Budućnost snabdijevanja Srbije i regiona gasom pitanje je koje će riješiti, ili neće, neka od radnih grupa Evropske komisije, odgovor je koji je danas uslijedio na direktno novinarsko pitanje: kako i sa koje strane će gas dobijati Srbija, ukoliko bude slijedila američke sugestije da se, umjesto "Turskom toku", gasu nove ruske rute preko Crnog mora, okrene barem šest puta manjem kapacitetu dovodjenja gasa iz Azerbejdžana.
Evropski plan gasne mreže država članica i onih koje su, poput Srbije i regiona u nekoj od faza pridruživanja je da svakoj od zemalja obezbijedi barem tri alternativna pravca i izvora snabdijevanja gasom, rečeno je danas u Evropskoj komisiji, bez pojašnjenja kako se to namjerava izvesti. Odgovor je to i na pitanje kako će izgledati budućnost snabdijevanja Srbije i regiona gasom, nakon što Vašington od srpskog rukovostva traži da okrene ledja ruskm projektu " Turskog toka", nudeći, umjesto toga, kapacitetom šest puta manji projekat dovodjenja gasa iz Azerbejdžana.
"Kada je riječ o Turskom toku, to nije naš projekat - analiziramo ga, nemamo tačne informacije o njegovoj poslovnoj vrijednosti ruti i zakonskoj osnovi i zato ćemo punu reakciju imati kada budemo imali i sve potrebne impute. Što se tiče bezbjednog snabdijevanja gasom, nastojimo da sprovodimo projekat energetske unije i da svi gasni i svi drugi energetski projekti na našem prostoru moraj da budu usaglašeni sa pravilima EU. Kada je riječ o jugoistoku Evrope, radimo u okviru radne grupe visokog nivoa koja je formirana nakon što je bugarski premijer Borisov posjetio predsjednika Evropske komisije Žan Kloda Junkera, decembra prošle godine i nakon ruske objave da prestaje sa projektom Južnog toka, što je značajno promijenilo gasnu geo-političku situaciju na jugoistoku Evrope. Na tehničkom nivou su održana tri sastanka tražeći najbolje rješenje za region. Naredni sastanak visokog političkog nivoa gdje će biti prezentovana moguća rješenja je desetog jula u Dubrovniku. Ali kada je riječ o kapacitetu jedne i druge gasne opcije, tu nemamo komentar jer ne znamo sve pojedinosti ruskog plana", saopštila je portparolka Evropske komisije Ana Kaisa Itkonen.
Amerikanci su srpskom premijeru jasno naglasili da žele da se prikloni južno-jadranskom gasovodu a ne "Turskom toku". Medjutim, pitanje je kako obezbjediti dovoljan dotok gasa za Srbiju i regin kada Rusi, kao što su obećali, nakon 2020 zaustave dotok gasa preko Ukrajine?
"Ne znam šta je tačno rečeno u dijalogu Amerika- Srbija, ali mi na region gledamo kao prostor gdje primjenjujemo strategiju energetske unije. A naš cilj je da svaka od država ima pristup za najmanje tri različita izvora gasa i nikada nismo rekli da želimo da okončamo naše partnestvo sa Rusijom, već samo želimo da imamo više različitih izvora i na tome radimo na različitim nivoima, tehničkim i političim i naša politička radna grupa na visokom nivou poziva na sastanke i kandidatske zemlje. To, dakle, nisu skupovi samo za evropske članice".
Ipak, utisak je da, barem za sada, Evropljani nemaju jasan odgovor na pitanje: kakva i koliko ozbiljna je alternativa ruskom projektu. "Turskog toka" za koji je njegov izvodjač, moskovski Gazprom najavio - onaj iz Evrope ko do završetka haba u Turskoj dovede svoju gasnu konekciju do te tačke , imaće obezbjedjen gas ubuduće. Ostali će morati da traže druge načine snabdijevanja. Brisel ,za sada, nije jasno odgovorio na taj gasni izazov.