Linkovi

Skupština Crne Gore usvojila rezoluciju o Jasenovcu, Hrvatska ocijenila da je "neprimjerena"


Kako su poslanici u Skupštini Crne Gore glasali o Rezoluciji o Jasenovcu?
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:52 0:00

Kako su poslanici u Skupštini Crne Gore glasali o Rezoluciji o Jasenovcu?

Skupština Crne Gore usvojila je u petak, glasovima 41 poslanika parlamentarne većine rezoluciju o genocidu u Jasenovcu koju su inicirale prosrpske stranake, a koja bi mogla da utiče na odnose sa susjednom Hrvatskom koja je ranije zbog toga Podgorici uputila protestnu notu.

Glasanju u skupštini su prisustvovala 42 poslanika, od kojih je samo jedan bio protiv predloga rezolucije.

Rasprava o rezoluciji o genocidu u Jasenovcu uvrštena je u dnevni red današnjeg zasijedanja na predlog predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
On je kazao je da će sa poslanikom Milanom Kneževićem predložiti amandman koji, kako je naveo, podržava parlamentarna većina, a koji podrazumijeva da će, “rezolucija dobiti širi oblik i zvaće se rezolucija o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen”.

“U sistemu logora Jasenovac, Dahau, Mauthauzen stradali su tokom Drugog svjetskog rata i ljudi iz Crne Gore, naši sunarodnici, građani nekadašnje Kraljevine Jugoslavije u kojoj se nalazila Crna Gora. Na ovaj način želimo da pošaljemo poruku poštovanja prema našim precima koji su tamo stradali, a istovremeno da oni koji se prepoznaju da ih ova rezolucija proziva razumiju da ona ima širi karakter i ne odnosi se pojedinačno na bilo koju državu ili narod”, naveo je Mandić.

Mandić je, takođe, rekao da “rezoluciji o Jasenovcu, nije tu da sudi”

“Ovaj predlog koji smo dali, a koji su potpisala 43 poslanika nije okrenut ni protiv koga, osim protiv ljudskog zala i njegov smisao nije da sudi nego da približi i bolje razumije saznalje da je zlo upravo zlo, bez obzira ko ga je počino, koja strana, narod ili politika i on nije zahtjev za ispravkjanje nepravde istorije. Nema pravde za žrtve, bez prava na pamćenje. Sjećanje na žrtve može samo povećati solidarnost među ljudima doprinoseći većem razumijevanju i toleranciji u društvu”, naveo je Mandić.

Mandić je rekao i da je “danas srećan čovjek i kao Srbin, i kao poslanik što su u okviru parlamentarne većine, sa ljudima koji nisu politički isti, dogovorili predlog rezolucije”.

"Crna Gora će postati prva država na planeti koja će osuditi genocide u Jasenovcu i to će služiti na čast i onima koji, možda, danas neće glasati za ovu Rezoluciju”, rekao je Mandić.

Dodao je da taj prelog nije upućen ni protiv jedne države, ni protiv Austrije, ni protiv Njemačke, ni protiv Hrvatske.

Poslanica Pokreta Evropa sad (PES) Branka Marković kazala je da njen poslanički klub podržava rezoluciju o Jasenovcu.

"Podsjetiću da su bivši predsjednici, ali i aktuelni predsjednik Hrvatske ovaj zločin kvalifikovali kao genocid. Naš stav je apsolutno podudaran sa onima koje je hrvatski narod neposredno birao na izborima i imaju legitimitet u toj državi. Samim tim rezolucija nikako ne može biti usmjerena ptotiv današnje Hrvatske niti hrvatskog naroda”, poručila je Marković.

Njen stranački kolega Miodrag Laković kazao je, međutim, da on neće glasati za rezoluciju o Jasenovcu.

“Smatram, a govorim u lično ime, da nije trenutak za ovu rezoluciju i ja neću glasati za nju. Ova rezolucija ima unutar-politički segment i spoljnopolitički segment i on može da bude jako kompleksan. Moj stav je da smo trebali da pokažemo malo više strpljenja kada je u pitanju donošenje ove rezolucije. Ja sam u svojoj partiji, ostao u manjini. Mi smo demokratski politički subjekt. Ja sam ostao u manjini i kolege sam obavijestio, ja ću izaći prije nego što se sprovede glasanje”, rekao je Laković.

