Premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić saopštio je da smatra da je ekspertska vlada najbolji model za vođenje reformi i demokratske tranzicije.
"To ne znači da eksperti u Vladi ne mogu biti predloženi od strane političkih partija", napisao je crnogorski premijer na društvenoj mreži Tviter.
On je naveo i da ga, kako je ukazao, raduje što se u okviru parlamentarne većine pokrenuo dijalog koji će rezultirati boljitkom za sve crnogorske građane i bržom integracijom naše zemlje u EU.
"Veoma pažljivo ću razmotriti sve nove inicijative i predloge za unapređenje rada Vlade, koje su došle i koje budu dolazile od predstavnika parlamentarne većine, i iza koga stoji najmanje 41 poslanik", napisao je Krivokapić na društvenoj mreži Tviter.
URA: Sazovite sjednicu ako imate većinu
Najmanja članica vladajuće koalicije, Ujedinjena reformska akcije (URA), pozvala je koalicione partnere iz vladajuće većine, Demokrate i Demokratski front, da sazovu sjednicu parlamenta ako misle da imaju potrebnu većinu za sinoć zatraženu rekonstrukciju Vlade Zdravka Krivokapića.
“Iz sinoćnjeg zajedničkog saopštenja DF-a i Demokrata vidimo da su im ministarske fotelje značajnije od reformi u Tužilaštvu i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. Izbor Tužilačkog savjeta ne smije biti dio političkih kalkulacija bilo koga političkog subjekta a reforme u ovoj oblasti ne mogu se uslovljavati bilo čijim političkim apetitima”, saopštili su iz pokreta URA i dodali da je “i to legitiman politički put tog spektra političke scene“.
U reagovanju na sinoćnje zajedničko saopštenje DF-a i Demokrata u kome su zatražili rekonstrukciju Vlade sa 18 umjesto dvanaest ministarstava, URA je pozdravila “sinergetski pristup DF-a i Demokrata i gotovo nepodijeljen politički stav o daljim političkim procesima u Crnoj Gori".
"Javnost je dugo mislila da se radi o političkim subjektima koji nemaju ničeg zajedničkog u sagledavanju budućih procesa. Jedinstveni pristup DF-a i Demokrata ovim povodom pozdravljamo, jer sada imamo popriličnu iskristalisanu situaciju na političkoj sceni Crne Gore“, poručuju iz URA.
Iz tog pokreta, od čija četiri poslanika zavisi stabilnost Vlade, poručili su da URA “ni za jotu neće napustiti principe iz sporazuma koji je potpisan 9. septembra prošle godine od strane tri čelnika izbornih lista aktuelne većine”.
"Dakle evropska, građanska i ekološka Crna Gora okrenuta EU integracijama kao najvećim prioritetom države, ostaju naša polazišna osnova od koje nikada nećemo odustati”, naveli su iz URA i poručili da “ko takav koncept ne želi, rekli smo i ponavljamo, može tražiti druge partnere a URA u tome neće biti saučesnik“.
Demokrate i DF saopštili su sinoć da je “postojeću 42. Vladu Crne Gore potrebno rekonstruisati na način da umjesto dosadašnjih 12 ima 18 ministarstava i tri potpredsjednika, s tim što bi potpredsjednici ujedno mogli da budu i resorni ministri”.
Dvije veće vladajuće političke grupacije, koje u 81-članom parlamentu zajedno imaju 37 poslanika, rekli su da bi podjela resora bila dogovarana sa formalnim predlagačem rekonstrukcije Vlade, a političke organizacije, saglasno propisanim procedurama i demokratskim standardima, kandidovale svoje predstavnike.
“Tužilački savjet će se izabrati na sjednici na kojoj se bude birala rekonstruisana Vlada. Na prethodno navedeni način bi biće riješena otvorena politička pitanja, osnažena 42. Vlada i postignut potreban nivo političke stabilnosti neophodan za dalje reformske procese”, navodi se u zajedničkom saopštenju dvije vladajuće političke grupacije.
Najnovija kriza vlasti izmedju heterogenih koalicija, udruženih nakon prošlogodišnjih parlamentarnih izbora da bi okončali 30-godišnju vladavinu DPS-a predsjednika Mila Đukanovića, uslijedila je u noći uoči ustoličenja mitropolita SPC Joanikija na Cetinju, kada su premijer Zdravko Krivokapić, DF i Demokrate insistirali na ustoličenju u Cetinjskom manastiru, dok je URA to smatrala bezbjednosnim rizikom.
Ustoličenje mitropolita Joanikija, koji je 5. septembra, zajedno sa partijarhom SPC Porfirijem, praćen jakim obezbjeđenjem, na Cetinje sletio u vojnom helikopteru, obilježio je sukob policije sa protivnicima ustoličenja u Cetinjskom manastiru, u kojima je povrijedjeno desetine gradjana i policajaca.
