Premijer Crne Gore Duško Marković izrazio je nadu da će sporazumno razrješenje spora u vezi sa Bregzitom vratiti značaj ostalim važnim evropskim pitanjima, kao što je proces proširenja na Zapadni Balkan, prenosi američka novinska agencija Asošijeted pres (AP) u ponedjeljak.
Marković je, u intervjuu za AP, rekao da bi okončanje procesa izlaska Britanije iz EU oslobodilo Uniju velikog problema i označilo novu šansu za zemlje kandidate za članstvo, kao što je Crna Gora.
“Ovo je jedno od teških otvorenih pitanja sa kojima se EU suočava posljednjih godina”, rekao je Marković za AP u petak.
“Sporazum o izlasku Velike Britanije iz EU ne bi trebalo da ima negativan uticaj na dinamiku pregovora Crne Gore i EU, već, nadamo se, da bude pozitivan podsticaj”.
Prema njegovim riječima, ratifikacija sporazuma o Bregzitu u parlamentima Velike Britanije i EU bilo bi veliko olakšanje i za EU i za Veliku Britaniju.
“Politika proširenja će dobiti na važnosti zbog onoga što je nova Evropska komisija najavila kao politiku prema Zapadnom Balkanu”, smatra crnogorski premijer.
Negativna poruka
Marković je upozorio da prošlonedjeljna odluka EU da ne otvori pregovore o članstvu sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom šalje negativnu poruku regionu Balkana, dok AP podsjeća da na Zapadnom Balkanu Rusija pojačava napore da povrati svoj istorijski uticaj, a Kina ulazi sa investicijama.
“I zaista, odbijanje EU da otvori pregovore sa Makedonijom i Albanijom je loš signal i loša poruka za čitav Zapadni Balkan, a u isto vrijeme nije dobra pozicija ni za samu EU”, rekao je Marković.
“Nema cjelovite, jedinstvene i bezbjedne EU bez Zapadnog Balkana”.
On je naglasio da nekoliko zemalja EU, na čelu sa Francuskom, ne razumiju potrebe Zapadnog Balkana i Evrope u cjelini, ocjenjujući da će se to odraziti na kvalitet i dinamiku pregovora i vrijeme novog proširenja.
"Moguće je da se do konačne odluke promijene stvari, mi u svakom slučaju mislimo da je dobijanje datuma pregovora sa Makedonijom i Albanijom od interesa za cio region, za Zapadni Balkan ali i za EU", zaključio je Marković.
AP podsjeća da je Crna Gora, mediteranska zemlja sa 600.000 stanovnika, jedna od država Zapadnog Balkana koje žele da se učlane u EU, nakon što je 2017. pristupila NATO.
Agencija takođe navodi da francuski predsjednik Emanuel Makron odbija da dozvoli novim zemljama ulazak u 28-člani blok dok se procedure za proširenje ne reformišu. S druge strane, podeća AP, Holandija se protivi kandidaturi Albanije i dovodi u pitanje mišljenje EK.
Odluka EU doživljava se kao korak unazad za region kojem je članstvo u EU snažan izvor ohrabrenja za reforme i izmirenje nakon rata koji je pratio raspad bivše Jugoslavije, navodi agencija.
AP podsjeća i da su dvojica ruskih vojnih agenata u Crnoj Gori optužena za orkestriranje neuspjelog državnog udara 2016, koji je imao za cilj da svrgne prozapadnu vladu i zaustavi prijem zemlje u NATO.
