Linkovi

Vređanje migranata sa Haitija i duga istorija rasizma u Americi


Filomena Filostin, američka državljanka poreklom sa Haitija, govori o nevoljama sa kojima se suočava ta zajednica u Springfildu (Foto: ROBERTO SCHMIDT/AFP)
Filomena Filostin, američka državljanka poreklom sa Haitija, govori o nevoljama sa kojima se suočava ta zajednica u Springfildu (Foto: ROBERTO SCHMIDT/AFP)

Nedavne lažne tvrdnje američkog republikanskog predsedničkog kandidata Donalda Trampa i njegovog potpredsednika Džej Dija Vensa da imigranti sa Haitija u Ohaju kradu i jedu kućne ljubimce, mnogim Amerikancima su delovale bizarno.

Ali takve tvrdnje imaju dugu, neprijatnu istoriju u američkoj kulturi. Barem još od 1800-ih, rasistički narativ da pripadnici određenih etničkih grupa - posebno novopridošlih imigranta - jedu kućne ljubimce ili štetočine, bio je uobičajen.

Političari i njihove pristalice ponekad su pojačavali te tvrdnje. Ali češće se šire kao glasine, neretko podstaknute nekritičkim medijskim izveštajima koji neprilagođene manjine ili novopridošle imigrante sa nepoznatim običajima smatraju prljavim ili opasnim.

Najnovija epizoda u ovoj dugoj istoriji počela je pre nešto više od nedelju dana, kada je Vens tvrdio, bez pružanja dokaza, da su haićanski imigranti u Springfildu, u Ohaju, otimali i jeli pse i mačke, kućne ljubimce lokalnog stanovništva.

Tramp je pojačao tu tvrdnju ponovivši je sledećeg dana u televizijskoj debati sa potpredsednicom Kamalom Haris, demokratskom predsedničkom kandidatkinjom. Moderatori debate su odmah istakli da su gradski zvaničnici u Springfildu rekli da nema dokaza koji bi potkrepili tu tvrdnju.

Tokom narednih nekoliko dana, međutim, Tramp i Vens su ponovili tu tvrdnju više puta, iako je gradonačelnik Springfilda to negirao i tražio od njih da prestanu. Grad je bio primoran da zatvori neke opštinske zgrade, uključujući dve osnovne škole, nakon lažnih pretnje bombom, a lokalni univerzitet je bio primoran da otkaže nastavu nakon što je u telefonskom pozivu zaprećeno masovnom pucnjavom.

Volonterka Houp Kaufman predaje engleski učenicima i učenicama sa Haitija (Foto: OBERTO SCHMIDT/AFP)
Volonterka Houp Kaufman predaje engleski učenicima i učenicama sa Haitija (Foto: OBERTO SCHMIDT/AFP)

Istorija demonizacije hrane

„SAD su imale ove rasne epitete zasnovane na hrani od samog početka“, rekao je Robert Ku, autor knjige „Dubious Gastronomy: The Cultural Politics of Eating Asian in USA“.

„Hrana Iraca i njihov krompir, Meksikanci sa pasuljem, Nemci sa kiselim kupusom, Italijani sa belim lukom oduvek su bili deo diskursa o imigraciji“, rekao je Ku za Glas Amerike. „Oni 'drugi' donose ovu stranu hranu, i 'opasni' su. Oni su 'čudni'.“

Ku je rekao da optužba za jedenje domaćih životinja ima posebnu težinu u SAD jer Amerikanci svoje pse i mačke često tretiraju kao "počasne ljude" i članove porodice. U tom kontekstu, „optužiti nekoga da je konzumirao psa ili mačku znači u suštini optužiti ga za najdivljiji čin koji čovek može da počini, a to je kanibalizam“, rekao je on.

Politika predsednika

Iako je neobično da bivši predsednik i predsednički kandidat glavne stranke iznose takve tvrdnje, lažne optužbe o ishrani rasnih manjina bile su prisutne u predsedničkoj politici u prošlosti.

