Linkovi

Predstavnici Republike Srpske bojkotovaće državne institucije BiH


Sastanak političkih stranaka Republike Srpske na kom je odlučeno o istupanju iz institucija BiH (Foto: RSE/Gojko Veselinović)
Sastanak političkih stranaka Republike Srpske na kom je odlučeno o istupanju iz institucija BiH (Foto: RSE/Gojko Veselinović)

Predstavnici političkih stranaka iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) donijeli su odluku da ne učestvuju u radu i odlučivanju državnih institucija u BiH u Parlamentu BiH, Vijeću ministara i Predsjedništvu BiH.

Odluka je ovo koji su lideri stranaka iz RS-a donijeli na sastanku nakon odluke odlazećeg visokog predstavnika Valentina Incka da nametne dopune u Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine (BiH) kojima se kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, izvestio je Radio Slobodna Evropa (RSE).

"Mi predstavnici stranaka iz RS-a odlučili smo da nećemo učestvovati u rad u Predsjedništvu, Parlamentu i Vijeću ministara BiH. Srpski predstavnici neće učestvovati u radu i neće donositi odluke dok se ovo ne riješi", kazao je Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine RS-a.

Predstavnici stranaka iz RS-a potcrtali su da ne prihvataju odluku visokog predstavnika te da je smatraju ništavnom.

Osim ovoga, predstavnici iz RS-a su kazali da odbacuju svako nametanje na nivou BiH i tvrde da ne postoji legalni visoki predstavnik jer nije izabran u skladu s procedurama, javlja RSE.

Nakon sastanka je rečeno i da će preko zastupničkih klubova stranaka iz RS-a u Parlamentu BiH biti upućena dva zakona u vezi s odlukom visokog predstavnika, a riječ je, kako su kazali, o krivičnim zakonima.

"Incko je najodgovorniji za sve buduće probleme u BiH i politički haos koji ostavlja. On će se vratiti kući i ostaviti podijeljenu zemlju. Ovo pitanje se može riješiti ako bude volje jer riješila su se i druga teška pitanja u ovoj zemlji. Naš stav je jasan - nema učešća u radu državnih organa dok se ovo pitanje ne riješi", kazao je Branislav Borenović, predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP).

Sastanak je organizovan na poziv predsjednika NSRS Nedeljka Čubrilovića, a nakon najave Milorada Dodika, člana predsjedništva BiH i predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), o održavanju posebne sjednice NSRS-a.

Sastanku su prisustvovali Dodik i predsjednica RS-a Željka Cvijanović.

Reakcije Željka Komšića i Bakira Izetbegovića

Željko Komšić, predsedavajući Predsedništva Bosne i Hercegovine iz redova hrvatskog naroda, izjavio je povodom odluke političkih predstavnika RS da razume, kako se izrazio, teške emocije koje su zapljusnule blok političkih stranaka iz RS, jer su neke od njihovih temeljnih ideja doživele poraz.

"Ko gubi ima pravo da se ljuti. Odljutiće se, pre ili kasnije. Biće to uredu", rekao je Komšić, javlja bosansko-hercegovački portal Klix.ba, a prenosi Fonet.

Bakir Izetbegović, predsednik Stranke demokratske akcije (SDA), smatra da će politički predstavnici koji su doneli odluku o napuštanju institucija BiH, taktizirati sledećih 40 dana da vide, kako je ukazao, mogu li nešto da dobiju - a onda će se u septembru sve normalno nastaviti.

"Neko vreme će praviti krizu i onda će odustati jer nisu u pravu. Koja su to prava ugroženima srpskim predstavnicima", rekao je Izetbegović za televiziju Hajat, prenela je agencija Fonet.

Incko i Bonska ovlašćenja

Podsetimo, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Valentin Incko, koristeći Bonska ovlaštenja, nametnuo je u prošlog petka dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se predviđaju kazne zatvora za one koji negiraju genocid i veličaju ratne zločince.

"Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove odluke, stupa na snagu kako je predviđeno u članku 2. tog zakona, na privremenoj osnovi, sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uslova", saopšteno je iz Kancelarije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR).

Njegov potez izazvao je burne reakcije u Republici Srpskoj, entitetu Bosne i Hercegovine, ali i u Srbiji.

Milorad Dodik, član Predsedništva Bosne i Hercegovine izjavio je tada da Republika Srpska odbacuje Zakon o zabrani negiranja genocida u BiH – rekavši da je odluka neutemeljena.

Poručio je i da Srpska, koja je entitet BiH, treba da krene u process disolucije – jer, kako je rekao, u BiH nema dijaloga.

"Genocid se nije desio u Srebrenici. Srbi ne smiju da prihvate ovu odluku, ovo je zakucan ekser u mrtvački kovčeg BIH. Nakon ovoga Bosna i Hercegovina ne može da funkcioniše. Sazvaćemo sjednicu Skupštine RS o ovome naredne sedmice", rekao je Dodik.

Premijerka Srbije Ana Brnabić potez Valentina Incka, da nametne dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, ocenila je kao lošu političku odluku.

Tom odlukom Incko će izložiti sve ljude u Republici Srpskoj i njene zvaničnike još većem pritisku. Odluku je doneo sada, jer odlazi, a i zato što je želeo da ostavi to kao svoj spomenik, legat bez obzira na to šta će odluka doneti BiH. Mislim da je odluka nepromišljena i neodgovorna posebno zato što predviđa i kaznu zatvora posebno za predstavnike institucija", ukazala je Brnabić u intervjuu agenciji Tanjug.

Navela je i da je to nešto što će, kako je precizirala, napraviti veliki problem.

Podsetimo, međunarodne sudske institucije su u nekoliko navrata svojim presudama potvrdile da je nad bošnjačkim stanovništvom u Srebrenici počinjen genocid.

Međunarodni sud pravde u Hagu, presudom iz 2007. donetom po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), utvrdio je odgovornost Srbije, koja - prema mišljenju suda - nije sprečila i kaznila zločin genocida u vezi sa događajima u Srebrenici jula 1995, dok su istom presudom direktnim izvršiocima genocida označeni vojska i policija Republike Srpske (RS).

Radovan Karadžić, bivši predsednik Republike Srpske pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu robije po jednoj tački optužnice 2019. proglašen je krivim za genocid u Srebrenici. Osim toga po sudskoj presudi odgovoran za progon, deportacije, prisilno premeštanje stanovništva, istrebljenje i širenje terora kao zločine protiv čovečnosti i kršenje zakona ili običaja ratovanja.

Ratko Mladić, bivši komandant Vojske Republike Srpske, 8. juna pravosnažno je osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid i druga krivična dela tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.

XS
SM
MD
LG