Sjedinjene Države podržavaju "Otvoreni Balkan" uz uslov da su u toj inicijativi "potpuno i ravnopravno" zastupljene sve države Zapadnog Balkana i da ona bude u potpunosti usklađena sa principima Evropske unije, rekla je u ekskluzivnom intervjuu za Glas Amerike američka ambasadorka u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke. Poručila je i da bi sve vjerske zajednice u Crnoj Gori trebalo da budu tretirane pravedno i ravnopravno.
Komentarišući rusku agresiju u Ukrajini, Rajnke je pozvala novu crnogorsku vladu da nastavi da podržava Kijev i da u potpunosti primjenjuje sankcije protiv Moskve.
Glas Amerike: U Vašingtonu ste prisustvovali konferenciji američkih šefova misija širom svijeta na kojoj je ruska invazija na Ukrajinu bila jedna od glavnih tema. Sa kakvim porukama se vraćate u Podgoricu kada je riječ o toj temi?
Rajnke: Svi američki ambasadori su se okupili na ovoj konferenciji prvi put za dvije godine da bi razgovarali o važnim globalnim temama kao i spoljnopolitičkim odnosima sa svim važnim stranim partnerima. Za mene je tema broj jedan bila brutalna agresija Rusije na ukrajinski narod koji se hrabro bori za sopstvenu nezavisnost, suverenitet i život. To je tragična situacija i zaista smo razmotrili veoma snažnu posvećenost Sjedinjenih Država da podrži ukrajinski narod i osigura da Ukrajinci pobijede u ovom ratu koji nepravedno vodi Vladimir Putin. Kada se vratim u Crnu Goru, moja najvažnija poruka da ona nastavi snažne napore u iskazivanju podrške Ukrajini koje je do sada preduzimala. Nova vlada radi ispravno. Važne su njene pozitivne poruke podrške ukrajinskom narodu. Kada je izbio rat i nedavno, vlada je pružila humanitarnu pomoć ogromnom talasu izbjeglica od kojih su mnoge pronašle bezbjedno utočište u Crnoj Gori i srdačno su dočekane. Crna Gora je takođe materijalno podržala borbu protiv Rusa koji su nepravedno napali teritoriju Ukrajine.
Drugi dio moje poruke vladi i narodu Crne Gore jeste da i dalje imaju na umu da su to nevine žrtve kojima je potrebna podrška svih u slobodnom svijetu. I kao partner NATO-a, rekla bi da bi Crna Gora, više od većine, prepoznala koliko ja važno da se pojačaju napori u ovom važnom trenutku kako bi osiguralo da Ukrajinci koji dolaze i oni koji se bore u ovom ratu imaju punu podršku svih slobodnih zemalja i svake članice NATO-a, uključujući i Crnu Goru koja slavi petu godišnjicu članstva.
Glas Amerike: Ruski rat u Ukrajini ima dalekosežne posljedice, uključujući i po Balkan. Koje su najveće prijetnje po Crnu Goru, u kontekstu ruskog rata u Ukrajini?
Rajnke: Postoje stalne maligne poruke Rusa i njihovih proksija koje dugo vremena stižu do crnogorskog naroda. Te dezinformacije su pokušaji da se oslabi slobodna, miroljubiva nacija poput Crne Gore. Rat je samo pojačao te dezinformacije što je mene, a znam i crnogorsku vladu, podsjetilo koliko je važno da se bude na oprezu, da se sazna istina i stanovništvo edukuje o tome šta je istina o tom ratu, kao i o malignim uticajima koji se lažno predstavljaju kao mediji i istina.
Glas Amerike: A da li ste primijetili pojačanu aktivnost Rusije da izazove nestabilnost u Crnoj Gori, u svijetlu rata u Ukrajini?
Rajnke: Rekla bih manje određene specifične nestabilnosti, ali više stalnih pritisaka na Crnu Goru i sve zemlje regiona Zapadnog Balkana da bi se unijela sumnja među stanovništvom i vladama. Protiv toga se mora boriti, ljudi moraju da saznaju istinu o tome šta se dešava u Ukrajini. Vrše se brutalna zvjerstva, čak i sada. Stotine nevinih ljudi i dalje umiru. To nije stara, već sadašnja vijest. Nažalost i sjutrašnja. Za Crnu Goru i njenu vladu je važno da i dalje budu na oprezu i da prepoznaju da taj rat utiče na njih kao slobodnu zemlju i da moraju da ustanu protiv toga, što i rade.
Glas Amerike: Crnogorska vlada se obavezala da će sprovoditi sankcije koje je Evropska unija uvela Moskvi zbog invazije na Ukrajinu. Da li su Sjedinjene Države zadovoljne nivoom primjene zapadnih sankcija u Crnoj Gori?
