Specijalni državni tužilac (SDT) Crne Gore Milivoje Katnić saopštio je u četvrtak da je spreman da podnese ostavku na tu funkciju, ako vladajuća većina odustane od najavljenih izmjena Zakona o državnom tužilaštvu i Zakona o specijalnom državnom tužilaštvu, koje je kritikovala i EU.
“Na proširenoj sjednici Vrhovnog državnog tužilaštva, na kojoj se raspravljalo o najavljenim izmjenama Zakona o Državnom tužilaštvu i Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu, diskutujući o toj temi, između ostalog, izjavio sam da sam spreman da podnesem ostavku, u slučaju da podnosioci inicijative za donošenje ovih zakona odustanu od iste, i da se obavežu da istu neće podnositi do isteka mandata ovog skupštinskog saziva”, rekao je Katnić, navodi se u saopštenju Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
On je rekao da je 10. februara 2021.godine, vodio službeni razgovor sa predsjednikom Vlade Crne Gore Zdravkom Krivokapićem navodeći da ga je premijer tom prilikom obavijestio da bi, u slučaju da SDT podnese ostavku, poslanici Demokrata i URE odustali od predloga za izmjenu Zakona o Državnom tužilaštvu i Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu.
"Za izmjenu ovih zakona nema ustavnog osnova, jer se zakoni mijenjaju kada je potrebno, a zbog izmijenjenih okolnosti koje ovi zakoni regulišu, iste promijeniti u cjelini ili u njihovom većem dijelu. Cilj ovih izmjena je diskriminacija, prije svega Glavnog specijalnog tužioca, a potom i specijalnih tužilaca", ocijenio je Katnić.
Reagujući na saopštenje Katnića, premijer Zdravko Krivokapić je potvrdio da je u sredu obavio razgovor sa njim i izrazio nadu da će SDT “održati riječ i podnijeti ostavku”.
"Ne pristajemo ni na kakva uslovljavanja, jer je u pitanju najveći interes građana Crne Gore. Nijedan pojedinac ne smije da stoji na putu napretka Crne Gore i trebalo bi da je i gospodin Katnić to shvatio", saopštio je Krivokapić.
SDT: Obračun sa "nepodobnim" tužiocima
SDT smatra da ovi zakoni “nemaju za cilj poboljšanje uslova i stvaranje organizacionih i drugih pretpostavki za obavljanje tužilačke funkcije već obračun sa 'nepodobnim' tužiocima, suprotno ustavnim i zakonskim i opštecivilizacijskim dostignućima, a radi direktnog miješanja političkih struktura i uticaja na odlučivanje i rad tužilačke organizacije".
On je podsjetio da su “postojeći zakoni prošli sve procedure i usaglašeni sa najboljim evropskim standardima”, navodeći da su “njihova rješenja među najboljim zakonskim rješenjima današnje Evrope”.
“No, nezavisno od svega prethodno navedenog, spreman sam da podnesem ostavku na funkciju Glavnog specijalnog tužioca, što obuhvata i neprihvatanje funkcije specijalnog tužioca u tužilaštvu, na što po zakonu imam pravo u slučaju prestanka funkcije, kao i neprijavljivanje na konkurs ili slično ni za jednu drugu funkciju u državnim organima, pod uslovom da predsjednik Demokrata, gospodin Bečić i predsjednik URE, gospodin Abazović, potpišu pisanu izjavu i javno se obavežu da neće, tokom mandata ove Skupštine, niti tražiti, niti na čije drugo traženje, njihovi poslanički klubovi staviti u skupštinsku proceduru pomenute zakone, kao i da se obavežu da neće do isteka mandata, Tužilačkom savjetu mijenjati njegov personalni sastav, niti pak mijenjati personalni sastav i organizaciju Specijalnog policijskog odjeljenja, niti organizaciju i sastav Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala", rekao je Katnić.
Katnić je svoje uslove za podnošenje ostavke obrazložio ciljem za koji se, kako navodi, borio sve ove godine – “da najbolji državni organi i pojedinci u njima, ostanu na liniji borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, te da pravda zakuca na svačija vrata".
Prethodno su lideri vladajućih Demokrata i URA, kako bi osigurali smjenu Katnića i tužilaca koje smatraju pristrasnima u korist prethodne vlasti, najavili da će na sjednici parlamenta zakazanoj za 18. februar, pored ostalog, raspravljati o ukidanju SDT-a i prijedlogu zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju, kao i o izmjenama Zakona o Državnom tužilaštvu.
Kritike EU
Najavu predstavnika vladajuće većine kritikovali su predstavnici EU, sugerišući da od Crne Gore na putu prema članstvu očekuju napredovanje, a ne nazadovanje u reformama.
“Vladavina prava jedna je od osnovnih vrijednosti EU i kao takva, presudni element procesa pristupanja EU, koji određuje ukupni tempo pregovora Crne Gore o pristupanju EU. U cilju daljeg napredovanja na putu ka EU i ispunjavanja privremenih mjerila za poglavlje 23 pregovora o pristupanju EU, Crna Gora treba da postigne dalji napredak u reformama vladavine prava, uključujući unapređenje, a ne nazadovanje u sprovođenju reformi pravosuđa”, rekla je nedavno Ana Pisonero Hernandez, portparolka Evropske komisije, u izjavi za dnevnik Pobjeda.
Pisonero je podsjetila da je usvajanje ustavnih amandmana iz 2013. Godine, kojima se jača nezavisnost i odgovornost pravosuđa, bio preduslov da Crna Gora otvori pregovore o pridruživanju sa EU.
“Postoji posebno privremeno mjerilo u poglavlju 23 koje zahtijeva da Crna Gora sprovede ove ustavne amandmane u skladu sa preporukama Venecijanske komisije i evropskim standardima i najboljom praksom. Ovo takođe važi za zakone poput Zakona o javnom tužilaštvu i Zakona o Specijalnom tužilaštvu”, navela je Pisonero Hernandez.
Prema njenim riječima, Crna Gora mora da obezbijedi obezbijedi širok i sveobuhvatan proces konsultacija prilikom pripreme novog zakonodavstva i aktivnosti koje su ključne za uspjeh procesa reformi u oblasti vladavine prava.
“Kao rezultat već sprovedenih reformi, Crna Gora ima uspostavljena tijela i mehanizme koji osiguravaju sudsku i tužilačku nezavisnost i odgovornost. Ohrabrujemo Crnu Goru da dosljedno koristi ove mehanizme i da nadograđuje rad na daljem razvoju rezultata i svojih dosadašnjih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala”, zaključila je Pisonero Hernandez.
