Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vratio je u utorak Skupštini izmjene Zakona o predsjedniku zbog greške u nazivu ponovo izglasanog akta, saopštio je savjetnik predsjednika za ustavni sistem i pravna pitanja, Boris Bastijančić.
Đukanovićev savjetnik rekao je da je Đukanović uputio dopis u kojem je zamolio predsjednicu Skupštine Danijelu Đurović da pravovremeno otkloni faktografsku grešku koju je načinila, a odnosi se na valjanost naziva ponovno izglasanog zakona, i nakon toga mu akt uredan dostavi.
Predsjednik Crne Gore ocijenio je u utorak da bi, “nakon jučerašnjeg dana, moralo biti mnogo jasnije na svim adresama da imamo vlast koja nije samo neodgovorna prema nacionalnim interesima Crne Gore... već je riječ o potpunom ignorisanju Evrope”.
"Dobijamo jasnu poruku - ne zanima nas. I mislim da je ta poruka manje - više očekivana, jer dolazi iz krila ruske politike iz Crne Gore”, rekao je Đukanović na konferenciji "Ruska agresija na Ukrajinu - refleksija na Zapadni Balkan održanoj u Podgorici.
Većina od 41 poslanika, predvođena proruskim Demokratskim frontom, ponovo je juče usvojila izmjene Zakona o predsjedniku kojima se dio nadležnosti prenosi sa šefa države na parlament, koje je Đukanović, nakon prvog usvajanja u novembru, takođe odbio da potpiše.
Usvajanje izmjena Zakona oštro je kritikovala opozicija predvođena Đukanovićevom Demokratskom partijom socijalista, pravni eksperti I dio civilnog sektora, smatrajući ga kršenjem Ustava, dok je Venecijanska komisija uoči glasanja preporučila da izmjene ne treba usvojiti.
Picula i Bilčik: Jučerašnje glasanje direktna prijetnja evropskim ambicijama Crne Gore
Nakon što su poslanici u Skupštini Crne Gore usvojili novi zakon kojim se ograničavaju ovlašćenja predsjednika i nisu uspjeli imenovati nove sudije Ustavnog suda, šef delegacije Evropskog parlamenta za Crnu Goru Vladimir Bilčik i stalni izvjestiIac za Crnu Goru Tonino Picula upozorili da su rezultati glasanja direktna prijetnja dugogodišnjim evropskim ambicijama Crne Gore koji bi mogli da gurnu zemlju u duboku političku krizu I ustavni haos.
''Obaviješteni smo o rezultatima glasanja u Skupštini Crne Gore. Ovim putem izražavamo svoje duboko razočaranje neuspješnim pokušajem da se imenuju sudije Ustavnog suda i usvajanjem Zakona o izmjenama Zakona o Predsjedniku Crne Gore. Razočarani smo što hitno mišljenje Venecijanske komisije o Zakonu o izmjenama Zakona o Predsjedniku Crne Gore, objavljeno 9. decembra, nije uzeto u obzir tokom glasanja”, navode Picula I Bilčik.
Oni su ocijenili da je “usvajanje izmjena od strane 41 zastupnika vladajuće većine direktna prijetnja dugogodišnjim evropskim ambicijama Crne Gore, uključujući i poštivanje načela ustavnosti i vladavine prava”.
“Rezultati glasanja prijetnja su procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji i mogli bi Crnu Goru gurnuti u duboku političku krizu i ustavni haos'', navodi se u zajedničkom saopštenju.
Bilčik je saopštio da je sastanak Parlamentarnog odbora Evropske unije (EU) i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) otkazan zbog usvajanja izmjena Zakona o predsjedniku.
"Sastanak je otkazan zbog sinoćnjeg usvajanja kontroverznog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku u Skupštini, koji je direktno u suprotnosti sa hitnim mišljenjem Venecijanske komisije”, rekao je Bilčik.
Prema njegovim riječima, usvajanje amandmana vladajućom većinom od 41 poslanika predstavlja direktan izazov dugogodišnjim evropskim ambicijama Crne Gore, uključujući poštovanje ustavnosti i principa vladavine prava.
''Razgovarao sam sa predsjedavajućom i kopredsjedavajućom Danijelom Đurović i složili smo se da je otkazivanje sastanka u interesu očuvanja dobrih odnosa između Evropskog parlamenta i Skupštine Crne Gore i zaštite evropske perspektive Crne Gore. Ovo nije bila moja preferirana opcija, ali zbog trenutnog političkog konteksta nije prikladno održati zajednički sastanak u Strazburu 14-15. decembra'', naveo je Bilčik.
Evropski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji saopštio je da “EU podržava da svi politički akteri preduzmu hitne mjere kako bi obezbijedili funkcionalnost Ustavnog suda”.
“Da bi nastavila na svom putu ka Evropskoj uniji, Crna Gora treba da poštuje odluke Venecijanske komisije”, napisao je Varhelji na Tviteru.
Mandić: Ne treba pokleknuti pred činovnicima stranih ambasada
Jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić rekao je u utorak, komentarišući reakcije sa zapadnih adresa nakon jučerašnjeg glasanja u Skupštini da parlamentarna većina ne treba da “pokleknu šta će neki činovnik iz neke ambasade da im prigovori”.
Odgovarajući na pitanje novinara kako komentariše obraćanje sa više zapadnih adresa povodom jučerašnjeg glasanja, uključujući i portparolku EU Anu Pisonero i ambasadorku SAD Džudi Rajzing Rajnke, Mandić je rekao da je “zanimljivo to što su radili zapadni činovnici i političari”.
“Treba da nastavimo uporno da se ponašamo dostojanstveno, da ne pokleknemo šta će neki činovnik iz neke ambasade da nam prigovori”, rekao je Mandić i dodao da je “zadatak stranih ambasada da u državi gdje se nalaze ostvare uticaj svoje zemlje”.
“Mi imamo naš put, naš put definišu građani Crne Gore. Oni su se 30. avgusta izjasnili šta žele”, rekao je Mandić za TV Prva.
