Na vrhuncu pandemije, bolnica Maunt sajnaj saut Naso (Mount Sinai South Nassau) u Oušnsajdu, u Njujorku, imala je više od 400 pacijenata zaraženih kovidom 19, od kojih su mnogi bili veoma bolesni. Ovih dana ih ima manje od petoro, a zaraženih nema ni na intenzivnoj njezi, kaže doktor Aron Glat, epidemiolog u bolnici.
Zbog najnovijih brojki, Glat je saglasan sa odlukom federalne vlade da ukine vanredno stanje u javnom zdravstvu uvedeno zbog kovida. Međutim, takođe želi da javnost razumije šta to znači.
"Ljudi će morati da razumiju da više neće biti benefita koji su bili dostupni zbog vanrednog stanja. Neće biti više besplatnih stvari koje je vlada davala. To je broj jedan. Broj dva je da je vanredno stanje omogućilo da se prevaziđu neka regulatorna ograničenja koja bi obično bila prisutna. I ona će se sada vratiti", kaže Glat.
Poslije više od tri godine, najmanje milion smrtnih slučajeva i 104,5 miliona prijavljenih infekcija, vanredno stanje uvedeno zbog kovida biće okončano u četvrtak 11. maja.
“Najveća posljedica toga je simbolična. U suštini je riječ o poruci da smo imali ovu važnu objavu kojoj je došao kraj i simboliše prelazak sa tog vanrednog stanja, koje je omogućilo dosta fleksibilnosti, na drugačiju poziciju", kaže Džen Kejts, potpredsjednica u Fondaciji porodice Kajzer, neprofitnoj organizaciji usredsređenoj na zdravstvenu zaštitu.
Pandemija je vrhunac dostigla između jula 2020. i jula 2021. godine. Najveći broj hositalizacija bio je u decembru 2020. i januaru 2021. godine.
Šta se mijenja?
Amerikanci će kraj vanrednog stanja doživjeti na različite načine.
"Period besplatnih testova na kovid je završen. Ljudi će uglavnom primjećivati da će stvari koje se uzimane zdravo za gotovo tokom poslednje dvije i po godine, u sred pandemije, i na koje smo navilkli, sada postati komplikovanije", ističe Boris Lašnijak, bivši vršilac dužnosti glavnog zdravstvenog zvaničnika u SAD (2013-2014), a sada dekan Škole za javno zdravlje pri Univerzitetu Merilenda.
Tokom pandemije, federalna vlada je građanima poslala više od 70 miliona besplatnih testova na kovid 19.
U budućnosti, kućni kovid testovi bi mogli da budu skuplji, prema navodima Fondacije porodice Kajzer, dok građanima sa privatnim i vladinim osiguranjem više neće biti garantovano besplatno testiranje. Međutim, osiguravajuće kompanije će možda odlučiti da pokriju troškove testiranja na kovid.
Više od 80 odsto stanovnika u SAD, gotovo 268 miliona ljudi, primilo je najmanje jednu dozu vakcine protiv kovida.
Vakcine će biti besplatne dok se ne isprazne zalihe koje je kupila federalna vlada što će se, prema navodima eksperata, vjerovatno dogoditi do kraja godine. Nakon toga, vakcine će i dalje biti besplatne za većinu koji imaju državno ili privatno osiguranje. Međutim, oni koji nisu osigurani ili nemaju dobro osiguranje izgubiće lakši pristup vakcinama protiv kovida.
"Tokom kovida, SAD su se vjerovatno najviše do sada približile univerzalnoj zdravstvenoj zaštiti. Sada se vraćamo ranijoj situaciji u kojoj ljudi koji imaju osiguranje imaju i pristup zdravstvenim uslugama, dok su izostavljeni neosigurani", kaže Kejts.
Ljekovi za kovid takođe će biti besplatni dok god ih ima u vladinim zalihama, vjerovatno do jeseni, navodi Kejts. Kongres nije odobrio sredstva koja su vladi potrebna da nastavlja da kupuje vakcine i ljekove. Od privatnih osiguravajućih kompanija nikada nije traženo da ne naplaćuju ljekove za kovid.
"Oprez i dalje neophodan"
Vanredno stanje, kojem ističe važenje, nije jedina kovid mjera koja je trenutno na snazi. Vanredne mjere, koje su omogućavale upotrebu vakcina i ljekova, važiće i posle 11. maja.
“Ljudi moraju da znaju da je kraj vanrednog stanja u javnom zdravlju pozitivna, a ne negativna stvar. To ne znači da ignorišemo problem, da on više ne postoji. I dalje će se ulagati veliki napori, i američka javnost će biti zbrinuta u budućnosti, kada je riječ o kovidu", naglašava Glat.
Lašnijak je saglasan sa ukidanjem vanrednog stanja, ali strahuje da će javnost misliti da je kovid 19 stvar prošlosti, iako je četvrti vodeći uzrok smrti u SAD, poslije srčanih bolesti, raka i povreda. Trenutno, od kovida u Americi dnevno umire 150 ljudi.
"Realnost je da nije gotovo, da i dalje moramo da budemo na oprezu. Ako se ne osjećate dobro, ne idite među veliki broj ljudi. Bolest se i dalje prenosi. I ima ljudi kod kojih postoji veći (zdravstveni) rizik, tako da bi trebalo da vodimo računa o drugima", upozorava Lašnijak.
Mijenjaju se i pravila za telemedicinu. Tokom vanrednog stanja, ljekari su mogli da prepisuju određene ljekove koji mogu da izazovu zavisnost tokom onlajn pregleda. Posle 11. maja, građani će morati za te recepte da dođu lično kod ljekara.
Kraj vanrednog stanja znači i da američke države više neće morati da prijavljuju broj zaraženih kovidom federalnim vlastima.
Međutim, Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) obično imaju pojedinačne ugovore sa državama o prijavljivanju zaraznih bolesti, i sve bolnice su obavezne da prijave pacijente oboljele od kovida do aprila naredne godine.
CDC će zaraze pratiti i nadziranjem dolazaka zaraženih pacijenata u hitnu pomoć, kao i testiranjem otpadnih voda.
