Američki državni sekretar Entoni Blinken pridružio se zvaničnicima Evropske unije i čestitao Jakovu Milatoviću izbor za predsjednika Crna Gora.
Vašington će, kako za Glas Amerike ocjenjuju američki eksperti za Balkan, od novoizabranog predsjednika očekivati jasnu i nedvosmislenu posvećenost prozapadnoj orijentaciji zemlje.
Milatović, 36-godišnji bivši ministar ekonomije, u drugom krugu izbora je ubjedljivo pobijedio dosadašnjeg predsjednika Mila Đukanovića, koji se poslije izbora povukao i sa mjesta predsjednika Demokratske partije socijalista.
Dugogodišnjem crnogorskom lideru pripadaju zasluge i mjesto u istoriji, jer je Crnu Goru predvodio do nezavisnosti i članstva u NATO-u, ali je rezultat izbora pokazao da građani ipak žele promjenu, ocijenili su za Glas Amerike američki eksperti.
„Kada je neko u politici, na liderskoj poziciji 30 godina, ljudi često jednostavno žele promjenu. Ako pogledate rezultate, predsjednik Đukanović jeste uradio mnogo za Crnu Goru. Međutim, ljudi žele promjenu. I ovdje imate mlađu generaciju”, smatra Kurt Volker, bivši američki ambasador pri NATO-u i saradnik vašingtonskog Centra za analizu evropske politike.
Birači u Crnoj Gori su, kako smatra bivši američki diplomata, poslali još jednu poruku.
„Birači u Crnoj Gori su na ovim izborima – i u prvom krugu gdje su izabrali dva prozapadna kandidata koja podržavaju EU i zatim u drugom gdje su podržali stranku Evropa sad – pokazali da žele jačanje crnogorskih demokratskih nezavisnih institucija i da se Crna Gora brže kreće ka Evropskoj uniji. I nadam se da će se to odraziti i na parlamentarnim izborima“.
Edvard Džozef, ekspert za Balkan i predavač na Školi za napredne međunarodne studije (SAIS) Univerziteta Džons Hopkins, kaže da je od rejtinga stranaka na parlamentarnim izborima važnije da li će one poslušati izbornu odluku birača - koja pokazuje da žele da se zemlja konačno pridruži Evropskoj uniji.
“Nisu zainteresovani za ponovno pokretanje pitanja nezavisnosti, ponovno razmatranje svih balkanskih pitanja, na primjer za povlačenje priznanja Kosova u pogledu čega je, koliko razumijem, novoizabrani predsjednik dao uvjeravanja. Birači žele bolji život i da se sve stranke i politički lideri fokusiraju na aktuelne obaveze i da sprovedu reforme”.
Milatović je posle izbora, u ekskluzivnom intervjuu za Glas Amerike, poručio da Crna Gora može postati članica za vrijeme njegovog mandata i da će on kao predsjednik biti posvećen evroatlantskim integracijama.
“Imamo čvrst stav koji je jasan kada je u pitanju spoljna politika Crne Gore – naše kredibilno članstvo u NATO-u, istinske evropske integracije, dobrosudsjedski odnosi. Ko bude bio na tom fonu biće naš partner i nakon vanrednih parlamentarnih izbora, ko ne bude - neće - i to je vrlo jasno”.
Sjedinjene Države čestitale su novom predsjedniku, ali i preko svoje ambasade u Podgorici jasno poručile šta se od Crne Gore očekuje – da bude aktivan NATO saveznik, snažno posvećen evro-atlantskim vrijednostima, uključujući davanje podrške Ukrajini, usklađivanje sa sankcijama protiv Rusije i brzi napredak ka članstvu u EU.
