Nakon što je na maratonskom samitu evropskih lidera postignut sporazum o ustupcima Velikoj Britaniji, što bi britanskom premijeru Dejvidu Kameronu trebalo da pomogne u kampanji za ostanak u EU, u Evropskoj komisiji tvrde da ne žele da se uključe u njegovu kampanju. Vjeruje se da su Evropljani učinili dovoljno po tom pitanju, uz podsjećanje da sve dogovoreno na posljednjem samitu stupa na snagu tek i ako Britanci 23. juna kažu "DA"... Takozvani “Brexit” je tek jedan od aktuelnih problema Brisela - za drugi, migrantsku krizu, još uvijek nisu našli adekvatan odgovor. Tako na zatvaranje austrijske, a potom i makedonske granice za avganistanske izbjeglice, tek nemoćno konstatuju - koordinacija zemalja "balkanske rute" očito funkcioniše.
"Britanija će zauvijek biti izvan evropske super-države, biće nove restrikcije za pristup našem socijalnom sistemu migranata koji dolaze na Ostrvo, nema više prakse - nešto za ništa. Britanija nikada neće prihvatiti euro, osigurali smo zaštitu nase ekonomije. Vjerujem da je ovo dovoljno da preporučim Britancima da ostanu unutar EU, imajući najbolje od oba svijeta".
Tako je britanski premijer Dejvid Kameron pojasnio svoje viđenje sporazuma sa preostalih 27 evropskih lidera, sporazuma koji stupa na snagu tek i ako na referendumu o budućnosti odnosa Ostrva sa ostatkom Unije, britanski grasači glasaju da ostanu unutar evropske porodice. Međutim, u donošenju pozitivne odluke im neće pomoći Evropska komisija.:
"Komisija neće učestvovati u britanskoj kampanji i mislim da su naši komesari u potpunosti svjesni potrebe da Komisija zadrži takav stav", rekao je portparol Evropske komisije Margaritis Šinas.
To je, očekivano izazvalo reakciju novinara, posebno britanskih.
"Sjećam se kada je predsjednik Komisije, gospodin Junker u ovoj istoj prostoriji, veoma emotivnim govorom molio Grke da ne napuštaju euro-zonu. Zašto su gospodinu Junkeru važniji Grci od Britanaca , želi li da Britanci ostanu u Uniji ili bi nam radije da vidi leđa", upitao je jedan od njih, ali je njegovo pitanje ostalo bez odgovora.
Kada je o migratnskoj krizi riječ, Komisija je posredno priznala da jedino u čemu koordinacija zemalja duž "balkanske rute" funkcioniše jeste sinhronizovano zatvaranje granica - nakon što je Austrija uvela dnevno ograničenje ulaska na svoj teritoriju, a potom i potpuno zatvorila vrata za izbjeglice iz Avganistana.
Sličnu mjeru je preduzela i Makedonija.
U Briselu priznaju da je riječ o kršenju Evropske povelje o ljudskim pravima, kao i da su nemoćni u slučaju Makedonije, koja nije članica Unije, dok izbjegavaju odgovor šta će biti preduzeto u slučaju Austrije, koja to jeste.
Ali čak i "negativna koordinacija i dalje je koordinacija...
"Ono na čemu mi insistiramo je da države duž ‘balkanske rute’ barem informišu jedna drugu o mjerama koje namjeravaju da preduzmu i to je nešto što smo do sada uspjeli da postignemo", rekla je portparolka Evropske komisije, Nataša Berto.
U međuvremenu, dok se čeka na evropski plan rješavanja migrantske krize i puno učestvovanje Turske u njemu, evropska policijska agencija Europol objavila je kako su samo prošle godine krijumčari ljudima zaradili na tom poslu više od 6 milijardi eura i kako će taj sada "najunosniji kriminalni biznis" još više procvjetati u vremenu ispred nas, ukoliko ne bude efikasnog evropskog odgovora.
