Američka ambasadorka u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke saopštila je u petak da se Crna Gora suočava sa unutrašnjom, spoljašnjom i egzistencijalnom prijetnjom, i poručila da lideri koji nisu direktno osudili rusku aneksiju ukrajinskih teritorija ne dijele zajedničke evroatlantske vrijednosti.
"Spoljne prijetnje dolaze prve i one su očigledne, jer se svijet promijenio 24. februara kada je Rusija pokrenula svoj neopravdan rat protiv Ukrajine u zločinačkom pokušaju da zbriše ukrajinski suverenitet. Naša bezbjednosna saradnja i zajedničke uloge u NATO su značajnije nego ikada", rekla je Rajnke na otvaranju To Be Secure (2BS), bezbednosnog foruma u Budvi.
Prema ocjeni američke ambasadorke, unutrašnja prijetnja se ogleda u zabrinjavajućem povećanju podjela u Crnoj Gori.
"Treće, moguća je egzistencijalna prijetnja dugoročnoj stabilnosti. To je nešto što bi moglo da bude prijetnja dugoročnoj stabilnosti Crnoj Gori. To je neuspjeh da se prepoznaju korozivne moći endemske korupcije", rekla je Rajnke i dodala se o korupciji na visokom nivou naširoko govori, poručujući da se ona "mora zaustaviti".
Ona je rekla da prava prijetnja dolazi od vlasti "kada ona ne uspije da potrebe crnogorskog naroda stavi iznad partijskih interesa, i kada usluge svojim prijateljima i porodici nijesu prepoznate kao nepravedne i koruptivne".
"Bezbjedna Crna Gora mora jednako da tretira sve građane, i da postane pravi široki ekonomski prosperitet koji svi građani zaslužuju", poručila je ona.
Govoreći o odnosu crnogorskih lidera prema ruskoj aneksiji ukrajinskih teritorija, Rajnke je pohvalila šefa diplomatije Ranka Krivokapića i predsjednika Mila Đukanovića zbog njihove jasne osude tog poteza Moskve kao kršenja nezavisnosti Ukrajine.
"Sa druge strane, moram da istaknem da su oni lideri koji su propustili priliku da direktno i javno osude rusku agresiju pokazali da ne dijele naše zajedničke eveoatlantske vrijednosti. Imajte to na umu", zaključila je Rajnke.
Lajčak: Izvještaj o napretku Crne Gore biće gori nego prije pet godina
Glavni zadatak vladavina prava
Premijer Dritan Abazović rekao je da je Crna Gora trenutno izmedju grupe oličene u organizovanom kriminalu i korupciji koji deklarativno podržava EU, te da je to “grupa oko predsjednika države”, i grupe koja ima nejasni ili jasnu spoljnopolitičku odrednicu koja nije kompatibilna - Demokratski front.
“On (Andrija Mandić, lider DF-a) nije alternativa, ali s obzirom da to nije ni Milo Djukanović, logično je da onda imate nestabilnost”, rekao je.
Ministar vanjskih poslova Crne Gore, Ranko Krivokapić rekao je da Crna Gora mora da ispuni agendu, u kojoj je glavni zadatak vladavina prava.
“Vladavina prava je glavni zadatak, ako to nemate, nemate državu. Mi smo još društvo u tranziciji, bez nasljeđa institucija koje razmišljaju o našoj zaštiti i bez da razmišlaju na duge staze”, rekao je Krivokapić.
On je kazao da će Crna Gora morati da pošalje poruku da će “u većoj konstelaciji članstva morati da iskorijeni korupciju”.
Odgovarajući na pitanje da li je Crna Gora izgubila zamah na putu ka EU, on je rekao da je izgubila šanse, ali da su “zamah i entuzijazam još tu”.
“Moramo da preležimo neke bolesti, za koje nije lako naći lijek. Nakon dugo vremena jedne vlasti imali ste mali period da liječite neke boljke. Mislim da će izbori donijeti promjenu”, ocijenio je Krivokapić.
Specijalni izaslanik britanskog premijera za Zapadni Balkan, Stjuart Pič, rekao je da se postojeća bezbjednost ne smije uzeti zdravo za gotovo, ocjenjujući da su “rizici koje nosi invazija Rusije na Ukrajinu veoma realni i opterećuju region prošlošću”.
“Utoliko je veći rizik da se ta prošlost ponovi. Tu je i rizik od organizovanog kriminala, koji smanjuje mogućnost stabilnosti. Moramo biti hrabri u svojim aktivnostima” rekao je Pič.
Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto naveo je da je proširenje možda najvažnija politika EU jer je očigledno da “EU sama po sebi slabi”, kao i da sada Evropa više treba Zapadni Balkan, nego što region treba EU.
“EU treba da sama ojača. Ako bismo mogli da uključimo Zapadni Balkan u EU, bili bismo jači. Mislim da se trenutno dešava situacija koja se prije nije dešavala, da EU više treba Zapadni Balkan, nego što taj region treba nas”, rekao je Sijarto i dodao da, u kontekstu rata u Ukrajini, neubrzavanje pristupnog procesa Zapadnog Balkana predstavlja bezbjednosni rizik za Evropu.
