Vodeći ekonomista Svjetske banke za region Zapadnog Balkana Ričard Rekord je u intervjuu za Glas Amerike ocijenio da postoji oprezni optimizam kada je riječ o ekonomskoj situaciji na tom području. Upozorava međutim da se region i dalje suočava sa rizicima, među kojima su i posljedice ruske invazije na Ukrajinu kojoj se ne nazire kraj.
Za Crnu Goru ističe da je u snažnoj ekonomskoj poziciji, ali da svako planirano povećanje zarada mora da bude izbalansirano sa mjerama za fiskalnu konsolidaciju.
Kada je riječ o Srbiji, Rekord smatra da bi trebalo da pojača trgovinu sa evropskim susjedima i privuče kvalitnetnije investicije.
Glas Amerike: U ekonomskom izvještaju objavljenom uoči proljećnog zasijedanja, Svjetska banka prognozirala je povećanje ekonomskog rasta na Zapadnom Balkanu. Da li ste optimista ili ste oprezni u pogledu aktuelne ekonomske situacije u regionu?
Rekord: Rekao bih da postoji oprezni optimizam. Na Zapadnom Balkanu smo 2023. vidjeli rast od 2,6 odsto, koji će ojačati ove godine na 3,2 odsto. Naročito kada vidite da je rast u eurozoni bio 0,6 odsto prošle godine, to pokazuje fundamentalnu otpornost. I dalje bi voljeli da vidimo ubrzanje tog rasta i region se i dalje suočava sa određenim rizicima.
Glas Amerike: U izvještaju se navodi da bi na te rizike mogla da utiče veća geopolitička neizvjesnost. Kao što znamo, ne nazire se kraj ratu u Ukrajini, niti konfliktu Izraela i Hamasa na Bliskom istoku koji prijeti da preraste u širi regionalni sukob. Kako te krize mogu da utiču na region, naročito rat u Ukrajini u vezi sa kojim se u izvještaju pominju moguće veliko negativno prelivanje krize?
Rekord: Postoji niz faktora. 70 odsto trgovine prosječne ekonomije na Zapadnom Balkanu je sa Evropskom unijom. Zbog toga region pogađa ono što se događa u Evropi, kada je riječ o potražnji za dobrima, izvozu, trgovini, prilivu investicija, kao i uslugama. Region ima koristi i od turizma, doznaka. Zbog toga bilo koje posljedice ruske invazije na Ukrajinu, a vidjeli smo veće cijene energenata, nafte i još jedan nagli rast inflacije što pogađa poslovno povjerenje i rast u Evropskoj uniji, svakako će se preliti na Zapadni Balkan.
Glas Amerike: Znači, što duže bude trajao rat, biće veći rizik po region?
Rekord: Da. Međutim, uprkos tim izazovima, činjenica da je region uspio da zabilježi rast po umjerenoj stopi pokazuje da postoji otpornost i možda osnova za oprezni optimizam.
Glas Amerike: Koji su neki drugi rizici po taj rast?
Rekord: Brinemo zbog finansijskih tržišta. Širom svijeta se sada govori o tome da će se više kamatne stope duže zadržati. Centralne banke brinu da možda inflacija ne pada ili se teže vraća zacrtanim stopama nego što smo očekivali prije nekoliko mjeseci. To je važno za zemlje u razvoju, naročito na Zapadnom Balkanu gdje su troškovi finansiranja često visoki. Dio zemalja ima eurobveznice koje dolaze na naplatu. To pogađa vlade u smislu troškova finansiranja. Pogađa biznise, koliko mogu da investiraju, a zatim i vlasnike nepokretnosti koji imaju hipoteke. Ako imamo više kamatne stope duži period, to će da umanji ekonomsku aktivnost.
Glas Amerike: Pomenuli ste inflaciju. Visoka stopa inflacije je proteklih godina bila problem u regionu i ostatku svijeta. Prema izvještaju, stopa inflacije je u februaru ove godine pala na 2,8 odsto sa gotovo 15 procenata godinu ranije. Međutim, građani su i dalje suočeni sa visokim cijenama kada idu u kupovinu. Kako to objašnjavate?