Šta piše u predlogu Rezolucije o Jasenovcu

U predlogu rezolucije o Jasenovcu koji su potpisali poslanici parlamentarne većine, uključujući i premijerov Pokret Evropa sad, između ostalog, piše da "svjesni istorijske važnosti Jasenovca kao mjesta gdje su živote izgubili nevini ljudi, Skupština Crne Gore odlučuje da 22. april bude zvanično priznat kao Dan sjećanja na genocid u Jasenovcu, koji će se obilježavati svake godine".

U predlogu rezolucije o genocidu u Jasenovcu, takođe, je navedeno da se ona pokreće „polazeći od najviših vrijednosti ustavnog poretka i opšte prihvaćenih pravila međunarodnog prava".

"Uvjereni da su znanje i svijest građana o masovnim stradanjima preduslov za borbu demokratskog svijeta protiv totalitarnih ideja i sličnih projekata, progona na etničkoj ili vjjerskoj osnovi, kao i kršenja ljudskih prava”, navodi se u tekstu.

Dodaje se da je rezolucija "neophodna, posebno imajući u vidu da je prema nepobitnim dokazima osnovan koncentracioni logor smrti u Jasenovcu, u kojem su u periodu od 1941. do 1945. godine mučeni i ubijani Srbi, Jevreji, Romi, Hrvati, kao i drugi narodi”.

U predlogu rezolucije piše i da su „jedinstveni u osudi svih zločina na tlu naše države i bivše Jugoslavije, u izražavanju pijeteta prema svim žrtvama tih zločina, kao i u saosjećanju s patnjama njihovih porodica, i potvrđuju 'principijelan stav, zasnovan na domaćem i međunarodnom pravu, da odgovornost može biti isključivo individualna, kao i da nijedan narod ne može biti označen kao genocidan ili zločinački”.

Pored toga, u inicijativi se navodi da ”Skupština Crne Gore osuđuje svako poricanje genocida u Jasenovcu i poziva na očuvanje sjećanja na te tragične događaje kroz obrazovne programe i aktivnosti koje će spriječiti bilo kakav oblik revizionizma".

Poslanik DPS-a Andrija Nikolić rekao je da su “za poslanički klub DPS-a nesporni nacistički, rasistički i genocidni karakter ustaškog režima, kao i zločini koji su u to ime počinjeni u logoru u Jasenovcu”.

On je kazao da se “u rezoluciji, međutim, ne navodi ko je počinio ovo zlodjelo, čim se ostavlja prostor za manipulaciju ko je krivac”.

“Sve ukazuje na to da je riječ o smislenoj maniopulaciji gdje se Hrvatska i njen narod žele podvesti pod ustaški režim, da bi se zanemario ogroman doprinos Hrvata i Hrvatske tokom antifašističkog oslobodilačkog rata od 1941. do 1945. koji je predvodila Komunisgtička partija Jugoslavije. Predložena rezolucija ne sadrži podatak o broju ubijenih i njihovoj nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti. To je, takođe, urađeno kako bi se svjesno manipulisalo ovim temama. Ne napominje se da su nakon Drugog svejtskog rata za zločine kažnjeni pripadnici ustaškog režima i ne pominju se odgovarajuće presude“, naveo je Nikolić.

Nikolić je dodao da “u ovom trenurtku Crna Gora nema ni pravo, ni državni, ni međunarodni interes da bude prva država, čak i prije Srbije, koja se bavi pitanjem zlodjela u Jasenovcu”.

Prema riječima Nikolića “sporan je i ideološki aspekt predlagača rezolucije o Jasenovcu”.

“Lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić je četnički vojvoda i ovom rezolucijom osuđuju ustaški zločin u Jasenovcu, a zanemaruju činjenici da se se četnici sa ustašama borili protiv partizana”, rekao je poslanik Nikolić.

Poslanik DPS-a, takođe, je ukazao i na, kako je rekao, političke ciljeve rezolucije.

“Ova rezolucija je ideološki odgovor na rezoluciju o Srebrenici. Ovo je kukavičje jaje Vučića i Beograda podmetnuto Crnoj Gori da bi se srušili dobrosusjedski odnosi sa Hrvatskom i da bi se pričinila nepopravljiva šteta na evropskom putu Crne Gore. Crna Gora se ponovo žrtvuje za naopake ciljeve zvaničnog Beograda, ali ne iznenađuje što u tome učestvuje Mandić. Odgovornost za ovo što će se danas desiti u parlamentu snose Milojko Spajić i ostatak parlamentarne većine koji se izdaju za građanske i proevropske snage u Crnoj Gori”, smatra Nikolić.

