U Rusiji je proteklih mjeseci zabilježen veliki pad rublje, zbog čega je morala da reaguje i centralna banka.
Vlada do sada nije reagovala, s obzirom na to je manja vrijednost rublje bila dobra za budžet. Međutim, slabija valuta znači i opasnost od visokih cijena za prosječne Ruse, zbog čega je vlada konačno intervenisala da bi zaustavila pad njene vrijednosti.
Zašto pada vrijednost rublje?
Postoje osnovni ekonomski uzroci, mada nisu jedini. Rusija prodaje manje u inostranstvu - što se uglavnom odražava u padu profita od nafte i prirodnog gasa - i uvozi više. U slučaju uvoza u Rusiju, pojedinci ili kompanije moraju da prodaju rublje za stranu valutu kao što su dolari ili euri. To obično smanjuje vrijednost rublje na kursnoj listi.
Trgovinski suficit u Rusiji - što znači da prodaje više proizvoda drugim zemljama nego što ih kupuje - se smanjio. Suficiti su obično potpora valuti. Rusija je prethodno imala veliki suficit zbog visokih cijena nafte i naglog pada uvoza nakon invazije na Ukrajinu.
Međutim, cijene nafte su pale ove godine, a Moskvi je sve teže da je prodaje zbog zapadnih sankcija, uključujući i ograničavanje cijena sirove nafte i naftnih derivata kao što je dizel.
"Značajno manji priliv strane valute zbog pada izvoza je ključni uzrok" pada vrijednosti rublje", navela je Kijevska škola ekonomije.
U međuvremenu, uvoz je počeo da se oporavlja poslije gotovo godinu i po rata kako Rusi pronalaze načine da zaobiđu sankcije. Pojedine trgovinske rute preusmjerene su na azijske zemlje koje nisu uvele sankcije. Uvoznici su takođe pronašli načine da transportuju proizvode kroz obližnje zemlje kao što su Jermenija, Gruzija i Kazahstan.
Istovremeno, Rusija je povećala vojnu potrošnju, na primjer finansiranjem kompanija koje proizvode oružje. Kompanije moraju da uvoze djelove i sirovinu, dok dio vladinog novca završava i u džepovima radnika, naročito imajući u vidu da se Rusija suočava sa nestašicom radne snage.
Državna potrošnja, uz spremnost Indije i Kine da kupuju rusku naftu, doprinse boljem od očekivanog ekonomskog stanja. Međunarodni monetarni fond (MMF) saopštio je prošlog mjeseca da očekuje da ruska ekonomija ove godine poraste za 1,5 odsto.
Zašto centralna banka podiže kamatne stope?
Prije svega zbog visoke inflacije. Slabija rublja pogoršava inflaciju, zato što je uvoz skuplji u ruskoj valuti. I pad vrijednosti valute sve više se odražava u svakodnevnim cijenama.
Inflacija je dostigla 7,6 odsto protekla tri mjeseca, a cilj centralne banke je 4 procenta.
Zbog viših kamatnih stopa, skuplji su i krediti, a to ograničava domaću potražnju - uključujući i za uvoznim proizvodima.
Centralna banka podigla je referentnu kamatnu stopu sa 8,5 na 12 odsto na vanrednom sastanku u utorak, nakon što je jedan ekonomski savjetnik Kremlja kritikovao pad rublje.
Da li ovo znači da sankcije daju rezultate?
Da i ne. Izvoz je pao zato što zapadne zemlje bojkotuju rusku naftu i ograničile su cijenu izvoza u druge države. Sankcije funkcionišu tako što sprečavaju osiguravajuće ili transportne kompanije - čije je sjedište uglavnom na Zapadu - da posluju sa ruskom naftom skupljom od 60 dolara po barelu.
Bojkot i ograničenje cijena, uvedeni na kraju prošle godine, primorali su Rusiju da prodaje naftu po sniženoj cijeni i da preduzima skupe korake da nabavi flotu tankera da bi izbjegla sankcije. Takođe je prekinula većinu izvoza prirodnog gasa u Evropu, koja joj je najveći mušterija.
Prihod od prodaje nafte pao je za 23 odsto u prvoj polovini ove godine, ali je Rusija i dalje zarađivala 425 miliona dnevno, prema Kijevskoj školi ekonomije.
Međutim, zbog viših cijena nafte, ruske zalihe premašile su ograničenja na cijenu, pokazao je izvještaj Međunarodne agencije za energiju.
Poboljšanje uvoza pokazuje da Rusija pronalazi načine da izbjegne sankcije i bojkote. Skuplje i teže načine, ali ako neko želi ajfon ili automobil zapadne proizvodnje, može da ih nabavi.
Znači, pad rublje izazvale su sankcije, uspješni napori da se izbjegne njihov uticaj i same ruske ratne aktivnosti.
Da li je u Rusiji ekonomska kriza?
Nije, smatra Kris Vefer, izvršni direktor kompanije "Macro Advisory Partners".
"Niža vrijednost rublje djelimično odražava posljedice sankcija, ali nije indikator ekonomske krize", kaže Vefer.
Pad vrijednost rublje je u stvari pomogao vladi. Niži kurs znači više rublji za svaki dolar zarade od nafte i drugih proizvoda. To povećava državnu potrošnju na vojsku i socijalne programe čiji cilj je da se ublaži efekat sankcija.
U svijetlu sankcija i ograničenja na novčane transakcije, kurs rublje uglavnom kontroliše centralna banka, koja može da savjetuje velike izvoznike kada da zamijene zarade u dolarima za rusku valutu.
Međutim, kada je vrijednost rublje pala ispod 100, Kremlj i centralna banka odlučili su da reaguju.
"Niža vrijednost je bila planirana, ali je pretjerana i sada žele da se povuku", smatra Vefer.
Šta ovo znači za prosječne Ruse?
Inflacija, izazvana devaluacijom rublje, teže je pogodila siromašne od drugih, zato što više novca troše na osnovne potrepštine kao što je hrana.
Putovanje u inostranstvo - koje uglavnom može da priušti manjina u prosperitetnim velikim gradovima kao što su Moskva i Sankt Petersburg - mnogo je skuplje zbog slabije rublje.
U svakom slučaju, teško je izraziti javno nezadovoljstvo zbog toga što vlada ograničava kritike rata, a onima koji progovore prijete i zatvorske kazne.
"Nestabilnost nacionalne valute nije uvijek dobra. Vjerovatno će pogoditi obične ljude, zato što će vjerovatno uslijediti rast cijena. Vidjećemo", kaže 51-godišnja veterinarka Dina Solovjova.
Dvadesetogodišnji Nikolaj Rubcov ne brine zbog pada rublje.
"To je sve privremeno. Sve će se brzo vratiti u normalu. Mislim da ne može dugo da traje", kaže Rubcov.