Rekord: To je vjerovatno tačno svugdje, zar ne? Ljudi često misle da kada pada stopa inflacije, da to znači da se smanjuju cijene. Ne znači. Znači da usporava tempo rasta, ali su cijene sada na novom višem nivou. To je teško. Na početku krize, naročito sa visokim cijenama energenata, vlade su imale mnogo programa da to nadoknade i uglavnom ih sada ukidaju. I to je izazov. U ovom izvještaju smo imali interesantne cifre o ranjivosti. Utvrdili smo da do 50 odsto domaćinstava na Zapadnom Balkanu ima ušteđevinu koja pokriva manje od mjesec dana ako bi izgubili primarni izvor prihoda. Zbog toga ne iznenađuje što su domaćinstva nervozna kada vide veće cijene, a smanjena im je ušteđevina proteklih nekoliko godina.
Glas Amerike: Da li smatrate da će se te visoke cijene zadržati duže?
Rekord: Mislim da se nigdje ne očekuje da cijene padnu. Ono što se nadamo jeste da se stopa inflacije vrati na nivoe koje su zacrtale centralne banke u regionu. To još nije postignuto i mislim da će to biti veliki izazov tokom naredne godine. Međutim, životni standard se srednjeročno poboljšava sa stabilnošću cijena, povratkom na rast, većim učešćem radne snage, platama i produktivnošću.
Glas Amerike: S kojim će se izazovima suočavati crnogorska ekonomija ove godine, i gdje vidite potencijal za rast?
Rekord: Crna Gora nas je zaista iznenadila prošle godine, sa veoma snažnim rastom. Mislim da je bio 6 odsto za 2023. To je bilo značajno poboljšanje i rezultat više faktora, uključujući možda neočekivano snažan turistički sektor. To je odlična osnova. I naravno sa snažnijim rastom smo vidjeli pad duga i fiskalnu konsolidaciju. Prije nekoliko godina, brinuli smo zbog nivoa duga u Crnoj Gori. Srednjoročni izazovi imaju veze sa strukturnim podsticajima rasta, sa diversifikacijom, otvaranjem radnih mjesta u dodatnim sektorima, kvalitetnijim poslovima, ulaganjem u ljudski potencijal. I naravno Crna Gora je predvodnik u smislu ambicija da uđe u Evropsku uniju narednih nekoliko godina. To zahtjeva mnogo osnovnih reformi koje se moraju sprovesti u svim pregovaračkim poglavljima.
Glas Amerike: U izvještaju se pominje jedan naročiti rizik za Crnu Goru, a to su velike potrebe kada je riječ o finansiranju zbog značajnih isplata duga u uslovima visokih troškova finansiranja na globalnim tržištu. Crna Gora je već izdala državne obveznice u iznosu od 750 miliona dolara i planira nova zaduženja. Da li postoji opasnost da javni dug izmakne kontroli? Da li je Svjetska banka zabrinuta zbog toga?
Rekord: Nismo. Ako pogledate cifre, javni dug je značajno pao proteklih nekoliko godina. I to je kombinacija rasta, koji uvijek pomaže, kao i fiskalne konsolidacije. Crna Gora u stvari ima primarni suficit što je jedinstveno u Evropi i samo nekoliko zemalja u svijetu je to uspjelo da uradi. To je pomoglo. Kao što se pomenuli, postoje značajni troškovi refinansiranja u kontekstu euroobveznica koji će morati da se refinansiraju narednih nekoliko godina. I zbog većih kamatnih stopa, vlada je pod većim pritiskom. Mislim da su u snažnoj poziciji, ali moraju da ostanu usredsređeni na potrebi da se napravi veći fiskalni prostor da bi mogli da ispune dužničke obaveze.
Glas Amerike: Svjetska banka preporučuje promišljenu fiskalnu politiku i politiku upravljanja dugom. Šta to podrazumijeva?
