Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Majkl Flin preporučiće predsjedniku Donaldu Trampu da dozvoli Crnoj Gori da se pridruži NATO-u, uprkos snažnom protivljenju Rusije, prenosi portal Politiko.
Taj potez, kako se navodi, biće veliki test za politiku nove administracije prema Moskvi koja proširenje Zapadne vojne alijanse smatra provokacijom.
Ostale članice NATO-a i američki Senat, ističe Politiko, podržavaju članstvo Crne Gore čiji su lideri, kako se podsjeća, optužili ruskog predsjednika Vladimira Putina za podsticanje nestabilnosti unutar zemlje da bi se umanjila podrška za alijansu.
Međutim, očekuje se da će Flin, jedan od Trampovih ključnih savjetnika, da preporuči predsjedniku prijem Crne Gore narednih dana, piše Politiko citirajući neimenovanog visokog zvaničnika administracije.
Tramp, koji je tokom kampanje poručivao da je NATO prevaziđen, hvalio je Putina i najavljivao da će da poboljša odnose Vašingtona i Moskve. Na primjeru Crne Gore otkriće se koliko je Tramp spreman da podrži Alijansu na račun prijateljskih odnosa sa ruskim liderom, navodi Politiko.
"To što je Rusija uradila Crnoj Gori je jedinstven slučaj", kaže NATO ekspert u Atlantskom savjetu SAD-a, Horhe Benitez. "Nijedna zemlja kandidat za članstvo u NATO-u nije se suočila sa tako strašnim napadom ili prijetnjom tokom procesa učlanjenja u Alijansu", naveo je Benitez.
Politiko piše da Tramp može blokirati pristupanje Crne Gore NATO-u pošto je po pravilu potrebna jednoglasna podrška svih članica. Pojedine pristalice NATO-a u Crnoj Gori strahuju da će se predsjednik SAD-a protiviti da Alijansa pruža bezbjednost još jednoj maloj evropskoj državi, navodi portal.
"Branili smo granice drugih država, dok smo odbijali da branimo sopstvene. Od danas, Amerika će biti na prvom mjestu", rekao je Tramp tokom predsjedničke kampanje, podsjeća Politiko.
Međutim, posljednjih dana, navodi Politko, njegova administracija preduzima određene poteze koji pokazuju da savjetnici koji se zalažu za veću posvećenost NATO-u imaju uticaja.
Trampova ambasadorka u Ujedinjenim nacijama, Niki Hejli, saopštila je da SAD neće ukinutu sankcije Rusiji uvedene zbog dešavanja na istoku Ukrajine i aneksije poluostrva Krima.
Politiko navodi i da je članstvo u NATO-u veoma kontroverzno pitanje u Crnoj Gori, te da je u anketi sprovedenoj u decembru 2016. godine samo 39,5 odsto Crnogoraca podržalo prijem u NATO, dok je 39,7 bilo protiv.
Crnogorski ambasador u Sjedinjenim Državama, Nebojša Kaluđerović, ističe da su pripreme zemlje za članstvo u NATO-u, u poslednjih sedam godina, transformisale zemlju u snažnog saveznika Zapada.
Velika većina obje stranke u američkom Senatu – koji treba da odobri crnogorsko članstvo- saglasna je sa tom konstatacijom.
Predsjedavajući senatskog Spoljnopolitičkog odbora Bob Korker za Politiko je rekao da će najmanje 98 senatora glasati za prijem Crne Gore.
“Pokušavamo da utvrdimo kako da to obavimo. Proći će sa 98 ili 99 glasova za, i jedan ili dva protiv, ali je trenutno teško staviti to pitanje na glasanje”, rekao je Korker.
Zagovornici oštrog stava prema Rusiji, poput republikanskog senatora Džona Mekejna, veoma su zabrinuti da će Moskva pokušati da destabilizuju Crnu Goru prije nego što postane punopravna članica NATO-a. Mekejn je jedan od najglasnijih zagovornika što skorijeg izjašnjavanja punog sastava Senata o Crnoj Gori.
“Radimo sve što možemo da to realizujemo, obećavam vam”, poručio je Mekejn za Politiko. “Želim da pošaljem jasan signal našim prijateljima u Crnoj Gori i Rusima o tome kakvi su naši stavovi i nadam se da možemo brzo da glasamo. Što prije, to bolje”, naveo je republikanski senator Lindzi Grejhem.
Politiko navodi i da se senator Rend Pol zalaže za odlaganje ratifikacije crnogorskog članstva i podsjeća da je u decembru blokirao pokušaj Senata da se izjasni o tom pitanju.
“To mnogi vide kao provokaciju za Rusiju i NATO je prema mom mišljenju već prevelik. Trebalo bi dobro da razmislimo o tome da li smo spremni da idemo u rat ako Crna Gora uđe u spor s nekim ko joj je u susjedstvu. Na kraju, članstvo u NATO-u ne mora da bude dobroćudna stvar”, rekao je Pol za Politiko i zapitao se da ako “dozvolimo Crnoj Gori da uđe u NATO, da li će oni da plate svoju odbranu ili mi?
Ambasador Kaluđerović navodi da namjera crnogorske vlade da se priključi Zapadnoj alijansi ne bi trebalo da bude protumačena kao agresija prema Rusiji, već kao želja da zemlja postane dio zapadnog svijeta, prenosi Politiko.