Linkovi

Ruski aktivisti: Putin će iskoristiti teroristički napad da ojača vlast


Evgenija Kara-Murza, supruga kritičara Kremlja Vladimira Kara-Murze, pored Sergeja Davidisa, šefa programa podrške političkim zatvorenicima u centru za ljudska prava. Ženeva 25. marta 2024
Evgenija Kara-Murza, supruga kritičara Kremlja Vladimira Kara-Murze, pored Sergeja Davidisa, šefa programa podrške političkim zatvorenicima u centru za ljudska prava. Ženeva 25. marta 2024

Ruski aktivisti upozoravaju da će ruski predsednik Vladimir Putin iskoristiti teroristički napad na koncertnu dvoranu izvan Moskve kako bi ojačao svoju vlast i dodatno izvršio represiju.

„Zaista me plaši kako ovaj režim koristi terorizam“, rekla je Evgenija Kara-Murza, aktivistkinja za ljudska prava i supruga političkog zatvorenika Vladimira Kara-Murze.

Ona je na konferenciji za medije u Ženevi upozorila da će Putin verovatno iskoristiti užasan napad u petak „da započne nove agresije protiv naših suseda“.

„I, naravno, činjenica da su teroristi uhvaćeni u blizini ukrajinske granice postavlja mnoga pitanja da li je to provokacija ili se teroristički napad koristi kao takav“, rekla je ona.

Iako je militantna Islamska država preuzela odgovornost za napad, u kojem je poginulo najmanje 137 ljudi a povređeno oko 182, Kremlj pokušava, bez ikakvih dokaza, da poveže napad sa Ukrajinom i Zapadom. Kara-Murza je rekla da sumnja da će Putin uopšte istražiti napad, napominjući da nije bilo istraga o prethodnim napadima koji su se desili nakon čečenskog rata 1999. i masakra u školi u Beslanu 2004. godine.

Četvrt veka zatvora ruskom opozicionaru zbog kritikovanja Putina i Kremlja
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:59 0:00

U izveštaju o napadu u Beslanu za Radio Slobodna Evropa Leonid Velehov, bivši pomoćnik preminulog ruskog opozicionog lidera Alekseja Navalnog, izvestio je da je zvanična istraga ignorisala svako postavljanje pitanja odgovornosti vlasti Federacije ili lokalnog komandnog centra za visoku cenu plaćenu za oslobođenje preživelih talaca u Beslanu.

Kara-Murza je takođe rekla da je uplašena pozivima Putinovom režimu da se vrati smrtna kazna nakon napada na koncertnu dvoranu u petak.

„Ako bi se ponovo uvela smrtna kazna, ona bi prvo bila upotrebljena protiv onih ljudi koji su optuženi za terorizam. Ljudi optuženi za terorizam u današnjoj Rusiji su i aktivisti ili obični građani koji su pokušavali da zapale regrutne centre“, rekla je ona, misleći na 28 pokušaja paljenja ruskih vojnih prostorija u Rusiji i na Krimu koji je okupirala Rusija, između 29. jula i 2. avgusta.

Ruski predsednik Vladimir Putin na sastanku o posledicama i merama preduzetim nakon napada na koncertnu salu Krokus siti hol, u rezidenciji van Moskve, 25. marta 2024. (Foto: Sputnik/Mikhail Metzel/Pool via Reuters)
Ruski predsednik Vladimir Putin na sastanku o posledicama i merama preduzetim nakon napada na koncertnu salu Krokus siti hol, u rezidenciji van Moskve, 25. marta 2024. (Foto: Sputnik/Mikhail Metzel/Pool via Reuters)

Kara-Murza je rekla da su životi političkih zatvorenika ugroženi i da se plaši za svog supruga, koji služi kaznu 25 godina zatvora zbog izdaje, koju on poriče.

Sergej Davidis, šef programa za podršku političkim zatvorenicima Centra za ljudska prava Memorijal, koji je dobio Nobelovu nagradu za mir 2022. godine, rekao je da se na slikama četvorice muškaraca optuženih za teroristički napad u koncertnoj dvorani vide znaci teškog premlaćivanja, što ukazuje da su bili mučeni. On je primetio da je masovno mučenje optuženih za terorizam i druge zločine uobičajena pojava u Rusiji. Međutim, ono što je ovog puta drugačije, je to što je prvi put ova praksa torture izneta u javnost, rekao je on.

„Oni misle, siguran sam, da će to narod podržati. Sada su odlučili da nemaju razloga da skrivaju svoje metode. Sada ih Evropski sud za ljudska prava ne ograničava. Ovaj put su samo bili iskreni jer su odlučili da je to moguće. Nažalost, to je prilično loš znak", rekao je Davidis.

On je izrazio zabrinutost da bi se ohrabrena Rusija verovatno suočila sa većim nivoima okrutnosti i brutalnosti kojima su politički zatvorenici svakodnevno izloženi.

Prema Memorijalu, oko 700 ljudi je zatvoreno u Rusiji zbog pozivanja na poštovanje ljudskih prava i sloboda, među njima najmanje 250 zbog antiratnog stava.

„One ljude koji podržavaju Ukrajinu vlast aktivno napada. Svako izražavanje protivljenja, svaka izjava koja je u suprotnosti sa zvaničnim propagandnim narativima je osnov za lišavanje slobode", napominje on.

OVD-Info, projekat za ljudska prava, pruža podatke o 3.679 osoba koje su politički motivisano krivično gonjene u Rusiji. Violeta Fitsner, advokatica iz OVD-Info, rekla je: „Svi ovi ljudi su u opasnosti, posebno oni koji su lošeg zdravlja i kažnjeni su za svoje aktivnosti".

Pravoslavni sveštenik služi službu na improvizovanom spomen obeležju ispred Krokus siti hola na periferiji Moskve, 25. marta 2024.
Pravoslavni sveštenik služi službu na improvizovanom spomen obeležju ispred Krokus siti hola na periferiji Moskve, 25. marta 2024.

Pozivajući se na Alekseja Navalnog, koji je preminuo u zatvoru 16. februara, Fitsner je rekla:

„Oko 70 odsto zatvorenika lišenih slobode po političkim osnovama, koji su lošeg zdravlja, uskraćena je medicinska pomoć“, i navela da mnogi imaju ozbiljne fizičke i psihičke probleme.

"Zahtevamo hitno oslobađanje političkih zatvorenika čije su zdravlje i životi ugroženi“, rekla je ona.

Davidis je rekao da su ruski zatvori prepuni političkih zatvorenika kao i ljudi koji pokušavaju da izbegnu regrutaciju u vojsku, ali i hiljade pripadnika verskih manjina koji su lišeni slobode zbog ispovedanja vere.

"Istraga i hapšenja su temelj Putinovog režima. Oslobađanje ruskih političkih zatvorenika mora postati uslov svakog ublažavanja sankcija Rusiji i bilo kakvog mirovnog rešenja za Ukrajinu", naveo je Davidis.

XS
SM
MD
LG