Rekord: To znači zauzeti fiskalni stav koji odražava ekonomski ciklus. Za vrijeme kovida i energetske krize, imalo je smisla da vlade širom Zapadnog Balkana, kao što smo vidjeli u mnogim drugim zemljama, ubacuju novac u ekonomiju, direktnim transferima sredstava domaćinstvima, naročito onim ranjivim, firmama itd. Važno je da sa padom cijena energenata i stope inflacije da se odustane od te politike, obnove fiskalni baferi, stvori više prostora da vlade mogu da odgovore na naredni šok. To smo vidjeli. Zatim smanjiti ukupni nivo duga. U Crnoj Gori je procenat duga u odnosu na BDP pao sa oko 100 odsto prije nekoliko godina na oko 60 procenata sada. To je važno.
Glas Amerike: U crnogorskoj javnosti se pominje i novi vladin ekonomski program pod nazivom Evropa sad 2 koji, iako detalji još nisu objavljeni, prema medijskim izvještajima predviđa ukidanje penzijskih doprinosa. Kao bi to moglo da utiče na javne finansije i ekonomsku situaciju u Crnoj Gori?
Rekord: To je balans koji će vlada morati da uspostavi. Razumljive su njihove ambicije da poboljšaju životni standard stanovništva, povećanjem plata. Međutim to mora da bude izbalansirano sa vladinim putem fiskalne konsolidacije čiji cilj je da se smanji dug i ispune obaveze refinansiranja narednih nekoliko godina. To zahtijeva određene žrtve i vlada će morati da nađe pravi put između to dvoje…
Glas Amerike: Crnogorski premijer najavio je novo povećanje plata narednih mjeseci. Da li bi to bila promišljena mjera imajući u vidu aktuelne finansijske okolnosti i, kako Svjetska banka navodi, uzak prostor za velike promjene politike?
Rekord: Siguran sam da će vlada pažljivo izbalansirati te ciljeve. To će morati da urade narednih mjeseci i godina.
Glas Amerike: Crna Gora je pokušala da ublaži inflaciju ograničavanjem cijena nekih osnovnih životnih namirnica. Međutim, to nije dalo velike rezultate zato što inflacija i dalje raste. Kako bi Crna Gora trebalo da se bori protiv inflacije?
Rekord: Inflaciju uglavnom podstiču spoljašnji faktori. U Crnoj Gori je ekonomija zasnovana na euru što znači da je dosta inflacije uvezeno. Ni jedna ekonomija u Evropi nije mogla mnogo da uradi kada je riječ o šoku od energetskih cijena proteklih nekoliko godina. Imalo je smisla da se na neki način taj šok apsorbuje i da se pokuša zaštiti potrošnja u domaćinstvima direktnim transferima. Sada vidimo pad inflacije i važno je možda ne stimulisati potražnju nepotrebno brzo dok stopa inflacije ne dostigne zacrtani nivo. Mislim da se cifre kreću u pravom smjeru. Pitanje je koliko će brzo dostići te zacrtane ciljeve tokom ove godine.
Glas Amerike: Veći dio crnogorske ekonomije zasnovan je na turističkom i uslužnom sektoru. Kako trenutni geopolitički rizici mogu na to da utiču? Kako Crna Gora može da ih ublaži?
Rekord: Jedan od iznenađujućih faktora proteklih nekoliko godina bio je koliko se turizam brzo oporavio od kovida i koliko je bio otporan tokom sporog ekonomskog rasta u Evropi. I Crna Gora, kao i Albanija i neke druge obližnje turističke destinacije su možda imale koristi od oporavka turističke potražnje u Evropi ili što ljudi nisu željeli da idu na duže puteve. To je pozitivna priča. Međutim, takođe je važna diversfikacija i misliti o drugim izvorima poslova i ekonomske aktivnosti. Znam da vlasti razmišljaju o promociji investicija kako da privuku investicije u različitim oblastima, izgrade ljudski kapital kako bi osnove rasta mogle da budu diversifikovane.
Otpornost ekonomije u Srbiji i oprezni optimizam
Glas Amerike: Kakvi su izgledi za privredu Srbije i koji su najveći izazovi u toj zemlji?
Rekord: Mi vidimo pojačani rast u toj zemlji, i vidjeli smo ubrzanje u poslednjem kvartalu 2023. Srbija ima privredu koja je zasnovana na proizvodnji, integrisana sa globalnim lancima naročito u Nemačkoj, Italiji. I uvijek je postojao strah da bi usporavanje u Evropi, imalo efekte na Srbiju. Vidjeli smo otpornost i oprezni optimizam, dok se rast vraća u Evropu.
