PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odgovorio je na poziv lidera DF-a Andrije Mandića, koji je od njega tražio da zakaže konsultacije u vezi sa budućim mandatarom, da ne spori tvrdnje o većinskoj podršci Miodragu Lekiću, ali da “taj predlog nema uporište u Ustavu”
Đukanović je zahvalio Mandiću na pismu i kazao da je poznat je njegovj stav o neustavnom Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku.
“Kao što Vam je poznato i mišljenje Venecijanske komisije, Evropske unije i drugih relevantnih međunarodnih partnera o pomenutom Zakonu. Dakle, nemam namjeru da učestvujem u implementaciji zakona koji je u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore”, naveo je Đukanović u pismu.
Crnogorski predsjednik, takođe, kaže da “nema namjeru da spori tvrdnje o većinskoj podršci kandidatu Miodragu Lekiću”.
“Ali i Vi, kao i ja, dobro znate, da taj predlog nema uporišta u Ustavu Crne Gore, kao što ni prethodni put kod njegovog predlaganja to nije učinjeno u ustavno predviđenom roku”, navodi Đukanović u pismu Mandiću, naglašavajući da je zadovoljan zbog “spremnosti Mandića da kroz dijalog svi daju doprinos unapređenju izbornog zakonodavnog okvira i stvaranja povjerenja u sam izborni proces, u susret redovnim predsjedničkim izborima i urgentnoj potrebi organizovanja prijevremenih parlamentarnih izbora i formiranja Vlade s punim demokratskim legitimitetom”.
Đukanović je istakao da je spreman za dijalog.
“Kao i uvijek otvoren sam za iskren, principijelan, inkluzivan i na demokratskim standardima zasnovan politički dijalog o ovim pitanjima, uvažavajući redosljed prioritetnih tema koje ste naveli u svom pismu, po kome bi primat dali stvaranju potrebnog konsenzusa za izbor kvalifikovanom većinom punog sastava Ustavnog suda, izbor članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika i izbor Vrhovnog državnog tužioca”, zaključio je Đukanović.
Predstavnici partija parlamentarne većine u Crnoj Gori predali su u ponedjeljak 26. decembra Đukanoviću listu sa 41 potpisom podrške Miodragu Lekiću, lideru Demosa, za mandatara Vlade. Oni su Đukanovića pozvali da, u skladu sa kontroverznim izmjenama Zakona o predsjedniku, sa predstavnicima partija većine obavi konsultacije o mandataru za sastav nove Vlade.
U pismu koje je Đukanoviću uputio lider proruskog Demokratskog fronta Andrija Mandić navodi se da postoji “nesporna većina” od 41 poslanika koji podržavaju Lekićevu kandidaturu, te da “Skupština, osim dužnosti da izabere novu vladu, ima i obavezu da institucije koje su u blokadi stavi u punu funkciju”.
Skupština Crne Gore usvojila je, dan kasnije, u utorak 27. decembra predlog za pokretanje postupka za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović povrijedio Ustav kada je odbio da predloži kandidata većine Miodraga Lekića za sastav nove crnogorske vlade. Takav predlog podržao je 41, od ukupno 81 poslanika u crnogorskom parlamentu.
Đukanović u septembru odbio da povjeri mandat za sastav nove vlade Lekiću, a svoju odluku obrazložio tvrdnjom da “nije stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira vladu”, kao i da se oni koji su predložili Lekića nisu odazvali konsultacijama, ni formalno dostavili potpise podrške.
Nakon što je Đukanović odbio da povjeri mandat Lekiću, Demokratski front predložio je izmjne Zakona o predsjedniku kojim Skupština preuzima dio nadležnosti šefa države u predlaganju mandatara za sastav vlade.
Izmjene tog zakona Skupština Crne Gore usvojila je 1.novemra, ali je Đukanović tada odbio da ih potpiše uz obrazloženje da nijesu u skladu sa Ustavom. Taj Zakon crnogorski parlament ponovo je, međutim, usvojio 12. decembra, nakon čega ga je Đukanović, shodno svojoj ustavnoj obavezi, potpisao - ali je ponovio da ostaje pri ranijoj ocjeni da su izmjene i dopune Zakona o predsjedniku neustavne, ali da ga potpisuje jer ne želi da krši svoja ustavna ovlašćenja.
Izmjene Zakona o predsjedniku države omogućavaju kandidatu tijesne većine od 41 poslanika, Miodragu Lekiću, da formira novu crnogorsku vladu.
Zbog usvajanja izmjena Zakona o predsjedniku od 1. novembra organizuju se protesti na kojima građani traže povlačenje tog zakona i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori.
