Ne postoje narodi koji su tako geografski bliski, a toliko udaljeni kao balkanski, ocenjeno je na današnjoj tribini o Balkanu, a po mišljenju glumca i režisera Predraga Manojlovića ne može živeti na Kosovu, a da se ne govore podjednako dobro srpski i albanski jezik, i ne može se pendrekom držati 100 godina jedna teritorija i misliti da si njen vlasnik.
Manojlović je postavio pitanje kako je moguće da se u Srbiji istorija uči putem slepog guslara Filipa Višnjića, i dodao da je Turska, kao ozbiljna imperija, beležila i najmanje stvari:
"I pitam se koliko to vekova treba prođe, da neko odavde ode tamo u arhive, i da nauči turski. I da krene da vadi, da nam kaže – ljudi, dogodilo se to, to, to i to. To su činjenice iz dokumenta, koji svakako moraju postojati. A mi učimo istoriju, ovako, iz jednog doživljaja."
Profesor univerziteta u Tirani, Tetovu, Prištini i Hamburgu Nedžmedin Spahiju je istakao da su Albanija i Kosovo dve različite realnosti, koje vezuje jezik, ali je reč o različitim nacijama, kaže Spahiju. Kosovo treba da gaji dobre odnose sa Albanijom, ali za to je potrebno uvažavati različitosti, rekao je Spahiju:
"Oni koji nam stvaraju najviše problema sa Albanijom na Kosovu su upravo oni koji žele da se ujedine sa Albanijom. Oni ne uvažavaju te različitosti. I oni nam stvaraju probleme."
Predsednik nevladine organizacije Civil iz Skoplja Džabir Derala je ocenio da je neviđena brutalnost nad civilima tokom ratova devedestih godina karakteristika Balkana, i danas je nemoguće pobeći od neverovatnih zverstava, dodao je Derala:
Profesor na Univerzitetu Goldsmits iz Londona Dejan Đokić je rekao da je heterogenost slovenskih naroda na Balkanu opšte prihvaćena, ali da te različitosti ne treba preuveličavati. Heterogenost među Albancima je manje poznata, a među njima postoje političke, lingvističke i verske podele, izjavio je Đokić.