Linkovi

Miščević: Iskopavanje litijuma nije uslov za članstvo Srbije u EU


 Panel "Od Belgije do Mađarske: Nove mogućnosti za dalje ubrzanje procesa proširenja" (foto: FoNet)
Panel "Od Belgije do Mađarske: Nove mogućnosti za dalje ubrzanje procesa proširenja" (foto: FoNet)

Iako je glavna tema današnjeg skupa u Beogradu "Od Belgije do Mađarske: Nove mogućnosti za dalje ubrzanje procesa proširenja" bilo pitanje evropskih integracija, učesnici panela nisu zaobišli pitanje iskopavanja litijuma u Srbiji.

Kako je uoči panela rekla ministarka za evropske integracije Tanja Miščević, iskopavanje litijuma nije uslov EU za Srbiju, ali to jeste potencijal i mogućnost koju Evropa vidi za Srbiju i region:

"Kada je predlagan Plan rasta pored ostalih tema, poput jedinstvenig prostora plaćanja ili zelene trake, odnosno ubrzane carinske procedure, nalazila se i tema kritičnih sirovina, to je jedna od oblasti ključna za ubrzavanje integracija", izjavila je Miščević.

Ona je istakla da ceo region može da pomogne lance snabdevanja u Evropi u proizvodnji električnih vozila i ponovila da iskopavanje litijuma nije uslov, ali da je potencijl i mogućnost koji Evropa vidi za čitav region.

Po rečima ambasadorke Belgije u Srbiji Keti Bugenhout, iskopavanje litijuma je isključivo pitanje za vladu Srbije, ali sa druge strane postoji vladino pitanje za sve zemlje na svetu, a to je da zarad očuvanja životne sredine mora da se menja način saobraćaja:

Samo jedno od rešenja, dakle jedno, ne jedino, jeste prelazak na električna vozila, a za to su nam potrebne baterije koje koriste litijum. To je jedino što mogu da kažem“, rekla je Bugenhout.

A ambasador Mađarske u Srbiji Zoltan Mađar je istakao da je eksploatacija litijuma stvar Beograda, ali da je isto tako očito da raste industrija električnih automobila:

"O tome se vode razgovori stalno i mi podržavamo litijum i da če Evropa moći da iskoristi njegov potencijala ali na način da se ispopštuju oni uslovi koji su potrebni da ona industrija koja se bazira na električnim automobilima i izradnji elektronskih baterija, da se to nekako poveže. Tu Srbija može puno učiniti i što se tiče samog pristupnog procesa ima tih naznaka jer se želi dovesi do kraja dogovor o tome", kazao je on.

Ambasador Mađarske u Srbiji Jozef Mađar (foto: FoNet)
Ambasador Mađarske u Srbiji Jozef Mađar (foto: FoNet)

Govoreći o glavnoj temi panela, Mađar je ponovio zvaničan stav Budimpešte da će tokom tek započetog perioda predsedavanja unijom za Mađarsku ostaje prioritet proširenja EU na države Zapadnog Balkana.

Ocenjujući pozitivno reformske napore Srbije, Mađar je pohvalio ono što je tokom svog predsedavanja učinila Belgija kako bi pripremila dobar momentum za stvaranje uslova za novo veliko proširenje EU.

Ono što se mora oceniti pozitivnim su svi oni napori koje je Srbija ostvarila u poslednje vreme na putu ka EU i mi se nadamo da će ona uskoro otvoriti nove klastere", izjavio je Zoltan Mađar i tom prilikom istakao da Srbiji ne ide u prilog to što za tri godine nije otvorila nijedan novi klaster.

Kao glavni cilj svog predsedavanja unijom Mađarskoj je, po rečima ambasadora, najvažnije jačanje same EU, pre svega u ekonomiji i u tom smislu Mađar je rekao da će EU u svakom smislu biti slabija ukoliko deo nje ne budu države regiona Zapadni Balkan, čije države imaju veći procenat rasta BDP-a u poslendjim kvartalima.

Ministarka Miščević je izlavija da Srbija radi kako bi održala tempo i dokazala ono što je i Evropska komisija tri puta istakla kroz godišnje izveštaje – da je Srbija spremna za otvaranje klastera tri koji se bavi konkurentnošću i održivim razvojem:

Radimo na planovima kako bi našim kolegama iz Mađarske pomogli da idemo i dalje. Najveći plan je svakako pitanje vladavine prava, odnosno procene i ocene onoga što je urađeno u poglavljima 23 i 24. Ovih dana smo dobili komentare na našu samoprocenu, koju, podsećam smo uradili u decembru prošle godine. O tome ćemo razgovarati za desetak dana u Briselu, a onda sedamo i sa našim prijateljima iz Nacionalnog konventa da razgovaramo to tome kako, pod kojim uslovima, koje su to ključne oblasti koje još moramo unaprediti da bismo bili tamo gde je Crna Gora danas“, izjavila je Tanja Miščević medijima.

Šef Delegacije EU u Srbiji Emanuel Žiofre je najavio da će EU raditi na svim frontovima – u Briselu je, po njegovim rečima, juće usvojen iznos od 1,2 milijarde evra pomoći za projekte na Zapadnom Balkanu, uključujući i pomoć Srbiji za poslednju etapu pruge Beograd-Niš.

Plan rasta je u fokusu, prve isplate su krenule, a radimo i na svim neophodnim reformama širom regiona i posebno u Srbiji. Evropska komisija je prošle nedelje usvojila plan puta reformi i istakla da unutrašnje reforme moraju da teku paralelno sa proširenjem, što bi EU učinilo jačom na globalnom planu“, poručio je Žiofre.

XS
SM
MD
LG