“Nema dileme kada je riječ o usklađivanju u vezi sa Rusijom, o rešavanju problema sa vladavinom prava. Nema nikakvih nedoumica u pogledu obaveza Crne Gora... to je poruka američke ambasade. Nema nedoumica i sivih zona. Bilo kakve dvije stolice ili promjene orijentacije. To SAD ne očekuju, kao vjerujem ni većina birača u Crnoj Gori…Pratiće se kako novoizabrani predsjednik predstavlja sebe i stratešku orijentaciju Crne Gore. Do sada je uradio ispravne stvari, poručio da nema nedoumica u pogledu puta ka EU, NATO obavezama”, ističe Džozef.
Nakon što novoizabrani predsjednik preuzme položaj, nekoliko pitanja bi moglo da bude povod za zabrinutost Sjedinjenih Država, smatra Kurt Volker.
“Jedan od povoda za zabrinutost bi bio da se Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC) u Crnoj Gori i dalje daju ovlašćenja koja joj ne pripadaju. Crkva ima direktnu političku ulogu na način koji nije od pomoći za razvoj Crne Gore. I nadam se da joj vlada, kao što je to uradila prethodna, neće dati preveliku moć u zemlji. To je jedna stvar koju bi trebalo pratiti. Drugo, trebalo bi vidjeti kako će se razvijati demokratske institucije i reforme potrebne za pridruživanje Evropskoj uniji. Ima mnogo zemalja u kojima je deklarisana namjera o pridruživanju EU, ali se zatim vrlo malo desi u praksi”, kaže dugogodišnji ekspert za američku spoljnu politiku i nacionalnu bezbjednost.
Dio javnosti brine i moguće jačanje uticaja Srbije i njenog predsjednika Aleksandra Vučića, između ostalog i zato što je Milatović izabran uz snažnu podršku prosrpskih partija.
“Stepen srpskog nacionalizma u regionu je veći nego što smo dugo vidjeli... Mislim da Srbija ima veoma snažne stavove o Bosni, Crnoj Gori i drugima u regionu, i želi da afirmiše nacionalističku poziciju. Važno je tome se suprostaviti i umjesto toga se usredsrediti na inkluzivnost, multietničnost, demokratiju”, naglašava Kurt Volker.
“Oni u Vašingtonu kojima je stalo do Balkana i Crne Gore i prate situaciju, žele da vjeruju da novoizabrani predsjednik Milatović predstavlja istinsku EU, zapadnu orijentaciju. Naravno, oni koji imaju iskustva sa regionom razumiju da Srbija, pod predsjednikom Vučićem, ima negativnu agendu kada je riječ o Crnoj Gori. Da to stvara tenzije i rizike za Crnu Goru, i ljudi u Vašingtonu su toga svjesni”, upozorava Džozef.
Predsjednik Srbije čestitao je novoizabranom crnogorskom kolegi, ali i poručio da se Beograd nije miješao u izborni proces. Govoreći o budućim odnosima Crne Gore i Srbije, Milatović je za Glas Amerike naveo da smatra da retorika mora da bude drugačija na svim adresama i da ne može biše da bude “retorika devedesetih”.
Crna Gora je u međuvremenu, uprkos izboru novog predsjednika i dalje u političkoj krizi - sa vladom koja je u višemjesečnom tehničkom mandatu i, ukazom dosadašnjeg predsjednika, raspuštenom skupštinom.
“Ima mnogo stvari koje je potrebno uraditi kada novi predsjednik preuzme položaj, I naravno, kasnije ove godine će biti održani parlamentarni izbori. Ključno će biti da se osigura izbor parlamenta koji će podržati crnogorsku zapadnu orijentaciju”, poručuje Kurt Volker.
A u tome ulogu imaju i Vašington i Brisel koji kako kaže Džozef, osim očekivanja, trebalo da ponude i konkretnu podršku Crnoj Gori.
“SAD su uradile pravu stvar u iznošenju očekivanja. Velike članice EU…Njemačka, Francuska, druge…trebalo bi da urade isto. Takođe bi trebalo da, uz iznošenje očekivanja, ponude konkretnu podršku, da mobilišu, podrže i takođe rade sa onima koji nisu političari, sa predstavnicima civilnog društva koji pokušavaju da prevaziđu podjele u zemlji”.
