Američki Kongres razmatra zahtjev Bijele kuće da se izdvoji 38 milijardi dolara dodatne pomoći za Ukrajinu da se odbrani od ruske agresije. Demokratska senatorka Džin Šahin i njen republikanski kolega Džim Riš kažu da vjeruju da će pomoć biti odobrena narednih nedelja.
Senatorka Šahin i senator Riš snažno podržavaju pružanje pomoći Ukrajini. Ako se usvoji najnoviji zahtjev, Kongres će ove godine odobriti više od 100 milijari dolara pomoći za Kijev.
Šahin je u intervjuu za gruzijski servis Glasa Amerike rekla da su lekcije iz Drugog svjetskog rata i dalje relevantne u kontekstu Ukrajine, i da Zapad mora da zaustavi Rusiju prije nego što izvrši invaziju na druge evropske zemlje. Kada je riječ o slanju oružja Ukrajini, Riš je za Glas Amerike rekao da SAD ne bi trebalo da budu uzdržane zato što strahuju da bi Rusija mogla da eskalira rat. Umjesto toga, kako je naveo, ruski predsjednik Vladimir Putin bi trebalo da razmišlja o tome kako da izbjegne američku eskalaciju.
Glas Amerike: NATO je ponovio obećanje iz 2008. godine da će Ukrajina jednog dana biti članica. Da li mislite da to predstavlja dalji korak ka približavanju Ukrajine NATO-u? Kada bi Ukrajina mogla da postane članica?
Šahin: Nažalost, u Ukrajini je sada brutalni rat zbog ruske agresije, koja nije ničim izazvana. Međutim, veoma je važna aspiracija da bi Ukrajina trebalo da postane članica NATO-a. I apsolutno je ključno da Evropska unija, NATO i Zapad nastave da ih podržavaju dok se bore u ovom ratu protiv Rusije. Zato što ne možemo da dozvolimo diktatatorima kao što je Vladimir Putin da misle da mogu da poremete međunarodni pravni poredak i da jednostavno zauzmu bilo koju zemlju. A zatim da počine ratne zločine i zvjerstva, da bombarduju civile, bolnice, škole...To je nezamislivo u civilizovanom društvu. Zbog toga moramo da uradimo sve što možemo da podržimo Ukrajince.
Risch: Saglasan sam tim. Dodao bih da je NATO snažniji nego ikada, i da svakog dana jača. Nema slabljenja. NATO je riješen da uradi ono zbog čega je i osnovan. Član 5 znači da je napad na jednu članicu napad na sve. Jasno smo poručili Rusima da se nećemo odreći ni jednog pedlja NATO teritorije, bez obzira da li je riječ o Baltiku, Londonu ili Los Anđelesu. Nećemo predati ni jedan pedalj i stajaćemo rame uz rame da branimo NATO teritoriju.
Kada je riječ o ukrajinskom članstvu u NATO-u, Ukrajina ili bilo koja druga zemlja je dobrodošla da se pridruži dok god ispunjava uslove. Za to se snažno zalažemo. Ako Ukrajina ispuni uslove, ako želi da postane članica NATO-a, onda bi je trebalo pustiti da se pridruži. Ni Rusija niti bilo koja druga zemlja ne mogu da govore "Ne, ne možete da idete tamo gdje hoćete". Svaka zemlja je suverena i trebalo bi da ima pravo da uđe u bilo koji savez koji želi kada je riječ o odbrani.
Glas Amerike: Bajdenova administracija zatražila je dodatnu pomoć za Ukrajinu od 38 milijardi dolara. Da li će ona biti odobrena prije pauze u radu Kongresa?
Šahin: Mislim da hoće. I dalje postoji snažna dvostranačka podrška za Ukrajinu. Razumijemo da se Ukrajina bori za demokratiju širom svijeta, i uloga demokratija je ugrožena u ovom ratu.
Riš: Putin je već izgubio ovaj rat. Planirao je da okupira Ukrajinu. Svijetu je očigledno da je nikada neće okupirati. Ako razgovarate sa Ukrajincima, boriće se metlama ako budu morali, ali Rusi nikada neće okupirati tu zemlju. I šta je njegov izlaz iz ove situacije? Ne znam, ali bolje je da ga nađe.
Glas Amerike: Da li podržavate ideju da se Ukrajini pošalju rakete patriot i druga artiljerija dugog dometa koju Kijev traži, ali koju administracija oklijeva da obezbijedi?
Riš: Već neko vrijeme želim da se poveća pomoć. Ukrajinci se bore s jednom rukom svezanom. Susjedna zemlja je izvršila invaziju i čini sva ova zvjerstva. Uz to, tokom proteklih nedelja, (Rusi) rade sve što mogu da u potpunosti eliminišu (ukrajinsku) energetsku infrastrukturu. Ne možemo da to ignorišemo.