On je dodao da “ne treba imati dilemu da će na ovo što se danas radi u Crnoj Gori odgovor Hrvatske biti ozbiljan i da se računi u Crnoj Gori skupljaju i u jednom trenutku će doći na naplatu”.

“DPS neće dati legitimitet ovom glasanju. Mi ćemo kada se bude glasali izaći iz skupštinske sale, eto vam Andrija Mandić i Aleksandar Vučić pa se dogovarajte kako da napravite bolju štetu sopstvenoj državi”, poručio je Nikolić.

Poslanik GP URA Dritan Abazović navodi da se, prema njegovom mišljenju, u Jasenovcu desio genocid. On, međutim, kaže da je “problem što je Jasenovac klasična politička trgovina i pokušaj opravdavanja parlamentarne većine za glasanje u UN vezano za rezoluciju o Srebrenici”.

Abazović, tvrdi da je “premijer Milojko Spajić prevario Hrvate”.

“Objavio je Nacional da je čovjek rekao ljudima da neće glasati za rezoluciju o Jasenovcu. To se nije dešavalo…čovjek je njima rekao, ne brinite vi , dajte vi nama IBAR, mi nećemo glasati za Jasenovac. Nije prošlo 48 sati, on je morao , parlamentarna većiona njegova. Zato su lica danas kao da je propao cijeli svijet”, rekao je Abazović.

Rezoluciju o Jasenovcu, na inicijativu Mandića, stavila je u skupštinsku proceduru parlamentarna većina 17. maja kada su je podržala 43, od ukupno 81 poslanika u crnogorsom parlamentu.

Prijedlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu, iniciran od prosrpskih stranaka, uslijedio je nakon što je Vlada Milojka Spajića prošlog mjeseca podržala UN-ovu rezoluciju o sjećanju na genocid u Srebrenici, kojoj su prosrpske partije protivile.

Zbog namjere parlamentarne većine da u Skupštini Crne Gore izglasa rezoluciju o Jasenovcu, Hrvatska je uputila protestnu notu Crnoj Gori.

Hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman ranije je kazao da smatra da se donošenje rezolucije o Jasenovcu pokreće u kontekstu rezolucije Ujedinjenih nacija o Srebrenici te da se, kako je rekao, “vjerovatno želi defokusirati Srebrenica, a politizovati s Jasenovcem”.

“Mi smo u protestnoj noti osudili pokušaje da Hrvatska bude instrumentalizovana u unutarpolitičke svrhe u Crnoj Gori”, rekao je Grlić Radman.

On je, tada, saopštio da očekuje da će crnogorski parlament odustati od tog poteza, jer, “sve se to zajedno može negativno odraziti na bilateralne odnose”.

Crnogorski premijer Milojko Spajić, odgovarajući na pitanja novinara u srijedu u Briselu nije dao direktan odgovor hoće li Crna Gora usvojiti rezoluciju o Jasenovcu.

„Učinićemo isto ono što smo uradili i u slučaju Srebrenice, osudićemo svaku vrstu zločina“, rekao je Spajić.

On je rekao da "trenutno ima 40 rezolucija koje su u progresu", te da „imamo momentum, poslije Rezolucije o Srebrenici, koju smo usvojili u UN, da svaki od predstavnika naroda u parlamentu imaju potrebu da izguraju rezoluciju koja je bitna za njihov politički korpus i narode ili religije kojima pripadaju".

Spajić je tada, takođe, rekao da duguje zahvalnost hrvatskoj vladi koja je, kako je istakao, "pomogla nebrojeno puta Crnu Goru na putu ka EU putu".

Državna sekretarka u Ministarstvu vanjskih poslova Hrvatske Andreja Metelko Zgombić, koja je učestvovala na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, kazala je, odgovarajući na pitanje smatra li Zagreb da je najavljena rezolucija o Jasenovcu korak prema narušavanju dobrosusjedskih odnosa, da je taj potez “nepotreban i neprimjeren”.

“Crna Gora bi se time dala instrumentalizovati od nekoga spolja i to je nešto što stvarno nije dobra poruka za državu koja želi nastaviti evropskim putem", kazala je ona, a prenosi portal Indeks.

