Ruske oružane snage su oslabljene ali ne i poražene u ratu u Ukrajini, saopštio je u pondeljak jedan od najviših vojnih zvaničnika NATO-a koji je objavio najveću izmjenu vojnih planova alijanse od Hladnog rata, u slučaju da Moskva odluči da proširi konflikt.
“Nikada ne bi trebalo potcijeniti Ruse i njihovu sposobnost da se oporave", rekao je predsjedavajući Vojnog komiteta NATO-a, admiral Rob Bauer.
Američki predsjednik Džo Bajden i drugi lideri NATO-a podržaće velike izmjene planova alijanse na samitu u Viljnusu naredne nedelje.
NATO kao organizacija ne snabdijeva Ukrajinu oružjem ili municijom i pokušava da izbjegne da bude uvučen u širi rat sa nuklearno naoružanom Rusijom. Istovremeno jača bezbjednost svojih članica blizu Rusije, Ukrajine i Bjelorusije.
Oko 40.000 NATO trupa je u pripravnosti, od Estonije na sjeveru do Rumunije na Crnom moru. Tu teritoriju svakodnevnu nadlijeće oko 100 aviona, a ukupno 27 ratnih brodova je raspoređeno u Baltičkom moru i Mediteranu. Taj broj će rasti.
Prema novim planovima, do 300.000 vojnika biće spremno da se rasporedi na istočnom krilu NATO-a u roku od 30 dana. Teritorija alijanse će biti podijeljena u tri zone - sjeverno i atlantsko područje, zona sjeverno od Alpa i još jedna na jugu Evrope.
Bauer je rekao da su novi planovi zasnovani na snazi ruske vojske prije nego što je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu prije gotovo 17 mjeseci. Bauer je istakao da je rat oslabio rusku vojsku, ali ne i njenu mornaricu i vazduhoplovne snage.
Kada je riječ o ruskim kopnenim snagama, oko 94 odsto je sada angažovano u ratu u Ukrajini, naveo je visoki vojni zvaničnik NATO-a.
"Rusi su u suštini oprezni kada je riječ o NATO-u. Ne traže sukob. To je znak da su veoma zauzeti. Mislim da nemaju mnogo kopnenih snaga da urade bilo što drugo bilo kome. Međutim, uvjereni smo da će Rusi da se oporave. I dalje ćemo ih posmatrati kao ozbiljnu prijetnju, u moru, vazduhu i svemiru, gdje su i dalje veoma sposobni, i naravno kada su u pitanju nuklearne snage", istakao je Bauer.
Pobuna plaćnika iz Vagner grupe u Rusiji krajem prošlog mjeseca zabrinula je Estoniju, Letoniju, Litvaniju i Poljsku nakon što je vođi Jevgeniju Prigožinu dozvoljeno da ode u Bjelorusiju.
Litavanski predsjednik Gitanas Nauseda rekao je da će se susjedne zemlje suočiti sa povećanom opašnošću ako Vagner grupa rasporedi "serijske ubice" blizu granice.
Viljnus je na samo oko 35 kilometara od bjeloruske granice. Litvanija želi trajno prisustvo NATO-a na svojoj teritoriji. Njemačka je prošle nedelje signalizirala da će biti spremna da pošalje vojnike ako to bude potrebno. Za sada, NATO ističe da ne postoji neposredna prijetnja iz Bjelorusije.
"Uvjereni smo da znamo šta se događa i za sada ne vidimo nikakve promjene. Ali to nas ne odvraća od onoga što moramo da svakodnevno radimo. Ako je potrebno da promijenimo poziciju, to možemo brzo da uradimo", rekao je novinarima general major Metju van Vagenen.
Članice NATO-a su prošle nedelje učestvovale na konferenciji čiji cilj je bio da se utvrdi koliko bi trupa i opreme alijansa imala na raspolaganju da odgovori na eventualni ruski napad, i kratkoročno i dugoročno.
Oba zvaničnika bila su optimisti u pogledu rezultata, ali nisu iznijeli detalje iz bezbjednosnih razloga. Eksperti i pojedine diplomate međutim sumnjaju da su članice spreme da na raspolaganje stave ukupno 300.000 vojnika.
Kada je riječ o kapacitetima NATO-a da realizuje planirano, ako to bude neophodno u budućnosti, Bauer je pozdravio očekivanu najavu Bajdena i njegovih kolega da će biti povećana izdvajanja za odbranu.
