Linkovi

Šta piše u konačnom izveštaju ODIHR-a o izborima u Srbiji?


Glasanje na jednom od biračkih mesta u Beogradu, 17. decembar 2023. (Foto: REUTERS/Zorana Jevtic)
Glasanje na jednom od biračkih mesta u Beogradu, 17. decembar 2023. (Foto: REUTERS/Zorana Jevtic)

Slučajevi pritiska na zaposlene u javnom sektoru, zloupotreba javnih resursa i šeme za podsticanje birača izazvali su zabrinutost na mogućnost da glasači naprave izbor bez pritiska, navodi se u konačnom izveštaju ODIHR o izborima u Srbiji, u kojem se ističe da je neophodno pokrenuti zakonodavne promene pre sledećih izbora, javlja N1 koji je imao uvid u dokument, prenosi FoNet.

U dugo iščekivanom izveštaju Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) o izborima u Srbiji 17. decembra 2023. navodi se da je neophodno pokrenuti zakonodavne promene pre sledećih izbora kroz inkluzivni konsultativni proces izgrađen na širokom političkom konsenzusu.

Ako se rekonstituiše, međuagencijska radna grupa za koordinaciju i praćenje Sprovođenja preporuka za unapređenje izbornog procesa treba da deluje uz punu transparentnost, uz uključivanje relevantnih aktera, kao što je civilno društvo, navodi se u izveštaju.

U izveštaju se dodaje da, kao što je prethodno preporučeno, treba obezbediti doslednu primenu procedura na dan izbora i poboljšati profesionalne kapacitete izborne administracije, standardizovana obavezna obuka bi se mogla razmotriti za sve članove lokalne izborne komisije i biračkih odbora, potencijalne članove, uključujući prošireni sastav ovih tela.

Prema najavama provladinih medija u Beogradu, javnosti će se povom izveštaja ODIHR-a, obratiti premijerka u ostavci Ana Brnabić.

Gabrijel Eskobar, zamenik pomoćnika državnog sekretara za Evropu i Evroaziju, i specijalni izaslanik za Zapadni Balkan govoreći za Glas Amerike prošle nedelje, rekao je da je preliminarni izveštaj ODIHR-a o nepravilnostima “temeljan i fer” i da se od Srbije očekuje da postupi po tim preporukama pre narednih izbora.

Šta još piše u izveštaju?

Navodi se da zbog efikasnijeg ostvarivanja biračkog prava Republička izborna komisija (RIK) treba da razvije i implementira blagovremen, sveobuhvatan i ciljani program edukacije birača, uključujući prava birača, sprečavanje grupnog glasanja i važnost tajnosti glasanja.

Ističe se i da treba uzeti u obzir zabrinutost u vezi sa tačnošću biračkih spisaka i raditi na povećanju poverenja javnosti, kao i da treba razmotriti zakone, propise i prakse kako bi se omogućio pristup podacima o registraciji birača i olakšalo sprovođenje smislene revizije Jedinstvenog biračkog spiska, učešćem relevantnih činilaca, uključujući političke partije i civilno društvo, u skladu sa standardima zaštite podataka.

Celokupna kampanja, u kojoj je dominirao aktuelni predsednik, bila je okarakterisana oštrijom polarizacijom, agresivnom retorikom, ličnom diskreditacijom, verbalnim zlostavljanjem i zapaljivom retorikom. Sloboda izražavanja i okupljanja uglavnom su poštovane u kampanji i na izborima, a biračima je dat izbor između istinskih političkih alternativa.

Ukazuje se na pritiske na zaposlene u javnom sektoru, zloupotrebe javnih resursa i šeme za podsticanje birača izazvali su zabrinutost na mogućnost glasača da naprave izbor bez nepotrebnog pritiska Ove prakse, pored nekih izazova koje je opozicija imala da pristupi javnim mestima, "nagnuo je teren na jednu stranu" i zamaglio liniju između države i stranke, što je u suprotnosti sa međunarodnim standardima.

Šef misije ODIHR o neregularnostima i izbornim uslovima u Srbiji
please wait

No media source currently available

0:00 0:05:47 0:00

U Izveštaju se navodi da je ODIHR primio brojne izveštaje o tome da su kritički novinari bili izloženi verbalnim uvredama i napadima državnih funkcionera i provladinih medija, autocenzuri, a mnogi sagovornici ODIHR su primetili kulturu nekažnjavanja takvih radnji.

Uprkos zakonodavnim izmenama kojima se produžava zabrana funkcionerske kampanje uoči izbora, opširna i neprikladna prednost koju su javni zvaničnici, a koji nisu kandidati, koristili da promovišu vladine projekte, ostala je neadresirana.

Svi gledani nacionalni kanali su pratili aktivnosti kampanje u skladu sa zakonom, ali pozitivno predstavljanje predsednika i vladajuće partije dominirali su programima većine emitera i dodatno su produbile nejednake uslove, kaže se u izveštaju.

Regulatorno telo za elektronske medije zadržalo je izrazito pasivan pristup regulisanju ponašanja medija tokom kampanje.

Šta se desilo na izborima u Srbiji?

Prema konačnim rezultatima Republičke izborne komisije (RIK), lista Srpske napredne stranke je osvojila 129 mandata i apsolutnu većinu u parlamentu Srbije.

Opoziciona izborna lista “Srbija protiv nasilja” osvojila je 65 mandata, izborna lista Socijalističke partije Srbije 18, lista Demokratske stranke Srbije (DSS) imaće 13, a isto toliko mandata osvojila je i lista “Mi - glas iz naroda” Branimira Nestorovića.

Od manjinskih stranaka mandate su osvojili Savez vojvođanskih Mađara - šest, po dva mandata imaju izborne liste Usame Zukorlića i Stranke demokratske akcije, a po jedan izborna lista “Politička borba Albanaca se nastavlja” i Ruske stranke.

Prema ukupnom izvještaju o rezultatima izbora, na 8.273 biračkih mjesta 17. decembra 2023. godine pravo glasa imalo je 6.500.666 birača, od kojih je 3.815.007 glasalo, a bilo je 3.710.978 važećih glasačkih listića.

Opozicija je odmah u izbornoj noći saopštila da je zabeležila niz nepravilnosti, pogotovo na glasanju za Skupštinu Beograda.

Veoma brzo posle izbora 17. decembra reagovali su i Stejt department i Evropska unija, pozvavši Srbiju da istraži navode međunarodnih posmatrača o izbornim neregularnostima.

I u preliminarnom izveštaju međunarodni posmatrački tim konstatovao je da je izborni proces bio podriven pritiscima na birače, kupovinom glasova, zloupotrebom javnih resursa u kampanji, učešćem predsednika, i pristrasnim medijskim izveštavanjem u korist vladajuće partije.

Početkom februara, poslanici Evropskog parlamenta (EP) usvojili su Rezoluciju koja poziva na sprovođenje nezavisne međunarodne istrage neregularnostima.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da je protiv međunarodne istrage, ali je rekao da će "zamoliti vladu da uvaži preporuke o tome kako unaprediti i poboljšati izborni proces".

XS
SM
MD
LG