Američki državni sekretar Entoni Blinken svjedočio je u četvrtak pred Odborom za spoljne poslove Kongresa SAD, povodom prijedloga Stejt Departmenta za budžet za fiskalnu godinu 2023.
Blinken je u uvodnom obraćanju rekao da je post-hladnoratovsko vrijeme gotovo i da je na sceni intenzivno takmičenje „koje će odrediti šta će se slijedeće dogoditi“.
„Sjedinjene Države imaju pozitivnu viziju budućnosti: svijet koji je slobodan, otvoren, bezbjedan i prosperitetan“, naveo je Blinken, dodajući da prijedlog budžeta podržava tu viziju i da priprema zemlju za dvije glavne grupe izazova.
„Prvu grupu predstavljaju naši strateški suparnici – neposredna, akutna prijetnja ruske autokratije i agresije, koja se najdestruktivnije odražava kroz brutalni rat agresije protiv Ukrajine, te dugotrajni izazov koji predstavlja Kina“, rekao je Blinken i dodao:
„Druga grupa su zajednički globalni izazovi, uključujući klimatsku krizu, migracije, nesigurnost hrane i energetike, pandemije, sve ono što izravno utiče na živote Amerikanaca i ljudi širom svijeta“.
Članovi Odbora za spoljne poslove najviše su se interesovali za to kako će se predloženi budžet Stejt Departmenta pozabaviti prijetnjama koje za američke nacionalne interese predstavljaju Kina, Rusija i Iran.
„Budžet će da održi našu bezbjednosnu, ekonomsku, energetsku i humanitarnu podršku Ukrajini, kako bismo osigurali da rat predsjednika Putina ostane strateški neuspjeh“, naveo je Blinken.
Prijedlog budžeta moraju da odobre oba doma Kongresa, a republikanci koji imaju većinu u Predstavničkom domu, najavili su da žele značajna umanjenja u odnosu na ono što je traženo.
Blinken kaže da bi smanjenja budžeta značajno naštetila američkoj spoljnoj politici, a u konačnici i samim Sjedinjenim Državama.
Kongresmen Vilijam Kiting, demokrata, rekao je da bi manji budžet, posebno u kontekstu Ukrajine, mogao ići u korist Rusiji, navodeći da se Putin ne bi zaustavio da je uspio za kratko vrijeme zauzeti Kijev, što bi predstavljalo opasnost i za NATO zemlje na tom području.
Na Kitingovo pitanje o tome da li će SAD uraditi sve što mogu da bi ispoštovale Član 5 i zaštitile članice NATO alijanse, Blinken je odgovorio: „Da, predsjednik je to jasno rekao.“
U odgovoru na pitanja demokrate Breda Šermana, Blinken je naveo da potvrđuje da nijedna američka agencija nije učestvovala u eksplozijama koje su oštetile gasovod Sjeverni tok.
Kada je riječ o Kini, državni sekretar SAD je rekao da je administracija predsjednika Džoa Bajdena posvećena unapređivanju slobodnog i otvorenog Indo-Pacifika, zbog čega je za taj region zatraženo povećanje budžeta od 18%, uključujući prijedloge za nove inovativne investicije koje bi nadmašile Kinu, povećano prisustvo u regionu, pomorsku bezbjednost, nadgledanje i bavljenje raznim vidovima bolesti.
Republikanac Ken Bak tražio je da Sjedinjene Države uvedu slične zabrane kineskim kompanijama, kao što je Kina uvela ograničenja američkim kompanijama, navodeći da, primjerice, treba zabraniti Tik tok koji predstavlja opasnost za nacionalnu bezbjednost.
Njegov stranački kolega, Endi Bar, naveo je da smatra da su SAD morale imati oštriji odgovor prema Kini, nakon što je kineski špijunski balon ušao u američki vazdušni prostor, te da je balon morao biti oboren prije toga.
Od ostalih tema, članovi Kongresa su se zanimali za planove Stejt Departmenta u kontekstu pogranične bezbjednosti, ulaska velikih količina fentanila u SAD, te odnosa SAD prema južnoameričkim zemljama.
Značajan dio pretresa posvećen je američkom povlačenju iz Afganistana u avgustu 2021. godine, uz kritike republikanskih članova Kongresa prema Bajdenovoj administraciji.
Republikanci i dio demokrata u Kongresu već neko vrijeme traže detaljna objašnjenja o dešavanjima na aerodromu u Kabulu, posebno o napadu u kojem je ubijeno 13 američkih vojnika.
Predsjedavajući Odbora za spoljne poslove, Majkl Mekol, rekao je da se već u više navrata obraćao Blinkenu tražeći informacije o američkom odlasku iz Afganistana, ali da nije dobio tražene odgovore. On je pokrenuo istragu o povlačenju i događajima koji su uslijedili nakon toga.
Mekol je na pretresu dao ultimatum Stejt Departmentu da do ponedeljka dostave dokumente koje je Odbor tražio o povlačenju iz Afganistana – u suprotnom će poslati obavezujući poziv da to učine.
„Imam poziv ovdje. I spreman sam da ga uručim“, rekao je Mekol.
Blinken je naveo da Stejt Department radi na dostavljanju svih informacija koje je moguće dostaviti, ali da su neki od dokumenata povjerljive prirode i dostupni samo najvišim zvaničnicima, poput zaštite identiteta onih koji su izrazili neslaganje sa odlukama Sjedinjenih Država.
„Ključno je da sačuvan integritet procesa izražavanja neslaganja i da ne preduzmemo bilo kakve korake koji bi imali loše posljedice po one koji bi željeli istupiti u budućnosti i iskazati neslaganje sa politikama koje se sprovode“, rekao je Blinken.
