Advokat Veselin Radulović ocijenio je u srijedu da su izmjene Zakona o predsjedniku, koje je kasno sinoć usvojio crnogorski parlament, suprotne Ustavu Crne Gore, te da bi u slučaju da aktuelna parlamentarna većina nominuje Miodraga Lekića za mandatara, njegov izbor bio neustavan.
“Ja mislim da su ove izmjene zakona koje su kasno sinoć usvojene suprotne Ustavu, prije svega u dijelu u kojem se reguliše postupak i način predlaganja mandatara”, rekao je Radulović za Glas Amerike.
On je podsjetio da će se, “shodno usvojenim izmjenama Zakona o predsjedniku, predviđeno da, ako predsjednik države ne predloži mandatara, mandatarom smatrati neko lice iza koga stoji skupštinska većina”.
“Mislim da je to direktno suprotno odredbama ustava koje regulišu postupak predlaganja mandatara i koje definišu da je to isključiva nadležnost predsjednika države”, rekao je i dodao da je “potpuno druga priča to da li je rješenje koje je predloženo dobro i da li bi ono moglo da dovede do eventualno deblokade nekih institucija i formiranja nove vlade”.
Prema mišljenju Radulovića, “suština je da se ova pitanja mogu jedino urediti izmjenama Ustava, a ne donošenjem zakona”.
“Taj zakon će doći na proglašenje i potpis kod predsjednika i moguće je da on bude vraćen parlamentu, u smislu da nije u skladu sa Ustavom, i Skupština će se morati opet izjašnjavati o njemu”, rekao je i dodao da, “ako uzmemo u obzir trenutni odnos političkih snaga, nije nerealno očekivati da taj zakon bude i drugi put izglasan, u kom slučaju bi predsjednik morao da proglasi zakon i potpiše ga i Zakon bi tada postao dio pravnog prometa”.
Dugogodišnji pravni zastupnik Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) smatra da, u slučaju da bude predložen i izabran za mandatara, Miodrag Lekić ne bi bio legalan mandatar, iz razloga što bi bio predložen i izabran suprotno Ustavu.
On vjeruje da je “najveći problem u cijeloj ovoj priči to što, zahvaljujući neodgovornosti i neozbiljnosti svih političkih partija, mi trenutno nemamo funkcionalan Ustavni sud koji bi jedini mogao autoritativno da donese odluku da li su ove izmjene zakona u skladu sa Ustavom ili ne”.
“I čini mi se da niz političkih partija koristi tu činjenicu i tu posljedicu njihove neozbiljnosti, te da se veoma olako poteže za nekim potezima koji su direktno kršenje Ustava, računajući na to da ne postoji Ustavni sud, kao organ koji može donijeti odluku u tom pravcu”, smatra Radulović.
On je podsjetio da, u prvom krugu glasanja za izbor sudija Ustavnog suda, predloženi kandidati nijesu dobili dvotrećinsku većinu u parlamentu, te da bi uskoro da istekne taj rok od 30 dana kada treba da bude održana novo glasanje na kojem bi neko od kandidata mogao biti izabran sa tropetinskom većinom, neophodnom za izbor u drugom krugu.
“Da li će do toga doći ostaje da vidimo. Nijesam preveliki optimista, jer je dosadašnje ponašanje političkih partija pokazalo da oni ne žele da izaberu nekoga da bude sudija Ustavnog suda zbog njegovog integriteta, znanja kvalifikacija”, rekao je i dodao da partije pokazuju da “žele da se sa tim pitanjem politički trguje i ucjenjuje, pa ako političke partije ne mogu da izaberu neki partijski kadar koji bi sprovodio partijsku politiku, a ne štitio Ustav, onda se pribjegne opstrukcijama i blokadama i onemogućavanju da Ustavni sud dobije kvorum neophodan da bi on bio funkcionalan”.
Radulović je kazao da“nam ostaje da čekamo neka bolja vremena".
"Kada ćemo, nadam se, dobiti neki funkcionalan Ustavni sud koji bi mogao da odlučuje o svim tim aktima, ali, bojim se da posljedice neće biti moguće otklonjene, jer smo u praksi i ranije imali slučajeve kad je Ustavni sud bio funkcionalan i donosio odluke sa određenim zakašnjenjem, pa posljedice neustavnih zakona i drugih akata nijesu mogle blagovremeno da se otklone”, navodeći slučaj kad su odloženi lokalni izbori izmjenama zakona suprotnim Ustavu, i dodao da je “Ustavni sud donio odluku tek nakon što su izbori odloženi i raspisani za oktobar, ali to u praksi više nije moglo da se ispravi”.
Radulović je izrazio nadu da će se, kako je rekao, “u jednom momentu političke partije uozbiljiti, upravo iz razloga što među kandidatima, i ovim koji su sada predloženi, postoje osobe koje zaslužuju i imaju znanje i integritet da budu izabrane za sudije Ustavnog suda”.
“Treba se nadati da će se poslanici u jednom momentu uozbiljiti i početi da rade u javnom, a ne isključivo u ličnom i partijskom interesu, kako rade godinama, a ja bih rekao i decenijama”, zaključio je.
SAD zabrinute zbog zapaljive retorike
Dan posle usvajanja spornih izmjena Zakona o predsjedniku, oglasila se i američka ambasadorka u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke koja je na nalogu ambasade na Fejsbuku poručila da su "Sjedinjene Države zabrinute zbog eskalacije zapaljive retorike i neodgovorne konfrontacije crnogorskih lidera posljednjih dana".
"Pozivamo sve strane da rade zajedno na pronalaženju izlaza iz trenutne političke krize, koji bi bio u skladu sa Ustavom", poručila je Rajnke.
Evropska unija (EU)takođe je izrazila zabrinutost zbog jučerašnjeg glasanja u Skupštini Crne Gore kojim su, kako je poručeno u Evropskoj komisiji, kroz usvajanje zakona po hitnom postupku, suštinski izmijenjena ovlašćenja predsjednika.
"Svi zakonski akti treba da budu u skladu sa Ustavom. Ovo pitanje je naročito osjetljivo u nedostatku funkcionalnog Ustavnog suda, za koji Skupština u više navrata nije uspjela da imenuje potreban broj sudija kako bi osigurala njegovo pravilno funkcionisanje. Sudije Ustavnog suda moraju biti hitno izabrane", naglasila je portparolka EK Ana Pisonero Hernandez, a prenosi dopisnik Radio Televizije Crne Gore (RTCG) iz Brisela.
