“Kosovo i EU, kako dalje?” naziv je tribine održane u Briselu gđe je rečeno kako nepriznavanje Kosova od strane pet država EU postavlja pitanje nad budućim koracima Prištine prema EU, čini da među stanovnicima Kosova raste uvjerenje kako ih Unija ne želi, ali I pomaže unutrašnjo-politička previranja, među kojima je i izglasano nepovjerenje kosovskoj vladi. Činjenica da Kosovo nije priznato od svih evropskih članica najavu kako će Priština uskoro predati aplikaciju za evropsko članstvo čini tek lijepom željom umjesto stvarne mogućnosti.
Entuzijazam Prištine da će se svojevremeni talas međjunarodnodnog priznanja nastaviti i učiniti da cijela EU prepozna Kosovo kao državu, splasnuo je godinama, dok uporno odbijanje pet evropskih članica da to učine nije popustilo. Time su, očekivano, razočarane vlasti u Prištini, ali i pojedini u Evropskom parlamentu.
"Moram da priznam da je postalo teško posljednjih par godina. Naravno, Kosovo je prošle godine konačno dobilo Sporazum o stabilizaciji i pridruženju, a i tu su neke evropske članice učinile da taj proces traje znatno duže nego što bi trebalo i to zbog nepriznavanja Kosova. I tu leži dio razloga zašto na Kosovu nije učinjeno sve što je trebalo. Osjećaj da nisu prihvaćeni, da još nemaju ni bezvizni režim, čini da mnogi stanovnici Kosova vjeruju da ih EU ne želi", poručila je izvestiteljka EP za Kosovo Ulrike Lunaček.
U takvoj situaciji teško da se može govoriti o realnosti planova sada već bivše kosovske vlade da do kraja godine podnese aplikaciju za evropsko članstvo.
"EU funkcioniše tako kako funkcioniše - Komisija pokreće pitanje ali je Evropski savjet taj koji donosi odluku i daje mandat Komisiji. Pitanje da li će se stav Savjeta po pitanju priznavanja Kosova od strane onih članica koji to još nisu učinile promijeniti, to je već polje spekulacija kojima se ne mogu baviti. Pitanje da li da Kosovo aplicira ili ne je trenutno hipotetičko, u situaciji kada Kosovo ide na vanredne izbore. Ali iz perspektive Komisije mogu reći da ponekad, pored dnevnih vijesti zaboravljamo šta je EU i da je naš cilj da cijeli Zapadni Balkan približimo evropskim standardima", kaže David Kulen iz Direktorata Evropske komisije o proširenju.
U Briselu se nadaju da će Kosovo uskoro dobiti vladu koja jeste posvećena reformama, jer posla i izazova je mnogo: od ekonomije do vladavine prava i napretka u dijalogu sa Beogradom. A dijalog, primjena ili bolje reći: neprimjena dogovorenog često se pravda međusobnim optužbama Prištine i Beograda, dok dobar dio odgovornosti leži i na strani evropskih posrednika. Umjesto da se dopušta da dvije strane dogovoreno tumače na potpuno različite načine, Evropski servis za spoljne poslove bi morao postignute dogovore obznaniti onako kako su i postignuti a javnosti u Srbiji i na Kosovu predočiti činjenice, poručeno je na tribini.