Dina Tajtus, koja je nedavno započela sedmi mandat u Predstavničkom domu Kongresa SAD, govorila je ekskluzivno za srpsku redakciju Glasa Amerike, povodom prve godišnjice ruske invazije na Ukrajinu. Tajtus, koja u Kongresu kao pripadnica Demokratske stranke predstavlja saveznu državu Nevada, ponovo će biti dio Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma, kao i Pododbora za Evropu – u čijoj nadležnosti su zemlje Zapadnog Balkana.
Prema njenim riječima, pozitivan znak je što Srbija ne podržava rat u Ukrajini, te se nada da će je SAD moći ohrabriti da zauzme aktivniji stav i u vezi sa sankcijama Rusiji. Govorila je i o spoljnoj politici SAD, kontinuiranoj podršci Ukrajini – u šta spada i posjeta predsjednika Džoa Bajdena, kao i o naredne dvije godine mandata u Odboru za spoljne poslove kojim, zbog preuzimanja vlasti u Predstavničkom domu, sada upravljaju republikanci.
Glas Amerike: Godinu dana nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, šta vidite kao najveće dugoročne ili kratkoročne posljedice invazije za Zapadni Balkan?
Dina Tajtus: Od početka smo prepoznali da je to bio nezakonit autoritarni čin koji se ne može podržati, ne samo zbog onoga što to znači za Ukrajinu, već i zbog onoga što to uopšte znači za demokratiju. A posjeta predsjednika Bajdena, dok obilježavamo prvu godišnjicu, mnogo govori o posvećenosti SAD podršci granicama Ukrajine, podršci njenom narodu, vojnoj podršci, suprotstavljanju Rusiji i pomaganju susjedima na tom području.
Glas Amerike: U martu 2022. zajedno sa svojim kolegama iz Kongresa poslali ste pismo državnom sekretaru Entoniju Blinkenu u kojem ste pozvali na dublje angažovanje SAD na Balkanu u kontekstu ruske agresije. Šta vas je najviše zabrinulo i bilo povod da pošaljete to pismo?
Dina Tajtus: Postalo je očigledno da Rusija pomjera granice na svakom koraku. Svakako sa Srbijom, sa Moldavijom, sa Ukrajinom. I zato smo željeli da budemo sigurni da smo tamo postavili čvrstu granicu, kako Rusija ne bi mogla da proširi svoj uticaj na područja izvan onih gdje je već bila u ratu sa Ukrajinom.
Glas Amerike: Jeste li vidjeli taj dublji angažman američke administracije u protekloj godini?
Dina Tajtus: Da. Pored sve pomoći koja je otišla Ukrajini, a to je bila vojna pomoć, humanitarna pomoć, sankcije Rusiji, imali smo i odnose sa Srbijom, vidjeli ste da je NATO mnogo više ujedinjen nego što je bio u prošlosti, gdje Finska i Švedska žele da se pridruže NATO-u. Stoga vjerujem da su predsjednik Bajden i SAD bili vrlo efikasni u jačanju transatlantske alijanse i ujedinjavanju zapadnoevropskih zemalja u podršci Ukrajini protiv ruske agresije.
Glas Amerike: A kako vam izgledaju lokalne krize? Već ste spomenuli Srbiju, postoji kontinuirana kriza između Srbije i Kosova, separatizam Republike Srpske u Bosni i Hercegovini (BiH) - šta vas tu brine u kontekstu ruske invazije?
Dina Tajtus: To da će moći da iskoriste svoj uticaj da potkopaju demokratske institucije i gurnu te zemlje nazad u sferu uticaja Rusije. Vidjeli smo kako se Srbija sada usprotivila i kaže da ne podržava rat u Ukrajini. Postoje neki prilično pozitivni znakovi u Moldaviji, sa novim liderom koji je još više prozapadni, te gaji simpatije ka onome što NATO nudi. Tako da mislim da to funkcioniše, ali svakako je izazov.
Glas Amerike: Opet ste spomenuli Srbiju, kakvo je vaše mišljenje o snažnom proruskom i proputinovskom raspoloženju u Srbiji i činjenici da Srbija još izbjegava uvođenje sankcija Rusiji?
Dina Tajtus: Nije sve savršeno, ali se kreće u pravom smjeru, pa se nadamo da ćemo ih i dalje moći ohrabrivati da zauzmu aktivniji stav.
