Američki sekretar za odbranu Lojd Ostin rekao je u utorak da će Sjedinjene Države nastaviti da istražuju curenje povjerljivih dokumenata i da će "prevrnuti svaki kamen" dok ne pronađu izvor.
Direktor Centralne obavještajne agencije (CIA) Vilijam Berns rekao je da američka vlada veoma ozbiljno shvata curenje dokumenata i da su "Pentagon i Sekretarijat za pravosuđe pokrenuli intenzivne istrage da utvrde šta se dogodilo".
Nedavno curenje nekoliko desetina strogo povjerljivih dokumenata, uključujući procjene Sekretarijata za odbranu SAD o ratu u Ukrajini, izazvalo je zabrinutost da bi otkrivene informacije mogle pomoći Rusiji, te otežati rad američih obavještajnih agencija u budućnosti.
Između ostalog, dokumenti uključuju detaljne procjene ukrajinskih i ruskih snaga, procjene slabosti na bojnom polju, vrijeme očekivanih isporuka novih sistema naoružanja, kao i otkriće da ukrajinska protivvazdušna odbrana ima ozbiljan problem sa nedostatkom municije.
Informacije uključene u procurjele dokumente sugerišu da američke obavještajne službe imaju izvanredan uvid u aktivnosti ruske vojske, što im daje mogućnost da ukrajinskim snagama unaprijed dostave informacije o predstojećim napadima i o tome gdje fokusirati vlastite udare na ruske snage.
Dokumenti takođe daju uvid u to u kojoj su mjeri napori SAD da podrže Ukrajinu uključivali koordinaciju više američkih i stranih obavještajnih službi, od kojih nisu sve prirodno sklone međusobno dijeliti svoja saznanja.
Pentagon: Curenje podataka je "ozbiljan rizik"
Očigledno curenje visoko povjerljivih američkih dokumenata o ratu u Ukrajini predstavlja "veoma ozbiljan" rizik za nacionalnu sigurnost SAD, izjavio je portparol Pentagona.
Materijali koji kruže raznim stranicama društvenih medija "imaju potencijal za širenje dezinformacija", rekao je novinarima u ponedjeljak Kris Miger, pomoćnik ministra obrane za javne poslove:
"Još istražujemo kako se to dogodilo, kao i obim problema. Poduzeti su koraci da se detaljnije pogleda kako se ova vrsta informacija distribuira i kome".
Prema njegovim riječima, čini se da su dokumenti sličnog formata kao oni koji se koriste za pružanje novih informacija višim zvaničnicima, ali neke od fotografija izgledaju kao da su izmijenjene, kako bi ublažile procjene o ruskim gubicima na ratištu u Ukrajini.
Počevši sa izvještajem u Njujork Tajmsu krajem prošle sedmice, novinari i istraživači otkrili su desetine povjerljivih dokumenata, uglavnom povezanih s ratom u Ukrajini, objavljenih na različitim stranicama društvenih mreža, uključujući Tviter, Telegram i Diskord — platformu za razmjenu poruka popularnu među igračima video igara.
Identitet osobe ili osoba koje su objavile dokumente ostaje nepoznat, iako je Pentagon naveo da se čini da su mnogi od njih zapravo fotografije službenih dokumenata Sekretarijata za odbranu. U najmanje jednom slučaju, dokumenti su izmijenjeni kako bi sugerisali da su američke procjene ruskih gubitaka u Ukrajini niže, a procjene ukrajinskih gubitaka veće nego što zapravo jesu.
Istraživači još uvijek rade na pokušaju da shvate kada su i gdje dokumenti prvi put objavljeni, ali čini se da su neki postavljeni onlajn, u opskurnu grupu za četovanje na Diskordu, više od mjesec dana prije nego što su ih medijske kuće primijetile.
Belingket, grupa iz Amsterdama koja se specijalizovala za obavještajne podatke i za informacije otvorenog koda, objavila je da su neki dokumenti mogli biti dostupni još u januaru. Iz Belingketa su naveli da su na osnovu razgovora sa korisnicima Diskorda saznali da bi moglo biti više dostupnih dokumenata nego što je otkriveno do sada. Neki od originalnih Diskord foruma na kojima su se dijelili dokumenti u međuvremenu su ugašeni.
Istraga Sekretarijata za pravosuđe
Tokom vikenda, portparol Pentagona rekao je da je Sekretarijat za odbranu proslijedilo slučaj curenja podataka Sekretarijatu za pravosuđe, koje će sprovesti istragu. Ako osoba koja ima bezbednosno odobrenje za pristup podacima neovlašteno objavljuje tajne podatke, to predstavlja krivično djelo.
“Jedna od prvih stvari koju će Sekretarijat za pravosuđe morati da učini je da utvrdi koji su sve ljudi imali pristup tim informacijama”, rekao je za Glas Amerike Geri Ros, bivši specijalni agent koji je radio u kontrabavještajnoj službi tokom 27-ogodišnje karijere u više američkih odbrambenih i obavještajnih agencija.