Godine 1888, dok su SAD bile zahvaćene kontroverzama oko prisustva kineskih imigranata u zemlji, pristalice predsednika Grovera Klivlenda delile su kartice koje prikazuju karikature kineskih radnika koji jedu pacove.

Krajem 1920-ih, pristalice Herberta Huvera skrenule su pažnju na činjenicu da je demokratski predsednički kandidat Al Smit bio katoliki i ismejavale ograničenja u ishrani njegove vere - kao što je zabrana jedenja mesa petkom. Takođe su kritikovali ishranu katoličkih imigranata, često iz južne Evrope, zbog upotrebe tada neuobičajenih sastojaka, kao što su beli luk i testenina.

Tokom 2008. i 2012, protivnici bivšeg predsednika Baraka Obame pokušali su da ga prikažu kao nekog ko nije Amerikanac, tako što su istakli priču koju je ispričao o tome da su mu služili pseće meso kada je kao dečak živeo u Indoneziji.

U novije vreme, desničarska provokatorka Lora Lumer pokušala je da prošle nedelje skrene negativnu pažnju na indijsko poreklo demokratske predsedničke rekavši da će Bela kuća „mirisati na kari“, ako Haris pobedi na izborima.

Guverner Ohaja Majk Divajn na konferenciji za novinare u Springfildu (Foto: AP/Patrick Aftoora-Orsagos)
Guverner Ohaja Majk Divajn na konferenciji za novinare u Springfildu (Foto: AP/Patrick Aftoora-Orsagos)

Izvan politike

Međutim, rasistički napadi u vezi sa hranom nisu ograničeni na politiku. Generacijama pre i posle ukidanja ropstva, crncima u Americi je često bio uskraćen pristup hrani koju su beli Amerikanci smatrali najpoželjnijom.

To ih je primoralo da razviju jela zasnovana na sastojcima koje mnogi belci nikada nisu videli na svojim stolovima za večeru, i zbog kojih su crnci bili rutinski ismevani u popularnim medijima u kojima su dominirali belci.

Kako je imigracija iz Azije i sa područja Pacifika postala sve veća u 20. veku, tvrdnje uobičajene za vreme Klivlendove administracije ponovo su zaživele. U mnogim gradovima kružile su urbane legende da tek otvoreni kineski restorani krišom služe pseće i mačje meso.

Optužbe su dostigle vrhunac kada su imigranati iz zemalja poput Koreje, Filipina i Vijetnama u "talasima" ušli u SAD. U jednom od brojnih primera, Los Anđeles Tajms je 1981. izvestio o zgražavanju unutar azijske zajednice u Kaliforniji nakon što je jedan kongresmen predložio meru zabrane jedenja kućnih ljubimaca - iako taj problem nije postojao. List je citirao Gejl Nakacu iz Unije panazijskih zajednica u San Francisku koji je zakon nazvao „rasističkim po prirodi i uvredljivim za celu azijsku zajednicu“.

Takve tvrdnje su trajale decenijama i nakratko su zaživele vrlo nedavno, kada su antiazijske predrasude skočile tokom najgorih godina pandemije Kovida 19.

Međutim, vrlo malo američkih zajednica je bilo tako dramatično pogođeno optužbama da imigranti jedu kućne ljubimce kao Springfild prošle nedelje. U ponedeljak je guverner Ohaja Majk Divajn - koji je Trampove i Vensove tvrdnje nazvao „đubretom“ - otkrio da je grad bio primoran da istraži 33 pretnje bombama u školama poslednjih dana.

Kao rezultat toga, desetine policajaca iz državne saobraćajne patrole dobilo je zadatak da u dogledno vreme budu prisutni u školskim zgradama. „Naša deca zaslužuju da idu u školu“, rekao je Divajn. „Roditelji zaslužuju da osećaju da se njihova deca obrazuju i da su im deca bezbedna".

XS
SM
MD
LG