Andreja Metelko Zgombić, takođe, je saopštila da će način na koji će se Crna Gora ponašati u narednom period u bitnome uticati na njen evropski put.

Jasenovac je ratni koncentracioni logor formiran 1941. u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, u kojem su tokom Drugog svjetskog rata masovno ubijani Srbi, Romi, Jevreji, kao i hrvatski komunisti i antifašisti.

Hrvatsko ministarstvo o rezoluciji: Neprihvatljivo, neprimjereno i nepotrebno

Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske izrazilo je žaljenje što je, kako se navodi u saopštenju, Crna Gora odlučila zanemariti pozive Republike Hrvatske da ne politizuje žrtve Jasenovca i ne povlači poteze koji bi se na negativan način mogli odraziti na naše bilateralne odnose i evropski put Crne Gore".

"Republika Hrvatska smatra neprihvatljivim, neprimjerenim i nepotrebnim donošenje rezolucije čija namjera nije izgradnja kulture sjećanja i pomirenja, već instrumentalizacija sjećanja na žrtve Jasenovca radi kratkoročnih političkih ciljeva inicijatora ove rezolucije", piše u saopštenju hrvatskog ministarstva, prenose crnogorski mediji.

"Nedvosmisleno je kako je motiv za njeno donošenje sadržan u činjenici da je u Opštoj skupštini Ujedinjenih naroda inicirana rezolucija o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici, koja je usvojena 23. maja 2024. Iz navedenog jasno proizlazi da se rezolucija o Jasenovcu donijela kako bi se obezvrijedila i relativizirala UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici, koji je utvrđen nizom presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i u presudi Međunarodnog suda od 26. februara 2007.", navode iz Ministrstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske.

Oni, takođe, smatraju da se "ovaj postupak Crne Gore ne može smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim u odnosu na Republiku Hrvatsku niti je u skladu s deklarisanim ciljem članstva Crne Gore u EU".

"Dobrosusjedski odnosi su jedan od ključnih elemenata procesa proširenja kao i procesa stabilizacije i pridruživanja te jedan od ključnih kriterijuma za ocjenjivanje napretka u pristupnom procesu Crne Gore, skladno Pregovaračkom okviru Europske unije za Crnu Goru.Nakon nedavnog pozitivnog Izvještaja o ispunjenju privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR), Republika Hrvatska očekivala je da će se Crna Gora suzdržati od svake aktivnosti koja bi mogla voditi k narušavanju ili pogoršavanju dobrosusjedskih odnosa te da će svoje napore usmjeriti na ispunjavanje uslova i mjerila u pristupnom procesu od kojih su neka posebno važna za Republiku Hrvatsku", piše u saopštenju.

Podsjećaju, takođe, da "skladno Zajedničkom stajalištu EU za poglavlje 23, predstavljenom na Međuvladinoj konferenciji 26. juna 2024., Crna Gora mora pokazati napredak i rezultate vezano za procesuiranje ratnih zločina, uključujući utvrđivanje odgovornosti na visokim nivoima, rješavanje slučajeva nestalih osoba kao i pitanje odšteta za žrtve te zaštitu nacionalnih manjina i njihovih prava".

Republika Hrvatska, kako piše u saopštenju, "očekuje da će Crna Gora prioritetno pristupiti rješavanju pitanja utvrđivanja odgovornosti za zločine koje su državljani Crne Gore izvršili tokom agresije na Republiku Hrvatsku devedesetih godina".

"To posebno uključuje i one počinjene prilikom napada na Dubrovnik koji je započeo 1. oktobra 1991. i opsade grada koja je trajala do maja 1992., kao i zločine počinjene nad hrvatskim državljanima u Crnoj Gori, uključujući u logoru Morinj u kojem je bilo zatočeno više od 350 hrvatskih državljana od septembra 1991. do avgusta 1992., te pitanje pravednih naknada za sve bivše logoraše", poručuju i dodaju da "uzimajući u obzir stvarnu svrhu ovog čina Skupštine Crne Gore, kojim se Crna Gora stavila u položaj koji Republika Hrvatska ne može tumačiti dobrosusjedskim i suprotan je namjerama razvoja prijateljskih odnosa, Republika Hrvatska zadržava pravo reagirati na odgovarajući način", navedeno je u saopštenju Ministarsva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske.

XS
SM
MD
LG