Rajnke: Svi to pokušavamo da u isto vrijeme riješimo. Ovo je kriza, a ne nešto što smo mogli da planiramo. Ali, da, Vlada Crne Gore u potpunosti slijedi odgovor NATO-a i u potpunosti se usklađuje sa spoljnom i bezbjednosnom politikom Evropske unije. To je odlično zato što znači da se Crna Gora usklađuje i primjenjuje sankcije. Teško je utvrditi izvorno vlasništvo na određenom imovinom je izazov, ali sam vidjela da Vlada Crne Gore ozbiljno shvata važnost identifikovanja te imovine i njenog zamrzavanja gdje može i preduzimanja radnji da se uskladi sa NATO-om i spoljnom i bezbjednosnom politikom Evropske unije.
Glas Amerike: Američki Sekretarijat za pravosuđe formirao je radnu grupu koja je usredsređena na zaplijenu imovine sankcionisanih ruskih pojedinaca da bi se izvršio pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina. Da li su Sjedinjene Države imale neke konkretne zahtjeve od Crne Gore da zamrzne ili zaplijeni potencijalnu imovinu sankcionisanih Rusa u zemlji?
Rajnke: Naš zahtjev je mnogo širi od toga. Naš zahtjev od Vlade Crne Gore je da u potpunosti implementira sankcije. One su uvedene odlukom Vlade, ali je sada težak zadatak da se u potpunosti primijene i osigura da se identifikuje izvorno vlasništvo i zamrzne imovina. Oni rade na tome.
Glas Amerike: Posle izbora nove crnogorske vlade, Sjedinjene Države su poručile da je ključno ubrzati borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Da li ima nekog napretka u tom pogledu, i kako će Sjedinjene Države pomoći da se to ostvari?
Rajnke: To je osnovno pitanje koje Crna Gora mora da rešava dok nastavlja da postiže napredak ka konačnom članstvu u Evropskoj uniji. Sledeći, ključni, korak je sprovesti reforme u oblasti vladavine prava. Tehnički, to su poglavlja 23 i 24 u procesu pregovora sa Evropskom unijom. Vlada je potpuno svjesna da su sledeći koraci koje treba da preduzme veoma vidljivi i povezani sa jačanjem pravosuđa i tužilaštva. I uvjerena sam da nova vlada u potpunosti namjerava da sprovede te reforme. To bi odblokiralo proces pristupanja Evropskoj uniji. To je samo birokratski dio. Ono što je važno je da će početi da bavi mrežom korupcije i organizovanog kriminala koja je zaista endemska u Crnoj Gori. Građani Crne Gore to zaslužuju.
Glas Amerike: Kakve konkretne korake bi SAD željele da vide u tom pogledu?
Rajnke: Konkretno, naravno, to je identifikovanje pojedinaca koji su korumpirani ili članovi mreže organizovanog kriminala, zatim hapšenja i krivična gonjenja koja rezultiraju osudama. To je najbolji standard. To znači da ste zapravo zaustavili pojedince i natjerali ih da plate cijenu korupcije i organizovanog kriminala. Međutim, to nije jedino. To je i vlada koja radi sa svojim partnerima, Evropskom unijom i Sjedinjenim Državama, kao i drugima koji su takođe posvećeni borbi protiv korupcije koja je kao bolest u demokratskom društvu koju treba iskorijeniti. Mi pokušavamo da pomognemo da se identifikuju mreže, uticaji... Mislim da Vlada Crne Gore napreduje u tome. Vidjela sam kako Ministarstvo unutrašnjih poslova na veoma detaljnom nivou povećava obim nekih svojih ključnih elemenata koji istražuju, regulišu i podržavaju specijalno tužilaštvo koje je preduzelo nekoliko veoma vidljivih koraka. Većina toga se odvija unutar vladinih procesa.
Glas Amerike: Evropska integracija Crne Gore je trenutno u zastoju. U četvrtak je održan i samit EU i Zapadnog Balkana na kojem takođe nije bilo pomaka kada je riječ o regionu. Šta bi trebalo EU da uradi da bi ubrzala proces proširenja koji je, prema navodima Brisela, jedan od prioriteta nakon ruskog rata u Ukrajini?
Rajnke: Na položaju koji obavljam mogu da govorim specifično o Crnoj Gori. Šire posmatrano, snažno ohrabrujemo Evropsku uniju da nastavi da gleda na proširenje kao način da se osigura da ta organizacija bude čvrsta i da uključuje sve zapadno orjentisane demokratske zemlje koje predstavljaju Evropu. Zapadni Balkan, šest zemalja u regionu, su Evropa. Nova vlada, ali i prethodne s kojima sam imala priliku da sarađujem, prepoznali su da je budućnost u Evropskoj uniji. To prepoznaju i građani. Više od 70 odsto ljudi u Crnoj Gori kaže da je njihova budućnost u EU. Tako da se sada nadam da će EU smatrati proširenje ozbiljnim sljedećim korakom kako bi se osiguralo da u potpunosti uključuje slobodnu demokratsku istočnu Evropu, a posebno u ovom slučaju Crnu Goru.
Glas Amerike: U kontekstu integracija se pominje i incijativa "Otvoreni Balkan". Postoje različiti stavovi o tome da li bi Crna Gora trebalo da bude dio te inicijative. Različite su i interpretacije podrške Sjedinjenih Država "Otvorenom Balkanu". Da li je američka podrška toj incijativi bezuslovna ili postoje određeni uslovi?
