Treba li ostati na daytonskim rješenjima ili ih mijenjati – komentirali su političari i znanstvenici iz Hrvatske, regije i svijeta, mnogi među njima i sudionici daytonskih pregovora, na konferenciji u Zagrebu.
Konferenciju „Nasljeđe mira - 25 godina Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma“ organizirali su u utorak (15. prosinca) Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.
Što je rekao hrvatski premijer?
Hrvatski premijer Andrej Plenković je u uvodnom istupu naglasio kako su jednakost i konstitutivnost tri naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba ugrađene u temelje moderne Bosne i Hercegovine (BiH), od referendumskog pitanja 1992. godine do odredbi Daytonskog sporazuma.
„Aneks četiri tog sporazuma utvrđuje legitimnu predstavljenost triju konstitutivnih naroda u institucijama Bosne i Hercegovine. Previdjeti ili namjerno ignorirati taj ključni dio dogovora je ozbiljna greška“, kazao je Plenković.
„Daytonska Bosna i Hercegovina sa konstitutivnošću sva tri naroda i BiH kao država svih njenih građana ne isključuju se, već su komplementarne, a inzistiranje na ravnopravnosti triju naroda nije nazadni nacionalizam, već konstitucionalizam“, dodao je Plenković.
O značaju međunarodne zajednice
U bloku posvećenom vremenu od washingtonskog do daytonskog sporazuma, dakle od ožujka 1994. do prosinca 1995. godine i odgovoru na pitanje – što je omogućilo postizanje mira, bh. premijer u vrijeme washingtonskih i daytonskih pregovora Haris Silajdžić kazao je kako je Dayton bio nužan, ali da je nagradio agresiju i genocid.
„Sada radimo na novom rješenju. Trebamo građansku, a ne etničku demokraciju, koja je bila nametnuta agresijom i genocidom. Ne smije se dvaput nagraditi genocid“, poručio je Silajdžić.
Američki vojni predstavnik na daytonskim pregovorima, bivši vrhovni zapovjednik NATO-a za Europu general Wesley Clark kazao je kako se „nada da će nova američka administracija imati snažniju vodeću ulogu u ovoj regiji“.
Veleposlanik Christopher Hill, koji je bio pomoćnik glavnog američkog pregovarača u Daytonu Richarda Holbrookea, založio se za angažman međunarodne zajednice i Europe u rješavanju problema Bosne i Hercegovine.
Dayton kojem je cilj bio zaustaviti rat rezultirao je i sa nekim političkim rješenjima koja ne funkcioniraju, a - da ga se sada pita - inzistirao bi na „racionaliziranim vlastima“ sa punim poštivanjem najviših standarda ljudskih prava.
O presudi Sejdić-Finci i konstitutivnim narodima
U dijelu konferencije posvećenom povezivanju načela tri konstitutivna naroda i presude Sejdić-Finci, profesor ljudskih prava i prava jednakosti u Belfastu Christopher McCrudden predstavio je slučaj Sejdić-Finci, „fascinantan i kontroverzan predmet koji i nakon 12 godina nije primijenjen“.
Brendan O'Leary sa sveučilišta Pennsylvania ocijenio je da - što se tiče tri konstitutivna naroda - „ništa posebno demokratski neobično“ nije dogovoreno u Daytonu. Podjela vlasti i ljudska prava mogu ići zajedno, ali presuda Sejdić-Finci to dodatno komplicira, kazao je.
Mostarski profesor političkih znanosti Dražen Barbarić kazao je kako je na djelu nedostatak povjerenja u postojeći model odlučivanja. Svaka etnička zajednica i njihovi lideri ima vlastitu interpretaciju Daytona, a originalni Dayton se od početka mijenja jačanjem središnje vlasti, ocijenio je.
Sveučilišni profesor prava u Sarajevu i pravni savjetnik bh. izaslanstva u Daytonu Kasim Trnka založio se za izmjenu Ustava u smjeru uvođenja građanske demokracije.
Analitičar Međunarodne krizne grupe Marko Prelec je nasuprot njemu kazao kako se „Bosancima mora dopustiti da se podijele po etničkim linijama kada glasaju“.
Stav ruskog šefa diplomacije
Edward P. Joseph sa Johns Hopkins School ocijenio je pogreškom odluku iz 2006. godine da međunarodna zajednica mora otići iz BIH i da sve treba prepustiti domaćim političarima.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je u video poruci kazao kako je „daytonski sistem balansa i stabilnosti prošao test vremena“, i kako aktualno „nema alternative daytonskoj arhitekturi BiH.“
Nijedno od rješenja o kojima se razgovara ne može osigurati međusobni balans kakav je uspostavljen u Daytonu, a bespotrebno je svako dalje međunarodno tutorstvo međunarodne zajednice u BiH, uključivo i funkcija visokog predstavnika kojeg treba ukinuti, kazao je Lavrov.
'Dvostruki standardi'
Bivši bh. premijer Zlatko Lagumdžija kazao je kako „nitko ozbiljan“ ne traži unitarnu BiH, a od međunarodne zajednice, Sjedinjenih država i Europe zatražio je „samo da prema Bosni i Hercegovini ne koriste dvostruke standarde“.
Predsjedatelj Doma naroda BiH Nikola Špirić založio se za povratak Daytonu i korištenje svih opcija koje pruža, za smanjenje međunarodne prisutnosti, a jačanje unutarnjeg dijaloga.
Potpredsjednik Doma naroda Dragan Čović iznova se požalio da je izvorni daytonski ustroj BiH doživio „grube promjene kao rezultat međunarodnih intervencija“, i da su na djelu „zloupotrebe i prikrivena majorizacija Hrvata“.
I Čović se založio za izmjenu Izbornog zakona kako bi sva tri naroda bila primjereno zastupljena.
Američki veleposlanik u Hrvatskoj Robert Kohorst kazao je kako je cilj demokratska i prosperitetna BiH, članica EU i NATO-a i pohvalio hrvatsku ulogu u stabiliziranju regije i davanju primjera napretka i prosperiteta kroz euroatlantske integracije.
Pozdravio je razgovore o izmjeni Izbornog zakona, ali jednako tako založio se za poštivanje izabranih predstavnika BiH.