Mišel Obama: Barak zna šta je "američki san" jer ga je živio

U najvažnijem govoru večeri, prva dama Sjedinjenih država, Mišel Obama, govorila je o kvalitetima i ličnim uvjerenjima aktuelnog predsjednika i njegovim naporima da omogući bolji život za američku srednju klasu i buduće generacije.

Podsjetila je prisutne da je njen suprug podržao poreske olakšice za radničke porodice i mala preduzeća, da je – kako je kazala - ekonomiju spasio od kolapsa, da se prihvatio teškog posla reformisanja sistema zdravstvene zaštite, da je uporno insistirao da se studentima omoguće povoljniji uslovi školovanja, te da je potpisao zakon kojim je ukinuta platna diskriminacija žena – “ne iz političkih razloga, već zato što smatra da je to ispravno” i da je na dobrobit svih generacija.

“On takođe vjeruje da su žene i više nego sposobne da same odlučuju o svom zdravlju i svom tijelu”, kazala je Mišel Obama ukazujući na jasnu razliku među Demokratama i Republikancima kada je riječ o pravu na abortus.

U emotivnom govoru svoju je porodicu predstavila testamentom “Američkog sna” obećavši da će se ona i njen suprug snažno zalagati za fundamentalno američko obećanje – šansu da i obični ljudi uspiju.

“Barak zna šta je Američki san jer ga je živio... I on želi da svak u ovoj zemlji ima istu šansu, bezobzira na to ko je, odakle je, kako izgleda i koga voli. On vjeruje da - ako ste radili i uspjeli, i iskoristili svoju šansu - ne bi trebalo da zalupite vrata onima iza vas, već da i drugima morate pružiti šansu da uspiju", poručila je burnim ovacijama praćena Mišel Obama.


Prije nje, govorio je 37-godišnji gradonačelnik San Antonija, Hulian Katsro (Julian Castro) - prvi Hispanoamerikanac koji je dobio priliku da bude jedna od ključnih govornika na stranačkoj izbornoj konvenciji.

“Kad srednju klasu treba vratiti na posao - Mit Romni kaže “ne”. Kad su u pitanju prava žena, Mit Romni kaže “ne”. Kad treba dozvoliti ljudima da stupe u brak sa onim koga vole, Mit Romni kaže “ne”. Kad treba proširiti pristup zdravstvenom osiguranju, Romni kaže “ne”. U stvari, prvo je rekao “da”, a sad kaže “ne”. Tako da ćemo i mi Mitu Romniju kazati “ne”.

Imajući u vidu rast hispanske populacije, posebno u državama u kojima su donedavno republikanci lako dobijali izbore – Hulijanu Kastru u taboru Demokrata predviđaju svijetlu budućnost i podsjećaju da je upravo Barak Obama, govorom na konvenciji Džona Kerija 2004. skrenuo pažnju na talenat koji ga je samo četiri godine kasnije doveo do Bijele kuće.

Kastrov nastup imao je za cilj da motiviše i podstakne hispansku populaciju da 6. novembra izađe na birališta. Analitičar Džon Zogbi kaže da je odziv hispanske populacije suštinski važan za Obamin reizbor.

“Hispanski birači koji još nisu odlučili vjerovatno neće izaći na izbore, ili najveći broj njih neće glasati. To je veliki problem i Obama će morati da radi više da pokrene hispanske birače.”

Listi govornika koji su nizali argumente u prilog Obaminom reizboru – od toga da je od preuzimanja funckije zaposlio 4.5 miliona Amerikanaca, do zasluga likvidaciju Osame Bin Ladena – pridodate su i dvije video poruke.

U prvoj je prikazana debata iz 1994. godine pokojnog senatora Teda Kenedija i njegovog tadašnjeg izazivača za mjesto u senatu – Mita Romnija. Romni u toj debati saopštava da se – kada je u pitanju prekid trudnoće - zalaže za pravo žene na izbor, a Kenedi mu kaže da se on u stvari zalaže za nekoliko različitih izbora. Osamnaest godina nakon tih izbora, na kojima je ubjdljivo poražen - Romni se kao predsjednički kandidat republikanaca sada zalaže za ukidanje prava na abortus.

Prisutni su vidjeli i video poruku bivšeg predsjednika Džimija Kartera (Jimmy Carter), koji je ubijeđen da će Obama osnažiti "pošteniju, jaču, prosperitetniju i ujedinjeniju Ameriku."

Još jedan bivši predsjednik biće u žiži interesovanja drugog dana konvemncije. Bil Klinton bi'e glavni govornik u srijedu uveče, u terminu koji je obično rezervisan za potpredsjedničkog kandidata. Ovdašnji mediji veliku pažnju posvećuju odnosima između Obame i Klintona koji su od 2008. do danas prošli trnovit put od političkog suparništva do savezništva i čak mentorske uloge 42. predsjednika SAD.

Detalji Klinotovog govora još nisu procurili u javnost.