Plan koji je gotovo dogovoren rano jutros na samitu EU-Turska, prije nego je i finalizovan, otvara brojna pitanja na koja tek treba odgovoriti. Pored pitanja narušavanja ljudskih prava migranata dogovorom da se svi koji nelegalno predju granicu vrate nazad u Tursku, još uvijek nije odgovoreno kako će funkcionisati relokacija ljudi koji bi, prema planu, direktno iz Turske odlazili u svoj novi, evropski dom.
Maratonski summit EU-Turska okončan je polu-dogovorom o migrantskoj krizi- konačni dogovor se očekuje za desetak dana, a sada već se postavlja pitanje zaštite prava migranata koji će, bez izuzetka, biti vraćani nazad.
"Povratak svih novih migranata koji iz Turske preko mora dodju na grčka ostrva, ubrzanje oslobadjanja od viza za turske gradjane, ubrzanje isplate tri milijarde eura Turskoj i dodatna sredstva za sirijske izbjeglice u Turskoj, otvaranje novih poglavlja pregovora o prijemu, uspostava bezbjednih kampova u samoj Siriji i, koančno, relokacija Sirijaca po principu - jedan za jednoga", ističe predsjednik Evropskog savjeta, Donald Tusk.
"Za svakog Sirijca, kojeg primimo nazad iz Grčke, drugi Sirijac će biti relociran od strane Evrope. Sa ovakvom promjenom pravila cilj nam je da obeshrabrimo nelegalne migracije, da spriječimo krijučare ljudima u slanju ljudi u Evropu Naš glavni cilj je humanitarni - ne želimo da vidimo žene i djecu kako umiru u Egejskom moru...", kaže turski premijer, Ahmet Davutoglu.
Oni koji su na evropskom tlu, na Balkanskoj ruti izmedju Grčke i Makedonije, zaustavljeni bodljikavom žicom, čekaju rješenje:
"Ovdje patimo- pobjegli smo od rata, a ovdje nam ne daju da prodjemo, ne znam šta će biti. Treba nam rješenje, da ili ne. Ovo nije pošten način da se postupa sa ljudima koji bježe od rata", kaže Abdul, izbjeglica iz Homsa.
"Ovo je veoma loše, život ovdje je veoma loš. Ovdje sam već deset dana...", žali se Salam, izbjeglica iz Alepa.
Bez uspješnog funkcionisanja plana koji čeka na konačan dogovor na narednom samitu, zakazanom za 17 i 18. mart, neće biti ni opstanka slobodnog kretanja evropskim prostorom, prostorom koji još uvijek nudi neometano kretanje nacionalnim granicama.
Svi se slažu da očekivani dogovor nije idealno rješenje, niti nudi odgovor na sva pitanja, posebno kada je riječ o relokaciji kada je i ona ranije dogovorena relokacija 160 hiljada azilanata realizuje puževim korakom Ipak, vjeruju u Briselu, ukoliko rezultira stavljanjem pod kontrolu migrantske plime, ostaviće prostor Uniji da pokuša da vrati unutrašnje jedinstvo i da radi na obnovi sistema azila koji se do sada pokazao nesposbnim da odgovori na krizu.
