Linkovi

DPS traži odgađanje popisa, Abazović poručuje da nema odlaganja


ARHIVA - Podgorica, Crna Gora (Foto: REUTERS/Stevo Vasiljevic)
ARHIVA - Podgorica, Crna Gora (Foto: REUTERS/Stevo Vasiljevic)

Najjača opoziciona partija u Crnoj Gori, Demokratska partija socijalista (DPS), traži odgađanje popisa stanovništva, koji će prema vladinoj uredbi biti sproveden od 1. do 15. novembra 2023. godine, jer, kako navode u toj partiji, "ne postoji stabilan politički ambijent za njegovo održavanje".

Danijel Živković, v.d. predsjednika Demokratske partije socijalista, kaže da popis treba održati, ali uz adekvatnu pripremu i uz međunarodni monitoring.

Živković je, takođe, ukazao i na nestabilnu situaciju u regionu koja se, kako je naveo, "može preliti na Crnu Goru, kao i zainteresovanost za rezultate popisa koja dolazi upravo iz regiona".

"Imamo već tri godine podrivanje građanskog koncepta društva, a pored toga i narasla međunacionalna neslaganja u Crnoj Gori", kazao je Živković na konferenciji za novinare.

Stav DPS je, ističe Živković, da popis treba odgoditi za vrijeme kada bude stabilan politički ambijent i kada će svi građani imati povjerenje u institucije uključene u taj poces.

"Kontrola procesa podrazumijeva da se uključi i međunarodni faktor. Raniji popisi 2003. i 2011. bili su ispraćeni do najsitnijih detalja i imali smo pozitivno mišljenje međunarodnih partnera. Pozivamo i Evropsku komisiju i Eurostat da se uključe pod hitno. S druge strane popis podrazumijeva i unutrašnju kontrolu i to smo imali na ranijim popisima, postojao je džentlemenski dogovor i pozicije i vlasti oko svih pitanja vezanih za popis, mislim i na metodologiju i na broj popisivača, broj kontrolora, i u samom Monstatu. Ako nam je cilj da dobijemo istinite podatke i činjenice na bazi kojih se mogu donositi razne strategije onda nosioci vlasti moraju imati sluha da se popis odloži i pripremi uz punu kotrolu na unutrašnjem i međunarodnom planu", kazao je Živković.

Iz DPS-a , takođe, navode da je "i na sjednici Vlade od 14. septembra rečeno da nijesu još pripremljene ni metodologija ni uputstva za ovaj proces, pa je jasno da će sve biti urađeno na brzinu i neko će se koristiti tim podacima kao sa švedskog stola, odnosno mogu biti i zloupotrebljeni", zaključuje Živković.

"Pozivamo Vladu u tehničkom mandatu da ništa ne pokušava na brzinu i iz inata, jer ćemo mi u odnosu na tu okolnost imati adekvatan odgovor", kazao je Živković.

Reagujući na zahtjev DPS-a, predsjednik Vlade Crne Gore u tehničkom mandatu Dritan Abazović rekao je da neće biti odlaganja popisa stanovništva.

"To se neće desiti (odgađanje). Popis je od 1. do 15. novembra. Ne pravimo od toga bauk. Popis nismo imali 13 godina, bilo je izbora, bilo je svega. Od 1. do 15. novembra je popis i to je to", rekao je Abazović odgovarajući na pitanja novinara.

Monstat: Trenutno nema zakonskih mogućnosti da se odgodi popis stanovništva

Iz Uprave za statistiku - Monstat saopšteno je da trenutno nema mogućnosti za odgađanje popisa staovništva u Crnoj Gori. Pomoćnica direktora te institucije, Snežana Remiković kazala je, za Radio Crne Gore, da se njihov rad zasniva na važećim propisima.
"U vezi sa tim na snazi je i podzakonski akt koji je donijela Vlada da se popis održi od prvog do petnaestog novembra", navela je Remiković.
Ona je govoreći o pozivu nevladinog sektora da se metodologija o sprovođenju popisa učini javnom, pojasnila da to ranije nije bila praksa, ali da će, "u cilju transparentnosti procesa, metodologiju objaviti čim se steknu tehnički uslovi za to".
"Stigli su nam i komentari Evropske komisije o metodologiji, tako da ćemo taj nalaz pregledati narednih dana", saopštila je Remiković.

Sporne odredbe popisa

Popis stanovništva u Crnoj Gori, koji će prema nedavno usvojenom zakonu - i pored otpora dijela javnosti - imati odredbe o nacionalnom i vjerskom opredjeljenju, biće održan u prvoj polovini novembra ove godine, saopštili su ranije crnogorski zvaničnici.

Zakon o popisu, koji je krajem prošle godine usvojio parlament a potpisao predsjednik Milo Đukanović, koštaće 4.7 miliona eura, a predviđa tri grupe pitanja - o građaninu ili građanki, o domaćinstvu i o stanovima, pri čemu prva grupa uključuje i pitanja o nacionalnosti, vjeri i jeziku.

Crnogorska opozicija tražila je da se u pitanja na popisu ne uvrste dio koji se odnosi na nacionalnost, smatrajući da to doprinosi produbljivanju ionako dubokih nacionalnih podjela u zemlji.

Izjašjavanje o naciji i vjeri na popisu stanovništva, koje predviđa crnogorski zakon, u većini država EU i Sjedinjenim Američkim Državama se ne prikuplja, ili nije obavezno.

Prema istraživanju koje je sredinom 2022. uradio Centar za demokratijiu i ljudska prava, u tom trenutku 46.3 odsto bi se izjasnili kao Crnogorci, 32.8 odsto kao Srbi, 7.7 odsto kao Bošnjaci i 5.5 odsto kao Albanci.

U odnosu na prethodni popis održan 2011, broj građana koji bi se u vrijeme CEDEM-ovog istraživanja izjasnio kao Crnogorci bio bi veći za dva odsto, Srba za četiri odsto, a Bošnjaka za približno jedan procenat manje.

XS
SM
MD
LG