Intenzivne borbe u Ukrajini natjerale su Pentagon da preispita svoje zalihe oružja, pošto se postavlja pitanje da li bi Sjedinjene Države imale dovoljno municije kada bi izbio još jedan veliki rat. Planeri Pentagona ne razmišljaju o tome samo u kontekstu snabdevanja Ukrajine za rat s Rusijom, koji bi mogao trajati godinama, već i u kontekstu potencijalnog sukoba s Kinom, ukoliko bi ova zemlja, primjerice, izvršila invaziju na Tajvan.
Rusija ispaljuje čak 20.000 rundi municije dnevno, od metaka za automatske puške do krstarećih projektila sa prikolica kamiona. Ukrajina odgovara sa čak 7.000 rundi dnevno, ispaljivanjem granata iz haubica od 155 mm, protivazdušnih raketa Stinger i drugih vrsta protivadzušne municije, te hiljadama metaka iz malog oružja.
Veliki dio svoje vatrene moći Ukrajina dobija zahvaljujući pomoći Sjedinjenih Država. U srijedu je administracija Džoa Bajdena najavila novu rundu pomoći koja će Kijevu osigurati još 20 miliona komada municije za malokalibarsko oružje.
"Nismo se našli u poziciji da imamo još samo nekoliko dana ključne municije", rekao je kontrolor Pentagona Majkl Mekord novinarima ovog mjeseca. "Ali sada podržavamo partnera koji jeste."
Proizvodne linije za odbranu SAD-a nisu prilagođene opskrbi za veliki kopneni rat, a neke su, poput onih za proizvodnju Stingera, prethodno ugašene. To znači da je pritisak na američke rezerve znatno povećan i postavlja se pitanje da li su one dovoljno velike.
“Šta bi se dogodilo da nešto pukne u Indo-Pakomu? Ne za pet godina ili za 10 godina, šta ako se dogodi sljedeće sedmice?”, rekao Bil Laplant, Pentagonov najveći kupac oružja, na konferenciji na Univerzitetu Džorž Mejson u Virdžiniji.
“Šta imamo, u bilo kojoj količini? Hoće li to stvarno biti efektivno? To su pitanja koja postavljamo u ovom trenutku", rekao je Laplant.
Vojska koristi mnogo municije koja se pokazala ključnom u Ukrajini, uključujući raketne sisteme visoke mobilnosti, poznate kao HIMARS, rakete Stinger, te granate za haubice od 155 mm, a sada preispituje svoje potrebe za zalihama, rekao je Dag Buš, pomoćnik državnog sekretara vojske za nabavke.
Paketi vojne pomoći koje Amerika šalje Ukrajini uključuju ili već postojeće zalihe ili finansiranje ugovora sa proizvođačima. Do danas je Ukrajini proslijeđeno najmanje 19 milijardi dolara vojne opreme, uključujući i neke od naprednih raketnih sistema, iako Pentagon ne otkriva tačno koliko municije šalje sa tim sistemima.
Ovoliki obim aktivnosti dovodi i do pitanja na Kapitol Hilu.
Administracija je ovog mjeseca zatražila od Kongresa da osigura 37 milijardi dolara dodatne vojne i humanitarne pomoći Ukrajini, te da to odobri prije nego što republikanci u januaru preuzmu kontrolu nad Predstavničkim domom. Lider republikanaca u Predstavničkom domu Kevin Mekarti, upozorio je da republikanci neće podržati pisanje "bjanko čeka" za Ukrajinu.
Čak i sa svježim novcem, zalihe se ne mogu brzo obnoviti. Proizvodne linije nekoliko sistema koji su se pokazali najvitalnijim u Ukrajini zatvorene su prije nekoliko godina. Održavanje proizvodne linije otvorenom je skupo, a vojska je imala druge prioritete u trošenju.
Pentagon je kompaniji „Raytheon“ u maju dodijelio ugovor vrijedan 624 miliona dolara za 1.300 novih raketa Stinger, no kompanija je navela da neće moći povećati proizvodnju do sljedeće godine zbog nedostatka dijelova. Stinger je protivazdušno oružje koje može lansirati vojnik pojedinac ili može biti montirano na platforme ili kamione.
Laplant objašnjava da je linija za proizvodnju Stingera ugašena 2008. godine.
Na osnovu analize ranijih dokumenata o budžetima vojske, viši savjetnik Centra za strateške i međunarodne studije Mark Sansijan procjenjuje da 1.600 sistema Stinger koje su SAD isporučile Ukrajini predstavljaju oko četvrtinu ukupnog američkog arsenala.
Sistem HIMARS, koji je Ukrajina veoma efikasno iskoristila u svojoj protivofanzivi, suočava se s nekim od istih izazova, rekao je Laplant: “Ono što sada spašava Ukrajinu i što svi u svijetu žele, mi smo zaustavili proizvodnju”.
Vojska je proizvodnju HIMARS-a obustavila od 2014. do 2018. godine, rekao je Laplant. Prema riječima Buša, vojska sada pokušava povećati proizvodnju na osam mjesečno ili 96 godišnje.
Efikasnost HIMARS-a u Ukrajini povećala je interes i na drugim mjestima. Poljska, Litvanija i Tajvan napravili su porudžbine, čak i dok SAD rade na tome da više pošalju u Ukrajinu. Ako se sukob oduži i više HIMARS municije bude prioritet za Ukrajinu, to bi potencijalno moglo ograničiti pristup američkim trupama municiji za obuku na tim sistemima.
Pentagon je ovog mjeseca najavio ugovor vrijedan 14,4 miliona dolara za ubrzavanje proizvodnje novih HIMARS-a kako bi obnovio zalihe.
"Ovaj sukob je otkrio da je proizvodnja municije u Sjedinjenim Državama i kod naših saveznika vjerojatno nedovoljna za velike kopnene ratove", kaže Rajan Brobst, analitičar u Centru za vojnu i političku moć pri Zadužbini za obranu demokratija.
Sjedinjene Države su takođe nedavno najavile da će isporučiti Ukrajini četiri sistema protivazdušne odbrane "Avenger", prijenosne lansere koji se mogu montirati na vozila s gusjenicama ili točkovima, kako bi pružili još jednu opciju kraćeg dometa protiv iranskih bespilotnih letjelica koje koriste ruske snage. Ali ti sistemi se takođe oslanjaju na rakete Stinger.
Zamjenica portparola Pentagona Sabrina Sing rekla je da je zabrinutost oko zaliha uzeta u obzir: "Ne bismo isporučili ove rakete Stinger da nismo osjećali da možemo“.