"Nakon toga bi istraga pokušala utvrditi ko je potencijalno mogao otkriti te informacije nekome ko nije ovlašten za njihovo primanje", dodao je Ros, sada direktor obavještajnih studija na jednom od programa Univerziteta "Texas A&M".
Dodatno je objasnio da bi grupa ljudi koja je imala pristup procurjelim informacijama mogla biti velika, s obzirom na napore američke vlade da podrži Ukrajinu.
Dugogodišnji veterani obavještajne zajednice navode da curenje podataka istovremeno pokazuje uspjeh američkih napora da prikupe obavještajne podatke o ratu u Ukrajini - ali ga i ugrožava.
Žozef Vipl, 30-ogodišnji veteran Nacionalne tajne službe iz CIA-a, rekao je za Glas Amerike da je iznenađen "nivoom saradnje između različitih vladinih agencija koje se bave prikupljanjem obavještajnih podataka" i da vjerojatno postoji "mnogo obavještajnih podataka od partnera iz inostranstva koji ulaze u te procjene.”
Nažalost, širok dijapazon agencija i vlada uključenih u taj napor vjerovatno je povećao mogućnost curenja, dodao je Vipl, koji je sada profesor na Univerzitetu Boston: "Riječ je o velikom curenju informacija, ali to na nekin način možete razumjeti imajući u vidu broj ljudi koji imaju pristup tim informacijama".
Nikolas Dujmović, 26-ogodišnji veteran CIA, kaže da bi curenje moglo otežati bilo kakvu vrstu razmjene informacija u budućnosti.
“Ovo je kršenje povjerenja”, rekao je on za Glas Amerike. “Obavještajne agencije koje čine (obavještajnu) zajednicu ne mogu obavljati svoj posao bez temeljne pretpostavke povjerenja prema svim svojim zaposlenicima. Ovaj propust je jednostavno izluđujući.”
Potencijalna šteta
Dujmović je rekao da curenje informacija ima potencijal da našteti međunarodnim operacijama američke obavještajne zajednice na više načina.
Prema njegovim riječima, saradnja u grupi za razmjenu obavještajnih podataka poznatoj kao "Pet očiju", koju čine SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, Australija i Novi Zeland, vjerojatno neće biti duboko pogođena. Međutim, odnosi sa obavještajnim agencijama koje su manje blisko povezane sa SAD bi mogli da trpe, jer bi se one mogle pitati da li je dijeljenje informacija vrijedno rizika od razotkrivanja.
AP: Saradnja Rusije i Ujedinjenih Arapskih Emirata
Novinska agencija AP objavila je da su, prema jednom od procurjelih dokumenata, američki obavještajci otkrili da se njihove ruske kolege hvale da su uvjerili naftom bogate Ujedinjene Arapske Emirate "da rade skupa protiv obavještajnih agencija SAD i Ujedinjenog Kraljevstva".
Američki zvaničnici odbili su komentarisati dokument koji je nosio oznaku "strogo povjerljivo" i u koji je AP imao uvid. SAD su već neko vrijeme zabrinute da Emirati omogućavaju Rusima da izbjegnu sankcije zbog invazije na Ukrajinu.
Vlada Emirata u ponedjeljak je odbacila sve optužbe da su produbili veze s ruskim obavještajnim službama.
Dujmović, sada docent i direktor programa obavještajnih studija na Američkom katoličkom univerzitetu, rekao je da je najviše zabrinut zbog posljedica koje bi curenje informacija moglo imati na regrutovanje novih terenskih obavještajaca.
"Ako ste neko ko razmišlja o tome da postane špijun za CIA-u, na primjer, onda stvarno morate dvaput razmisliti o tome, jer bi vas ovakvo curenje moglo koštati života", rekao je. "To je nešto što bi moglo imati jeziv učinak na našu sposobnost regrutovanja ovakvih izvora koji su nam očajnički potrebni."
Dujmović je dodao: "Svako ko je bio obavještajni profesionalac osjetiće mučninu čitajući o ovome."
Dok informacije koje su procurile jasno pokazuju da američke obavještajne agencije imaju značajan uvid u planove i razmišljanja ruskog vojnog vodstva, stručnjaci kažu da sumnjaju da će otkrića dati Kremlju mnogo novih informacija o američkim sposobnostima ili o obimu saradnje Vašingtona sa Ukrajinom.
"Rusi nisu rođeni juče", rekao je Vipl. “Vjerovatno su imali prilično dobru procjenu američkih sposobnosti, kao i pomoći Ukrajincima. Vjerovatno imaju svoje izvore u Ukrajini, pa nije baš da ih je to u potpunosti iznenadilo. Ali svakako će ih podstaći da maksimalno pooštre vlastitu bezbjednost.”
