Na Balkanu je i prošle godine nastavljen trend pogoršanja kada je riječ o ukupnoj situaciji, kaže u intervjuu za Glas Amerike potpredsednik za istraživanje u Fridom hausu Arč Padington, povodom objavljivanja novog izveštaja te organizacije o slobodama u svijetu. Od balkanskih država, u slobodne zemlje ubrajaju se Srbija i Hrvatska, dok su djelimično slobodne Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Makedonija.
Balkan se, u novom izvještaju organizacije Fridom haus o slobodama u svijetu, našao među pet glavnih fenomena prošle godine i to zbog političkog zastoja. Nefunkcionalne vlade u Makedoniji, Bosni i Hercegovini i na Kosovu, kako se navodi, onemogućile su demokratski napredak tih zemalja i udaljile ih od Evropske unije.
Fridom Haus ocjenjuje da je napredak Crne Gore ka članstvu, uprkos tome što je, kako se smatra, vlada premijera Mila Đukanovića odobravala maltretiranje nezavisnih medija, narušio imidž Evropske unije kao promotera dobrog upravljanja i demokratskih standarda. Situacija u regionu apsolutno je pogoršana u odnosu na prošlogodišnji izvještaj, kaže u intervjuu za Glas Amerike direktor projekta “Slobode u svijetu” i potredsjednik za istraživanje Arč Padington.
“Uslovi na Balkanu poslednjih pet ili deset godina se postepeno pogoršavaju, što je proces koji je ubrzan prošle godine. Nemam neku veliku teoriju o tome zašto se to događa, ali Evropska unija svakako ne daje primjer kakav je Balkanu potreban. Takođe, ne pomaže ni ponašanje Rusije koja u zemljama poput Srbije, Makedonije i Crne Gore nastoji da unese nemir i nestabilnost, pokušavajući da preko meke moći podstakne slovenski nacionalizam.“
Crna Gora je među tri zemlje u svijetu koje su izgubila status slobodnih. Svrstana je u djelimično slobodne zbog, kako je navedeno, ograničavanja slobode mirnog okupljanja uključujući sukobe policije i opozicionih demonstranata, te odlaganja Parade ponose, u kontekstu višegodišnjeg maltretiranja i diskriminacije protiv pripadnika te grupe.
“Naročito smo bili usredsređeni na slobodu medija u Crnoj Gori gdje smo poslednjih pet godina svjedoci neprijateljskih uslova za medije. Takođe, u svim zemljama u regionu korupcija je veliki problem. Politički lideri nisu spremni da preduzmu mjere potrebne da se riješi to pitanje i to je uticalo na rejting Crne Gore.”
Sloboda medija je je glavni povod za zabrinutost i u Srbiji, koja je ostala u kategoriji slobodnih zemalja, ali, kako ističe Arč Padington, sa nižim skorom u odnosu na prethodne godine.
“Zemlje uče da postoje načini da se kontrolišu mediji koji ne zahtijevaju cenzuru i neprijateljske poteze zbog kojih ćete zapasti u probleme kada je riječ o odnosu sa Evropskom unijom ili koji će podstaći svijet da pažljivo prati što radite. Vaši bliski prijatelji mogu da kupe glavne novine ili televizijske stanice i ne morate da imate državnu kontrolu nad njima dok god ih kontrolišu prijatelji vladajuće stranke. Država može da povuče oglase iz novina zato što joj se ne sviđa njihov sadržaj i novac da listovima koji će podržati vladu. I to se sve događa u Srbiji“.
Kosovo je djelimično slobodno, kao i Makedonija, koja je zbog izbornih nepravilnosti i skandala u vezi sa prisluškivanjem, izgubila status izborne demokratije. Bosna i Hercegovina, takođe u kategoriji djelimično slobodnih zemalja, se zbog nefunkcionalne vlade i izgleda da se to pogorša u svijetlu najavljenog referenduma u Republici Srpskoj našla na spisku zemalja koje treba pratiti ove godine.
Demokratski standardi i osnovni principi slobode, solidarnosti i poštovanja ljudskih prava su prošle godine, zbog migrantske krize, bili ugroženi i u Evropskoj uniji, navodi američka nevladina organizacija uz opasku da je ogroman priliv ljudi doveo u pitanje sposobnost Brisela da održi visoke standarde među aktuelnim i potencijalnim članicama.
Od 195 zemalja, koje su obuhvaćene ovogodišnjim izvještajem, 86 je ocijenjeno kao slobodno, 59 djelimično slobodno, dok je 50 u kategoriji zemalja koje nisu slobodne.