nezavisno odobrila, abortus".
"Poštujemo procjenu zakonodavne vlasti - na što smo ustavom obavezni - koja odgovara i odražava volju naših građana", napisao je Lopez.
Primjena presude odložena je 14 dana da bi se stranama omogućilo da pokrenu preostala pitanja na nižem sudskom nivou.
Međutim, borba oko prava na abortus u Arizoni nije završena. Grupa aktivista je prošle nedelje saopštila da je prikupila dovoljno glasova da omogući da se birači u novembru izjasne o mjeri kojom bi pravo na abortus, do održivosti fetusa, bilo zacrtano ustavom.
Sekretarka za pravosuđe Arizone Kris Mejes je u saopštenju ocijenila je da presuda Vrhovnog suda "nemoralna" i da predstavlja "kršenje sloboda". Naglasila je da, dok je na tom položaju, neće krivično goniti ljekare ili žene pod tim "drakonskim zakonom". Međutim, to bi mogli da urade tužioci na lokalnom nivou.
"Današnja odluka da se ponovo uvede zakon iz vremena kad Arizona nije bila država, kad je bijesnio Građanski rat i žene nisu mogle ni da glasaju, ući će u istoriju kao ljaga na našu državu", istakla je Mejes.
Oglasio se i američki predsjednik Džo Bajden koji je u saopštenju poručio da će milioni stanovnika Arizone uskoro živjeti pod "još ekstremnijom i opasnijom zabranom abortusa".
"Ova presuda je rezultat ekstremne agende republikanskih zvaničnika koji su riješeni da ženama otmu slobode", naglasio je Bajden.
Presuda najviše sudske instance u Arizoni najnoviji je pravni poraz za pristalice prava na abortus, nakon što je Vrhovni sud Floride prošle nedelje omogućio stupanje na snagu republikanskog zakona kojim se zabranjuje ta procedura posle šest nedelja trudnoće.
Sudije u Arizoni raspravljale su o zakonu iz 1864. godine, koji je stupio na snagu prije nego što je postala država, a zabranjuje abortus u svim slučajevima osim da se spasi život majke. Za sve koji obavljaju tu proceduru predviđena je kazna do pet godina zatvora.
Organizacija "Planirano roditeljstvo" (Planned Parenthood), koja pruža usluge abortusa, tužila je Arizonu 1971. godine da bi osporila zakon iz 19. vijeka. Sudija je presudio u korist organizacije i spriječio primjenu starog zakona nakon što je Vrhovni sud 1973. godine - presudom u slučaju Ro protiv Vejda - potvrdio ustavno pravo na abortus i legalizovao tu proceduru na nacionalnom nivou.
U martu 2022. godine, tadašnji republikanski guverner Dag Dusi potpisao je novi zakon kojim se zabranjuje abortus posle 15 nedelja trudnoće i predviđa kaznu do pet godina zatvora za bilo koga ko obavlja tu proceduru ili pomaže ženi pri prekidu trudnoće.
Vrhovni sud je omogućio da novi zakon stupi na snagu, odlukom da ukine ustavno pravo na abortus. Posle te presude, više država u kojima su na vlasti republikanci, uvelo je restrikcije ili potpuno zabranilo abortus.
U julu 2022. godine, tadašnji republikanski sekretar za pravosuđe Mark Brnović podnio je tužbu kojom se osporava sudska odluka o blokiranju zakona iz 1864. godine i tužiocima omogućava da sprovedu tu zabranu. Sud je u septembru iste godine presudio u korist Brnovića.
Međutim, Planirano roditeljstvo uložilo je žalbu i državni apelacioni sud je u decembru 2022. godine ponovo blokirao primjenu zakona iz 1864. godine ali samo kad su u pitanju ljekari. Dozvolio je primjenu kada je riječ o onima koji nisu ljekari i obavljaju abortus. Novoizabrana demokratska guvernerka i sekretarka za pravosuđe odbile su da se dalje žale.
Međutim, to su uradili ginekolog-akušer Erik Hejzelrig i tužilac okruga Javapa Denis Mekgrejn. Hejzelrig vodi mrežu kriznih centara u kojima se trudnice savjetuju protiv abortusa.
Njih je pred Vrhovnim sudom Arizone zastupao Savez za odbranu slobode, kozervativna pravna grupa odgovorna za druge slučajeve osporavanja prava na abortus, uključujući i pokušaj da se ograniči pristup piluli za prekid trudnoće.
