Obilježavanje Dana državnosti Crne Gore 13. jula u Nikšiću okončano je intervencijom policije koja je bacila suzavac kako bi spriječila širi sukob dvije grupe građana, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).
Do susreta dvije grupe, provokacija, incidenata i pokušaja sukoba je došlo nakon završetka svečanosti. Iz obližnjih kafića bacane su flaše i stolice. Policija je razdvojila dvije grupe bacajući suzavac. Policija je uhapsila više osoba, intervenisala je i ekipa Hitne pomoći.
Nakon incidenata reagovala je, u Nikšiću, opoziciona Demokratska partija socijalista, optuživši Upravu policije da je „dozvolila militantnim kleronacionalistima da prekinu proslavu Dana pobjede nad fašizmom u tom gradu“.
A šef Kabineta Mila Đukanovića ,predsjednika Crne Gore, Miodrag Radović pozvao je nadležne organe da pokažu veći stepen odgovornosti prilikom obezbjeđivanja ovakvih skupova, te konstatovao da je izostao preventivni rad u cilju sprječavanja incidenata.
"13. jul trasirao obnovu crnogorske državnosti"
Crna Gora je u srijedu proslavila Dan državnosti, kada je na Berlinskom kongresu 1878. godine priznata kao nezavisna država, a 63 godine kasnije, 13. jula 1941, digla ustanak protiv fašističkih okupatora.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović saopštio je na svečanosti Dana državnosti u Podgorici da je “81 godinu nakon Trinaestojulskog ustanka 1941, u slobodnoj, nezavisnoj Crnoj Gori, jednako neugasla velika ideja koja je pokrenula taj veličanstveni dogadjaj… koji je imao univerzalni značaj u vrijeme fašističke pošasti koja je u to vrijeme harala Evropom”.
“Trinaesti jul 1941. trajno je trasirao i put obnove crnogorskog državnog i nacionalnog identiteta, put napretka i izgledne evropske budućnosti. Jednako je za nas inspirativan i 13. jul 1878. kada je na Berlinskom kongresu prvi put potvrđeno međunarodno priznanje Crne Gore”, rekao je Đukanović i dodao da su “ova dva datuma, zajedno sa 21. majem 2006, prepoznatljivi znaci na tom sigurnom putu koji nas je doveo do članstva u NATO, koji nas izgledno vodi do članstva u EU”.
On je podsjetio da je Crna Gora prva zemlja u novijom balkanskoj istoriji koja je suštinski stekla nezavisnost krajem 17. vijeka, te da je nakon proširenja teritorije na Berlinskom kongresu postala multietnička i multikonfesionalna država, “uzor tadašnjoj Evropi po poštovanju različitosti, prava i sloboda onima koji ne pripadaju većini”.
Đukanović je rekao da na tim čvrstim temeljima danas uspješno gradimo građansku, demokratsku, multietničku Crnu Goru, ali i dodao da nažalost te vrijednosti “nijesu zauvijek osvojene same po sebi”, te da je na svim generacijama dužnost da ih brane, kao što je to “sada dužnost generacija koje su obnovile državu na referendumu 2006”
Prema njegovim riječima, “snaga naše vizije je potvrđena i nakon promjene vlasti na izborima prije dvije godine”, kada je “Crna Gora na način svojstven civilizovanim društvima dokazala svoj demokratski kapacitet priznanjem izbornih rezultata, po prvi put nakon uvođenja višepartizma”.
“Zahvaljujući tom iskustvu, Crna Gora se afirmisala kao funkcionalna parlamentarna demokratija koja je, bez vaninstitucionalnih pritisaka i izazivanja nestabilnosti, u demokratskoj proceduri smijenila evidentno neuspješnu Vladu”, rekao je i dodao da je time otvorena mogućnost da Crna Gora dobije novu izvršnu vlast sa jasnim prioritetima - deblokada i dinamiziranje pregovaračkog procesa sa EU i stvaranje uslova za obnovu poljuljanog povjerenja investitora.
“Nažalost, danas smo opet u riziku da propustimo šansu koja se ukazala nakon tragičnog iskustva u Ukrajini. EU je agresiju na najveću državu na kontinentu ispravno protumačila kao atak na evropski sistem vrijednosti i svoju bezbjednost… i shvatila da je kritičan trenutak da nastavimo i u dogledno vrijeme završimo proces ujedinjenja Evrope: da je to ključna pretpostavka njene konkurentnosti u geopolitičkom raspletu koji se nazire”, rekao je crnogorski predsjednik i dodao da to podrazumijeva i skoro članstvo Crne Gore i drugih zemalja regiona u EU, te da su u tom cilju potrebnije nego ikad politike koje snaže konsenzus građanskih, proevropskih snaga u Crnoj Gori.
On je ocijenio da je “teško razumljivo” da se Vlada u “tako izglednom trenutku” opredijelila ta prioritetnim bavljenjem pitanjima koja “podstiču razlike i ostrašćuju diobe, zanemarujući vitalne interese i vrijednosti savremene Crne Gore”
“Sve ovo su samo nova iskušenja i nova iskustva. I jasna spoznaja da je uvijek za državni, kao i za svaki dom, najvažnije da ima mudrog i vrijednog domaćina. A to znači da je najvažnije da Crna Gora ima odgovornu u kompetentnu izvršnu vlast koja će nastaviti da vodi zemlju putem ispravno definisane vizije evropskog puta”, rekao je, pored ostalog, Đukanović i poručio da treba sve partije da daju doprinos da se usvoje odluke koje su uslov dinamiziranja pregovaračkog procesa.
Đukanović je u srijedu prisustvovao centralnoj proslavi povodom 13. jula u organizaciji SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, pod nazivom “Vječna je Crna Gora”, saopštio je njegov kabinet.
Premijer Dritan Abazović je povodom Dana državnosti položio vijenac na spomenik Partizanu borcu na Gorici u Podgorici. Na Tviteru je povodom praznika poručio: Da je vječna Crna Gora".