Glas Amerike: Jedan od alata američkih spoljnih poslova su sankcije. Nekoliko balkanskih lidera i političara je u posljednje vrijeme sankcionisano, posebno u BiH. Nakon izbora mnogi od ovih sankcionisanih funkcionera ponovo obavljaju neke od ključnih pozicija. Kako to komentarišete i imajući to u vidu, da li sankcije funkcionišu?
Dina Tajtus: Da, one funkcionišu. Vidite da sankcije Rusiji imaju ogroman uticaj na njihovu ekonomiju, ne samo u oblasti bankarstva, već i u otporu prema bilo kakvom izvozu koji bi Rusija mogla da ima. Vidjeli ste kako mnogi od njihovih biznisa posrću. Dakle, da, sankcije funkcionišu. A predsjednik je upravo najavio da će biti sankcija protiv elita i kompanija koje pokušavaju da izbjegnu sankcije koje smo već postavili ili podržavaju rusku ratnu mašinu.
Glas Amerike: Nedavno ste reizabrani i ponovo ćete biti u Odboru za spoljne poslove i njegovom Pododboru za Evropu. Koji će biti vaši ključni prioriteti u spoljnoj politici SAD?
Dina Tajtus: Uzbuđena sam što ću služiti u tom Odboru i mislim da je jedan od naših glavnih ciljeva kada su demokrate bile na čelu da osiguramo da postanemo lideri svijeta kakvi smo bili u prošlosti. To nije bilo tako za vrijeme Trampove administracije, kada je sve postalo transakcijsko i kada smo napustili neke od naših dugogodišnjih saveznika. Tako da želim da nastavim da radim sa administracijom kako bismo ojačali odnose sa NATO-om, možda proširili NATO na Finsku i Švedsku, te pružili pomoć zemljama poput Poljske ili Mađarske u kojima demokratija nazaduje.
Glas Amerike: Tokom prošlog kongresnog mandata bilo je jedno saslušanje Odbora o Zapadnom Balkanu - možemo li očekivati nova saslušanja?
Dina Tajtus: Republikanci sada upravljaju odborom, ali pretpostavljam da će to vjerovatno razmatrati i ja bih ih ohrabrila da to učine.
Glas Amerike: Rusija je sada u centru svačije pažnje, ali kakvi su u ovom trenutku uloga i uticaj drugih aktera na Zapadnom Balkanu, poput Kine, Irana i Turske?
Dina Tajtus: Mislim da uloga SAD u Ukrajini i protiv Rusije šalje snažnu poruku Kini da nećemo popustiti. To je postalo veoma jasno kako Kina postaje agresivnija u nastojanju da možda proširi svoj zonski uticaj na Tajvan.
Glas Amerike: Kako komentarišete proteklih 12 mjeseci rata i kakva su vaša očekivanja za narednih 12 mjeseci?
Dina Tajtus: Mnogi ljudi su sumnjali da će Ukrajina pasti u ruke Rusije i da bi Rusija mogla da maršira Kijevom, ali vidjeli smo da to nije slučaj. Predsjednik Zelenski je zbog svog liderstva slavljen i cijenjen širom zemlje. Ljudi su takođe pokazali nevjerovatnu hrabrost i odlučnost da se bore protiv zemlje koja je snažna i ima toliki broj stanovnika kao Rusija. Tako da su ljudi ohrabreni. Mislim da ćete vidjeti da će biti poslato dodatno oružje, već vidite da se SAD obavezuju da će se boriti do kraja, kao i Ukrajinci. Dakle, izgleda da postoji određeni optimizam da se Ukrajina neće predati i da Rusija neće marširati ulicama njenog glavnog grada.
Glas Amerike: Da li ste zabrinuti da bi zemlje Zapadnog Balkana mogle zaostati, u smislu posvećenosti SAD i Evropske unije i njihove pažnje na ono što se tamo događa, jer je toliki fokus na onome što se dešava u Ukrajini, pa sada i u Moldaviji?
Dina Tajtus: Ove zemlje možda ne privlače pažnju medija, ali Stejt department i SAD svakako prepoznaju da su vam potrebni prijatelji u teškim oblastima, tako da oni neće odustati od svoje pomoći tim zemljama.
