Grupa od 35 zemalja, među kojima su Sjedinjene Države, Njemačka i Austrija, zatražiće da se ruskim i bjeloruskim sportistima zabrani učešće na ljetnim Olimpijskim igrama (OI) u Parizu 2024. godine, saopštila je litvanska ministarka sporta.
Tim potezom povećava se pritisak na Međunarodni olimpijski komitet (MOK) koji pokušava da izbjegne da konflikt u Ukrajini podijeli najveći sportski događaj u svijetu.
"Idemu u smjeru u kojem nam ne bi bio potreban bojkot zato što su sve zemlje jednoglasne", rekla je litvanska ministarka Jurgita Sjugzdinijene.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski učestvovao je na onlajn sastanku, kojem je prisustvovalo 35 ministara, na kojem se raspravljalo o zabrani.
"Da postoji olimpijski sport sa ubistvima i raketnim napadima, znate koji bi nacionalni tim osvojio prvo mjesto. Teror i olimpijski duh su suprotni, i ne mogu se kombinovati", poručio je Zelenski na sastanku.
Britanska ministarka sporta Lusi Frejzer objavila je na Tviteru da je "održan produktivan sastanak 35 zemalja" i da je iznijela stav Britanije da Rusija i Bjelorusija "ne smiju biti zastupljene na Olimpijskim igrama dok god Putin vodi svoj varvarski rat".
Na sastanku je učestvovala i Li Saterfild, pomoćnica američkog državnog sekretara koja vodi Biro za obrazovanje i kulturu u Stejt departmentu.
"Pomoćnica sekretara saopštila je da će SAD nastaviti da se pridružuju velikoj zajednici zemalja u čvrstoj podršci ukrajinskom narodu i da će pozivati Rusku Federaciju na odgovornost zbog brutalnog i varvarskog rata protiv Ukrajine, kao i saučesnički Lukašenkov režim u Bjelorusiji. Nastavićemo da se konsultujemo sa našim Olimpijskim i Paraolimpijskim komitetom u pogledu narednih koraka i očekujemo pojašanjenje MOK-a kada je riječ o predloženim mjerama za Rusiju i Bjelorusiju", saopštio je portparol Stejt departmenta.
Dok u Ukrajini bijesni rat, baltičke i nordijske zemlje i Poljska traže od međunarodnih sportskih organizacija da zabrane učešće ruskih i bjelorurskih sportista na Olimpijskim igrama.
"Ruska agresija dovela je do smrti 231 ukrajinskog sportiste i trenera. Istovremeno, znamo da su 70 odsto ruskih sportista vojnici. Smatram da je neprihvatljivo da takvi ljudi učestvuju na Olimpijskim igrama u trenutnoj situaciji, kada im fer utakmica očigledno ništa ne znači", rekao je češki šef diplomatije Jan Lipavski posle sastanka sa predsjednicima češkog olimpijskog komiteta i nacionalnih sportskih organizacija.
Ukrajina je zaprijetila da će bojkotovati igre ako se budu takmičili sportisti iz Rusije i Bjelorusije, a ukrajinski bokser Oleksandr Usjik rekao je da će Rusiji osvojiti "medalje krvi, smrti i suza", ako joj se dozvoli da učestvuje.
Prijetnje su podsjetile na bojkote 1970-tih i 1980-tih tokom ere Hladnog rata koji i dalje opterećuju Međunaroni olimpijski komitet, zbog čega je MOK pozvao Kijev da ih ne iznosi.
Međutim, poljski ministar sporta Kamil Bortničuk rekao je da se o bojkotu za sada ne razgovara.
"Još nije vrijeme za razgovor o bojkotu", rekao je Bortničuk na konferenciji za novinare i dodao da prvo mogu da se razmotre drugi načini da se izvrši pritisak na MOK.
Takođe je naveo da bi formiranje izbjegličkog tima, koji bi obuhvatao ruske i bjeloruske disidente, moglo da bude kompromisno rješenje.
Međunarodni olimpijski komitet ostavio je otvorenom mogućnost da se ruski i bjeloruski sportisti takmiče pod neutralnom zastavom. Poručio je da bi se bojkotom kršila Olimpijska povelja i da je učešće Rusa i Bjelorusa zasnovano na rezoluciji Ujedinjenih nacija protiv diskriminacije u Olimpijskom pokretu.
Gradonačelnica Pariza, grada domaćina, rekla je da ruski sportisti ne bi trebalo da učestvuju, ali su organizatori Olimpijskih igara naveli da će poštovati odluku MOK-a o tom pitanju.