Rajnke: Postoji jednostavan set uslova a to je da je "Otvoreni Balkan" potpuno i ravnopravno otvoren za svih šest država Zapadnog Balkana. Nema fusnota, nema posebnih uslova. Dakle, dok god je otvoren za sve i dok su svi principi unutar Otvorenog Balkana u potpunosti usklađeni sa onim uslovima koje bi EU očekivala u procesu pristupanja. To su uslovi. To bi zemljama Zapadnog Balkana pružilo šansu da izgrade svoje ekonomije, da rade na uspostavljanju normi i regulatornih principa za slobodno kretanje ljudi, dobara i sredstava, i da budu spremnije dok se bude približavalo pristupanje EU.
Glas Amerike: Da li vas brine ruska podrška Otvorenom Balkanu?
Rajnke: Za mene nije ključno ko podržava, već o čemu je riječ. I ono što mi razumijemo i podržavamo jeste "Otvoreni Balkan" koji je ravnopravno otvoren za svih šest zemalja na Balkanu i u potpunosti usklađen sa principima Evropske unije.
Glas Amerike: Jedno od pitanja koje izaziva podjele u crnogorskom društvu je i status Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori. Jedan dio članova vlade je za to da se sa SPC što prije potpiše ugovor, dok pojedini dovode u pitanje da li je usklađen sa Ustavom i da li štiti interese Crne Gore. Kako vi to komentarište i kakav bi bio savjet Sjedinjenih Država?
Rajnke: Ostaću pri veoma snažnom principu. Mi snažno vjerujemo u slobodu vjeroispovjesti i da bi svi građani Crne Gore i svake demokratske zemlje trebalo da budu u mogućnosti da slobodno praktikuju svoju vjeru, bez ograničenja. Moj savjet vladi je da osigura da se odnosi sa svim vjerskim zajednicama tretiraju ravnopravno i pravedno. Ni jedna vjerska zajednica ne bi trebalo da bude tretirana kao posebna ili povlašćena. Ne mogu da govorim o samom ugovoru, jer ne znam šta potencijalni pregovori konkretno obuhvataju, ali bilo koji sporazum mora biti srazmjeran onome što će imati bilo koja druga zajednica. Dobro je što će biti napretka u pogledu pravila i normi za djelovanje vjerskih zajednica, ali to mora biti ravnopravno za sve vjere jer su u suštini ljudi, vjernici ti koje treba tretirati pravedno i ravnopravno.
Glas Amerike: Da li bi ugovor trebalo ponuditi i Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi?
Rajnke: Bilo koja registrovana zajednica mora biti tretirana ravnopravno. I ima mnogo vjerskih zajednica. Naravno, ima nekih koje imaju više članova, ali svaka vjerska zajednica bi treblo da bude tretirana ravnopravno zato što sami članovi moraju da imaju isti pristup svojoj vjeri.
Glas Amerike: Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru je nedavno ukazao na direktan uticaj Srpske pravoslavne crkve na dešavanja u Crnoj Gori. Pojedini eksperti ukazuju i da je crkva instrument ruskog uticaja. Kako to komentarišete i da li to zabrinjava SAD?
Rajnke: Ima mnogo poruka u medijima i naročito na društvenim mrežama koje precjenjuju uticaj jedne ili druge vjerske zajednice. Ali bi trebalo biti svjestan toga. Religiji je mjesto u vjeri njenih sljedbenika, a ne u politici. Važno je za sve religije da prepoznaju da je njihova uloga u bilo kojem društvu da služe svojim pripadnicima, a ne da budu politički instrumenti.
Glas Amerike: Ali da li vas brine ruski uticaj kroz Srpsku pravoslavnu crkvu?
Rajnke: Brine me ruski uticaj kroz bilo koji kanal.
Glas Amerike: U Crnoj Gori ste već tri i po godine. Kako vidite razvoj odnosa dvije zemlje u budućnosti?
Rajnke: Naše zemlje imaju izvanredne odnose, sad već 16 godina diplomatskih odnosa i ponosna sam na njihovu snagu i dinamiku. Od kada sam došla, vlada se dva puta promijenila. I dok je to uvijek napeto i zabrinjavajuće, u stvari je demokratski. Dobro je za narod Crne Gore da vidi te promjene. Moja zemlja je prošla kroz promjene tokom izbornih ciklusa koji su nestabilni i teški, ali se na kraju kroz te procese čuje glas naroda. Dakle, ono što sam vidjela je demokratija na djelu. I sa novom vladom vidim posvećenost demokratskim institucijama koje treba ojačati, borbu protiv korupcije, organizovanog kriminala koje treba ubrzati, te dovesti sve različite zajednice u centar. Za mene je to ono što demokratija čini, osigurava da i većina i manjine imaju pristup centrima moći, da su zastupljene u svojoj vladi i u institucijama. Crna Gora radi na izgradnji povjerenja u te institucije. I moj je posao da donesem što veću podršku svoje vlade, da pomognem u izgradnji tog poverenja i institucija kako bi crnogorski narod imao bolji život.
