Dvije nedjelje uoči istorijskih parlamentarnih izbora na kojima će se, pored ostalog, odlučivati o pristupanju Crne Gore NATO savezu, političke partije i savezi pojačavaju međusobne optužbe o izdaji, pozivajući se na fantomske ankete i nudeći zanimljive opklade.
Prava invazija propagandnih poruka biračima, od poplave predizbornih bilborda do raznovrsnih spotova za TV i internet, među akterima kampanje pokrenula je polemiku o njenom finansiranju, koja je ubrzo skrenula na teren hladnoratovskih podjela.
Hladnoratovske priče
Priču o Americi i Rusiji otvorio je proruski Demokratski front, (DF) koji se oštro protivi ulasku Crne Gore u NATO, a čiji su lideri u više navrata optužili crnogorske vlasti da su izvršioci naloga američke ambasadorke u Podgorici, Margaret En Ujehare.
"Naš glavni spoljnopolitički prioritet će biti ukidanje sankcija Rusiji, koje je uvela ova vlast", poručio je nedavno funkcioner te koalicije, Milan Knežević, i najavio da će ukinuti i odluku o priznanju Kosova.
Đukanovićeva prozapadna DPS uzvratila je optužbama da se kampanja DF finansira iz inostranih centara, te da se na predstojećim izborima vodi bitka protiv ruskog uticaja u zemlji i inostranstvu.
"Oni (DF) nisu partija i nisu politika. Oni su oruđe u rukama treće strane, zbog toga mi 16. oktobra ne bijemo bitku sa DF-a nego sa interesima Rusije u Crnoj Gori, regionu i na globalnoj sceni" rekao je u utorak potpredsjednik DPS Duško Marković i optužio najoštrije oponente vladajuće partije da imaju "političku, finansijsku, obavještajnu i svaku drugu podršku Rusije".
DF je pozvao Markovića da ponudi javnosti dokaze da je kampanja te koalicije finansirana iz inostranih izvora i nazvao njegove tvrdnje "udbaškim podmetačinama".
"Pozivamo Đukanovića i Markovića da objave javne i tajne račune DF i njegovih funkcionera, ali i DPS-ove javne i tajne račune... kako bi se vidjelo ko je finansirao njihove kampanje od 1990. do današnjih dana", rekao je Milan Knežević, odgovarajući na optužbe iz DPS.
U medjuvremenu, Agencija za sprečavanje korupcije zatražila je u subotu od tri partije koje čine DF-a izvode bankarskih žiro računa, zaključene ugovore za isporuku roba i usluga, strukturu privatnih izvora kojim se obezbjeđuju sredstva za rad, bruto bilans do 31.avgusta ove godine i ugovore o primljenim i datim prilozima.
Agencija je DF-u postavila rok za dostavljanje do ponedjeljka u 14 časova, te zaprijetila da će u protivnom partijama koje čine tu koaliciju, privremeno ili potpuno, biti obustavljena dodjela budžetskih sredstava za finansiranje predizborne kampanje.
"Nemamo što da krijemo i spremni smo da se provjere svi računi", rekao je DF-ov funkcioner Milan Knežević, koji je pozvao Agenciju da provjeri kako se finansira kampanja DPS, dok njegov kolega Nebojša Medojević tvrdi da se kampanja Đukanovićeve partije finansira od šverca cigareta.
Centar za demokratsku tranziciju (CDT) saopštio da je kampanja za izbore 2016. obimnija i skuplja nego prethodna, a samo trećina partija otvorila je račune i objavila koliko troše i iz kojih izvora finansiraju kampanju.
Oni ističu da nema sumnje da će ova kampanja biti najobimnija i najskuplja do sada i poručuju da svaki građanin ima pravo da zna na koji način se finansiraju partije, kako troše novac za kampanju i iz kojih izvora potiču njihova sredstva.
Prema CDT-u, u dosadašnjem toku kampanje najviše su se reklamirali DPS, DF i Demokratska Crna Gora, a samo jedna trećina partija i koalicija je otvorilo poseban žiro račun namijenjen za finansiranje izborne kampanje.