Vidimo ubrzanje u Srbiji, rast polako prelazi 3,3 i po procenta BDP-a. Mislim da je izazov tamo, ako želimo da vidimo značajno približavanje životnog standarda Srbije sa onim u njenim EU susjedima, moramo imati brži rast što će vjerovatno zahtijevati dublje strukturne reforme da bi se postigao pun potencijal kada je riječ o rastu.
Glas Amerike: Koje vrste reformi?
Rekord: Kada razmišljamo o budućnosti, to je ljudski potencijal, kvalitet investicija u obrazovne veštine, razmišljanje ne samo o kvalitetu, nego i o kvanititetu participacije radne snage. Povećava se, ali je ali prosječni odnos zaposlenosti za cio Zapadni Balkane 48 odsto sada, što je istorijski maksimum, ali ne zaboravite da je prosjek za EU 70, 75 procenata tako da postoji raskorak, pogotovo među ženama, zatim mladima. Dakle uposliti čitavu radnu snagu, razmišljati o produktivnosti, konkurenciji u ekonomiji, sve ove oblasti mogu da pomognu rast srednjeročno. A tu je i integracija i vrlo smo uzbuđeni zbog novog plana rasta za Zapadni Balkan koji takođe pruža dosta mogućnosti.
Glas Amerike: Kao što znamo, Srbija se u velikoj mjeri oslanja na ruski gas. Kako će nastavak rata u Ukrajini i stalno pooštravanje zapadnih sankcija Moskvi uticati na snabdevanje Srbije energentima?
Rekord: Srbija ima konkretne obaveze kada je riječ o preusmjeravanju na zelenu tranziciju, na dekarbonizaciju ekonomije. Vidjeli smo ambicije u toj oblasti. Srednjoročno gledano, gas će i dalje biti važni prelazni energent, ali jasan je pravac ka dekarbonizaciji, I kao svaki trgovinski partner, treba da se razmišlja o diversifikaciji.
Glas Amerike: Srbija je takođe suočena sa neizvjesnom političkom situacijom. Da li će to uticati na ekonomiju?
Rekord: Za sada vidimo da jača rast. Srbija je interesanta destinacija za investicije, strane direktne investicije rastu. Tamo je izazov da se privuku investicije višeg kvaliteta. Skoro 70 odsto trgovine i više je sa EU, tako da novi plan rasta daje mogućnost da se primijene zeleni koridori koji bi ubrzali trgovinu na glavnim putevima koji idu ka velikim evropskim tržištima.
Glas Amerike: Znači za Srbiju put bi bio da pojača trgovinu sa evropskim susjedima?
Rekord: Da apsolutno. Obaveze iz novog plana rasta idu u tom smjeru. Takođe postoji mogućnost za cio Zapadni Balkan, a brže za Srbiju i Crnu Goru, da uđe u evropski jedinstveni sistem plaćanja, što se može desiti krajem ove godine I to bi omogućilo transfer novca istog momenta uz nikakve ili jako malo troškove.
Prema procjenama Svjetske banke, svake godine se troši 500 miliona evra na provizije, koje bi mogle potencijalno da se izbjegnu, a to je novac iz džepova običnih ljudi. Sa integracijom u evropski sistem plaćanja mogli bismo videti mnoge mogućnosti za usluge, digitalnu trgovinu...
Glas Amerike: Prema izvještaju, rastuća inflacija će ograničiti kupovnu moć u Srbiji, dok bi rast cena energenata neproporcionalno uticao na siromašne. Koje mjere Srbija treba da preduzme da to spriječi?
Rekord: Kratkoročno, bile su ispravne mjere da se direktno pomogne domaćinstvima. Ali srednjoročno gledano, to ima veze sa otvaranjem boljih radnih mjesta, povećanjem produktivnosti, transferom ljudskih resursa u sektore koji više zarađuju i održivim povećanjem zarada tokom određenog perioda. I da se ima u vidu da će uvek biti domaćinstava kojima će biti potrebna socijalna pomoć.
