O kritičnim izazovima sa kojima je danas suočena srpska ekonomija i o njenjoj mogućoj budućoj razvojnoj strategiji, kolega Branko Mikašinović razgovarao je sa ekonomskim stručnjakom i potpredsednikom Univerziteta Vebster, Željkom Šusterom.
Šuster: “Ekonomija Srbije prolazi kroz krizu koja je uzrokovana okruženjem i razlozima globalne stagnacije, ali i odredjenim karakteristikama koje su specifične za njen slučaj. Radi se pre svega o budžetskom deficitu, a to znači da budžetski prihodi nisu usaglašeni sa rashodima i vlada sada donosi nepopularne mere u cilju smanjenja deficita, kako bi se omogućilo normalno poslovanje u budućnosti.”
Glas Amerike: Po vašem mišljenju, kakva bi trebalo da bude razvojna strategija ekonomije Srbije?
Šuster: “Jedna stara poslovica kaže -- niko se nije štednjom obogatio, već samo zaradom. Prema tome, bilo kakva dugoročna ekonomska strategija Srbije ne može da počiva na nekom kresanju javnih rashoda i na usaglašenju jednogodišnjeg budžetskog deficita. To znači da treba da se formira jedna razvojna strategija, koja će omogućiti da srpski proizvodi budu konkurentni na svetskom tržištu i da se na taj način reše problemi prihoda koji će omogućiti reinvestiranje u srpsku privredu i priliv stranog kapitala.”
Glas Amerike: Ali, pitanje je kako do toga doći?
Šuster: “Srpska privreda u ovom momentu mora da se nekako prilagodi zbivanjima u svetskoj privredi, a samim time da obezbedi da srpsko tržište bude atraktivno za priliv stranog kapitala. Očigledno je da srpska privreda nema mogućnosti da mobiliše domaći kapital.”
Glas Amerike: Šta bi moglo da doprinese unapredjenju ekonomskih odnosa SAD-Srbija?
Šuster: “To je dvostrani proces. Pre svega, potebno je da američka privreda izadje iz dugoročne krize u kojoj se ona nalazi. U tom kontekstu znači, sa izlaskom američke privrede iz krize, i mobilisanjem američkog kapitala, srpska privreda treba da stvori prihvatljivije uslove za priliv američkog kapitala u srpsku privredu i na taj način, kada se spoji dobro sa korisnim, mislim da će to biti bolja situacija za obe privrede.”
Glas Amerike: Govoreći o prilivu američkih investicija šta bi još Srbija mogla da preduzme na tom planu?
Šuster: “Mislim da je Srbija dosta učinila na tom planu, ali stvaranje jednog transparentnog tržišta, stabilnih političkih uslova, kao i pojednostavljenje procedure i uklanjanje birokratskih prepreka, biće primamljivo za američki kapital.”
Šuster: “Ekonomija Srbije prolazi kroz krizu koja je uzrokovana okruženjem i razlozima globalne stagnacije, ali i odredjenim karakteristikama koje su specifične za njen slučaj. Radi se pre svega o budžetskom deficitu, a to znači da budžetski prihodi nisu usaglašeni sa rashodima i vlada sada donosi nepopularne mere u cilju smanjenja deficita, kako bi se omogućilo normalno poslovanje u budućnosti.”
Glas Amerike: Po vašem mišljenju, kakva bi trebalo da bude razvojna strategija ekonomije Srbije?
Šuster: “Jedna stara poslovica kaže -- niko se nije štednjom obogatio, već samo zaradom. Prema tome, bilo kakva dugoročna ekonomska strategija Srbije ne može da počiva na nekom kresanju javnih rashoda i na usaglašenju jednogodišnjeg budžetskog deficita. To znači da treba da se formira jedna razvojna strategija, koja će omogućiti da srpski proizvodi budu konkurentni na svetskom tržištu i da se na taj način reše problemi prihoda koji će omogućiti reinvestiranje u srpsku privredu i priliv stranog kapitala.”
Glas Amerike: Ali, pitanje je kako do toga doći?
Šuster: “Srpska privreda u ovom momentu mora da se nekako prilagodi zbivanjima u svetskoj privredi, a samim time da obezbedi da srpsko tržište bude atraktivno za priliv stranog kapitala. Očigledno je da srpska privreda nema mogućnosti da mobiliše domaći kapital.”
Glas Amerike: Šta bi moglo da doprinese unapredjenju ekonomskih odnosa SAD-Srbija?
Šuster: “To je dvostrani proces. Pre svega, potebno je da američka privreda izadje iz dugoročne krize u kojoj se ona nalazi. U tom kontekstu znači, sa izlaskom američke privrede iz krize, i mobilisanjem američkog kapitala, srpska privreda treba da stvori prihvatljivije uslove za priliv američkog kapitala u srpsku privredu i na taj način, kada se spoji dobro sa korisnim, mislim da će to biti bolja situacija za obe privrede.”
Glas Amerike: Govoreći o prilivu američkih investicija šta bi još Srbija mogla da preduzme na tom planu?
Šuster: “Mislim da je Srbija dosta učinila na tom planu, ali stvaranje jednog transparentnog tržišta, stabilnih političkih uslova, kao i pojednostavljenje procedure i uklanjanje birokratskih prepreka, biće primamljivo za američki kapital.”