Opklada
U sjenci oštre retorike naizgled najoštrijih protivnika - DPS i DF, poruke „Ključa“ Miodraga Lekića, Socijaldemokratske partije Ranka Krivokapića i Demokrata Alekse Bečića, koji se nadaju značajnoj ulozi u postizbornoj raspodjeli mandata, tek povremeno dobiju veću medijsku pažnju.
Tako je nedavna izjava jednog od lidera Ključa, Srdjana Milića, da će njegova koalicija osvojiti 22 odsto glasova, a sve opozicione za 10 procenata nadmašiti DPS, izazvala premijera Mila Đukanovića da obeća da će na leđima ponijeti svakog glasača tog saveza „koji bude preko 15 odsto“.
"Ako 'Ključ' postigne rezultat veći od 15 odsto, ja ću na leđima da ponesem svakog njihovog birača koji bude preko 15 odsto", rekao je Đukanović novinarima u četvrtak.
Optužujući opoziciju da se koristi „manipulativnom retorikom koja ima za cilj da pošalje poruku da se priprema politička promjena“, Đukanović je saopštio da njegova partija uživa između 40 i 44 odsto podrške.
Lideri „Ključa“ odgovorili su da im je premijerova izjava podigla rejting, a ministar unutrašnjih poslova i funkcioner Ključa, Goran Danilović, da se tom savezu u kratkom roku javilo 10.000 ljudi koji žele da budu postizborni korisnici premijerove ponude.
„Vodimo preciznu evidenciju i redosljed prijavljivanja“, napisao je Danilović na svom Fejsbuk nalogu, dok su se na društvenim mrežama ubrzo pojavile uvredljive fotomontaže sa premijerovim likom i pozivi na jahanje.
(Ne)poželjni referendum o NATO
Iz Damar-a, agencije za istraživanje javnog mnjenja, rekli su dnevniku Vijesti da su „mnoga naučna istraživanja“ pokazala da objavljivanje rezultata istraživanja uoči izbora „minimalno, moglo bi se reći beznačajno“ utiču na odluku birača.
U toj agenciji rekli su da učesnici izbora moraju javno saopštiti ko je realizovao istraživanja na koja se pozivaju u kampanji.
Centar za demokratiju i ljudska prava, CEDEM, koji je radio većinu dosadašnjih predizbornih istraživanja, ove godine je odustao zbog zakonske izmjene koja onemogućava objavljivanje rezultata dvije nedjelje prije izbora.
„Parlamentarne političke partije, zbog sebičnih interesa, spriječile su da se javnost obavijesti o rejtingu učesnika izbora putem kredibilnih i profesionalnih istraživanja javnog mnjenja“, rekao je Vijestima izvršni direktor CEDEM-a Nenad Koprivica.
Analitičar Miloš Bešić smatra da je ova kampanja u vizuelnom smislu napredovala u odnosu na prethodne i kaže da je očekivao prljaviju kampanju, „što ne znači da je ona čista“.
„Opozicioni blokovi više vode rat između sebe nego protiv DPS, jer se bore za isto biračko tijelo“, rekao je Bešić Glasu Amerike.
On podsjeća da je u posljednjih nekoliko godina Rusija „otvorila karte“ prema Balkanu, pa i Crnoj Gori, te da „nije sporno“ biti blizak nečijoj politici.
„Nije sporno biti blizak nekoj strani, ali učiniti to na jedan diplomatski način je jedna stvar, a grubo uzimati novac za kampanju da postignete ciljeve je nešto drugo“, kaže Bešić.
Sa druge strane, Bešić smatra da bi referendum o pristupanju NATO-u bio veoma neizvjestan, te da bi se u slučaju pobjede DPS i partnera odluka o članstvu Crne Gore mogla donijeti u parlamentu.
„Stav građana o NATO-u je veoma podijeljen i to se neće lako promijeniti“, rekao je Bešić i dodao da vjeruje da neće biti potrebno ići na referendum o pristupanju Crne Gore NATO-u.