Predsjednik Džo Bajden sastao se u srijedu sa liderima zemalja na istočnom krilu NATO-a da bi potvrdio podršku SAD njihovoj bezbjednosti, nakon što je Moskva suspendovala učešće u sporazumu o nuklearnom naoružanju, što je američki lider nazvao "velikom greškom".
Iz Bijele kuće je posle sastanka Bukureštanske devetorke (B9) - zemalja na istočnom krilu NATO-a - saopšteno da su lideri, uoči godišnjice ruske invazije, potvrdili "nepokolebljivu podršku Ukrajini" i "naglasili zajedničku riješenost da budu uz Ukrajince koliko god je potrebno".
"Razgovarali su o jačanju odbrane na istočnom krilu NATO-u, a predsjednik Bajden je potvrdio čvrstu posvećenost SAD članu 5 NATO ugovora", navodi se u saopštenju posle sastanka kojem je prisustvovao i generalni sekretar alijanse Jens Stoltenberg.
Sve članice Bukureštanske devetorke osudile su ruski rat u Ukrajini, naveo je posle sastanka savjetnik poljskog predsjednika Andžeja Dude.
"Svi saveznici saglasili su se da će podržati jedni druge u slučaju prijetnje. Sledeća tačka deklaracije bila je osuda brutalnog, krvavog rata protiv Ukrajine koji vodi Rusija. Sve članice Bukureštanske devetorke potpisale su te riječi", naveo je Marcin Pšidač.
Bajden je u Varšavu stigao kasno u ponedeljak posle nenajavljene posjete Kijevu uoči godišnjice ruske invazije na Ukrajinu. U svijetlu najvećih napetosti između Rusije i Zapada od Hladnog rata prije više od tri decenije, Bajden se u utorak obratio hiljadama u centru Varšave i poručio da se mora pružiti otpor "autokratama" kao što je ruski predsjednik Vladimir Putin.
Uoči Bajdenovog obraćanja, Putin je održao svoj govor u kojem je oštro kritikovao zapadne sile koje je okrivio za rat u Ukrajini. Bajden je naglasio da Zapad nikada nije planirao napad na Rusiju i da je invazija bila Putinova odluka.
Putin je takođe odlučio da napusti sporazum o kontroli naoružanja Novi START - dogovor iz 2020. godine kojim se ograničava broj ruskih i američkih strateških nuklearnih bojevih glava - i upozorio da bi Moskva mogla da nastavi nuklearne probe.
"To je velika greška", rekao je Bajden o Putinovoj odluci uoči sastanka sa istočnoevropskim saveznicima. Ruski zvaničnici u srijedu su saopštili da će Moskva poštovati ograničenje broja nuklearnih projektila predviđeno sporazumom, uprkos tome što je suspendovala učešće u START-u.
Većina su među najsnažnijim pristalicama slanja vojne pomoći Ukrajini, i zvaničnici zemalja u toj grupi zatražili su dodatne resurse kao što su sistemi za protivvazdušnu odbranu.
Bajden je na početku sastanka potvrdio američku posvećenost njihovoj bezbjednosti.
"Kao istočno krilo NATO-a, vi ste na prvim linijama naše kolektivne odbrane. Znate bolje od bilo koga šta je ulog u ovom konfliktu. Ne samo za Ukrajinu, već sa slobodu demokratija širom Evrope i svijeta", poručio je američki predsjednik.
Litvanski predsjednik Gitanas Nauseda naveo je da želi veće američko prisustvo u Evropi, na istočnom krilu NATO-a, i da se Ukrajini pošalje više oružja.
"Ukrajini bi trebalo dati svo oružje koje joj je potrebno da porazi agresora. Trebalo bi da nastavimo da jačamo naše odbrane. Istočno krilo NATO-a mora da ostane u fokusu. Ne bi trebalo da bude slabih tačaka", tvitovao je Nauseda uoči sastanka.
Međutim, nisu svi u Bukureštanskoj devetorci spremni da pruže toliku podršku Ukrajini. Mađarska se protivila nekim evropskim sankcijama Rusiji i, uz Tursku, još nije ratifikovala protokol o pristupanju Švedske i Finske NATO-u.
Mađarski premijer Viktor Orban, koji je naveo da će i dalje održavati odnose sa Moskvom, nije prisustvovao sastanku već je poslao predsednicu Katalinu Novak.
"Nakon što sam juče čuo govore predsjednika SAD i Rusije, mislim da bi čovječanstvu učinili mnogo veću uslugu kada bi razgovarali jedan s drugim", rekao je Sijarto na konferenciji za novinare u Budimpešti.
Bugarski predsednik Rumen Radev takođe zaoštrava antiratni stav i protivi se naporima Zapada da Ukrajinu ojača oružjem.
Predsjednik Rumunije Klaus Johanis je na sastanku u srijedu rekao da bi Zapad trebalo da bude ujedinjen u davanju podrške Ukrajini.
"Moramo da budemo čvrsti u riješenosti da podržimo Ukrajinu, koliko god je potrebno da pobijedi u ovom ratu", naglasio je Johanis.