Neki ljudi u administraciji - ne svi - kažu da ne žele da eskaliraju situaciju. To je glupost. Želim da se Putin probudi zabrinut u pogledu toga šta bi nas moglo da natjera da eskaliramo stvari. Moramo da eskaliramo ili će izgubiti. Zbog toga mislim da je u redu slati rakete patriot. Da se ja pitam...čak sam i na početku govorio da bi trebalo da im damo avione. Kada smo se borili u Koreji, u Vijetnamu, Rusi su neprijateljima slali avione i obučavali pilote. Vrijeme je da im uzvratimo uslugu.
Šahin: Mislim da je to namjera SAD. Blisko sarađujemo sa saveznicima i sa Ukrajincima u pogledu pomoći koja im je potrebna i snabdijevamo ih oružjem koje im je potrebno, čim možemo. I to moramo da nastavimo.
Glas Amerike: Svijet, naročito Zapad, počinje da razgovara o tome kako će Ukrajina izaći iz ovog rata - da će biti ujedinjena, demokratska, suverena evropska zemlja koja će samo jačati od sada. Ne znamo kakva će Rusija biti. Kako vidite Rusiju posle rata?
Šahin: Spoljnopolitički odbor Senata održao je pretres o potvrdi kandidatkinje za ambasadorku u Rusiji. Na pretresu smo govorili o tome koliko će novoj ambasadorki biti teško da balansira - da pokušava da drži otvorenim kanale komunikacije sa ruskim liderima i istovremeno izražava naše snažno protivljenje onome što Rusija radi u ratu u Ukrajini, da izrazi zabrinutost zbog toga što Rusija ne učestvuje u pregovorima o novom nuklearnom sporazumu START, zbog stanja ljudskih prava, i Amerikanaca koji su u ruskim zatvorima. To je izazov.
Imala sam priliku da razgovaram sa Vladimirom Kara-Murzom, izvanrednim, veoma hrabrim aktivistom za ljudska prava, dok je planirao da se vrati u Rusiju. Kad sam ga pitala zašto to radi, zato što će biti u zatvoru, odgovorio je: "Zato što je narod u Rusiji bolji od ruske vlade i moramo da natjeramo svijet da to uvidi". Zbog toga se nadam da će u nekom trenutku, Rusi imati priliku da sami odlučuju o svojoj budućnosti.
Riš: Cijelo sam vrijeme govorio da se ništa neće završiti sa ovim. Rusija će trpjeti dugoročnu štetu. Svijet je napravio grešku kada je pala gvozdena zavjesa i Rusiji poželjena dobrodošlica na međunarodnoj sceni, i svi počeli da s njom sarađuju. Evropljani su se zaista oslanjali na njih kada je riječ o energiji. Niko nije ni zamišljao da će u 21. vijeku započeti srednjevjekovni rat. Iz Rusije se povuklo 700 američkih kompanija koje se neće vraćati. Cijele vrijeme razgovaramo sa Evropljanima. Njima je dosta Rusije. Čak i ako Putin sjutra nestane i dođe neko ko je umjeren - ako to postoji u Rusiji - mislim da će i dalje proći decenije prije nego što Rusi mogu da povrate bilo kakav kredbilitet da se ovo nikada neće ponoviti.
Glas Amerike: Kongres je do sada ubio ujedinjen kada je riječ o podršci Ukrajini, regionu, NATO-u. Postoje neka strahovanja da bi to moglo da se promijeni sa republikanskom većinom u Predstavničkom domu...
Riš: Kongres ima 535 članova - 100 u Senatu i 435 u Predstavničkom domu. Riječ je o veoma raznolikoj grupi. Pravi smo odraz Amerike. Kao rezultat toga, postoje svi mogući stavovi. Bez obzira na to o kojem pitanju je riječ, uz par izuzetaka, uvijek će postojati protivljenje. Uvijek se nečemu protivimo. Međutim, ujedinjeni smo u odgovarajućim trenucima.
Kada je riječ o Ukrajini, postoji snažna podrška u oba doma i u obje stranke. Da li postoji nekoliko ljudi koji se tome protive? Da. Ali mediji se uvijek usredsređuju na one koji se protive. To je američki način i tako bi trebalo da bude. Ljudi imaju pravo da izražavaju mišljenje na bilo kojoj strani, a zatim glasate i toga se držite. Mislim da su mi mediji više puta postavljati to pitanje i uvijek sam odgovarao da je protivljenje po ovom pitanju minimalno i da se o njemu previše izvještava.
Šahin: Prije nekoliko nedelja, u Halifaksu je bila dvostranačka delegacija - nas devetoro iz Senata i Predstavničkog doma. Svi smo bili ujedinjeni u podršci Ukrajini i potrebi da se ona nastavi. To je obuhvatalo istaknute članove i Predstavničkog doma i Senata. Tako da mislim da je senator Riš apsolutno u pravu.
