U jeku optužbi da je Rusija pokušavala da utiče i podrije američke predsedničke izbore, Evropa se sprema za slične poteze od strane Moskve pred održavanje niza evropskih izbora. Francuska, Nemačka i Holandija idu na izbore 2017. godine, a analitičari kažu da Rusija već pokušava da utiče na njihov ishod. Moskva odbacuje te optužbe.
Iduće godine, nemačka kancelarka Angela Merkel boriće se za četvrti mandat na izborima 2017. Analitičari ističu da bi Moskva najviše volela da vidi da Merkel, kao glavni arhitekta evropskih sankcija zavedenih Rusiji, ode sa vlasti. Merkelova je nedavno rekla da Nemačka mora biti spremna da se suprotstavi pokušaju podrivanja izbora.
“Moramo da informišemo ljude i da svoja politička uverenja izrazimo jasno. Takođe ne bi trebalo da nas to iritira. Dovoljno je da smo upoznati s time i da sa time naučimo da živimo.”
Blizu milion migranata stiglo je u Nemačku tokom 2015. Analitičari kažu da će Rusija verovatno pokušati da potpiruje anti-imigranatska osećanja. U januaru ove godine, lažna vest o tome da su migranti silovali Lizu, nemačku devojku poreklom iz Rusije, izazvala je proteste širom Nemačke, kao i optužbe Moskve da je vest o tome prikrivana. Devojka je kasnije priznala da je sve bila laž. Rusija će verovatno pojačati napore sa dezinformacijama pred izbore, smatraju analitičari.
“Oni mogu da ciljaju na izbore i u Francuskoj i u Nemačkoj. Ali pošto Angelu Merkel toliko identifikuju sa politikom prihvatanja izbeglica i azilanata u Nemačkoj, mislim da je to čini ranjivom”, smatra Ien Bond iz Centra za evropsku reformu.
Prema anketama u porastu je popularnost krajnje desničarske, anti-imigrantske stranke Alternativa za Nemačku. Nedavni teroristički napad u Berlinu mogao bi da poveća podršku toj stranci.
“Ili ako ponovo dođe do zaoštravanja situacije sa izbeglicama, ako propadne dogovor EU i Turske o izbeglicama, to bi takođe moglo poveća pritisak na Nemačku”, ocenjuje Torsten Bener iz Globalnog instituta za javnu politiku.
Širom Evrope, ultra-desničarske stranke traže bliske odnose sa Moskvom. Marin Le Pen, lider francuskog Nacionalnog fronta, obezbedila je 10 miliona dolara kredita od ruske banke za svoju izbornu kampanju. Bond kaže da populističke desničarske stranke imaju zajednički cilj - raspad Evropske unije.
"A, sa ruske tačke gledišta, ako možete da podelite Evropu, ako možete da navedete pojedinačne države da se osećaju ugroženo ili da osećaju da moraju da se prilagode Rusiji, onda je to velika pobeda."
A sa dolaskom novog američkog predsednika Donalda Trampa u januaru, evropsko jedinstvo će biti testiran sa svih strana.
“Sam Tramp, kao Putin, izgleda da daje prednost bilateralnoj a ne multilteralnoj saradnji sa zemljama u Evropi. Pa mislim da se neće proliti mnogo suza, u stvari, ako Evropska unija bude oslabljena zbog ruskih aktivnosti u evropskim izborima u narednim mesecima”, ističe Bond.
Mada je Tramp rekao da američki NATO saveznici treba da plate više za odbranu, on nije nagovestio da želi da Evropska unija bude oslabljena. Evropski lideri se nadaju da, oglašavanjem uzbune unapred mogu da preduprede svaki pokušaj Moskve da utiče na predstojeće izbore. Medjutim, analitičari upozoravaju da je ruska propaganda već uveliko uzela maha.