Američka savezna vlada mogla bi da bude zatvorena za nekoliko dana što će poremetiti mnoge usluge, uticati na vladine službenike i izazvati nove poremećaje u američkoj politici. Zatvaranje vlade minut posle ponoći 1. oktobra, za sada je sve izvjesnije zbog spora, mahom republikanaca, oko budžetske potrošnje u Kongresu.
Neke vladine službe će biti izuzete - na primjer i dalje će biti isplaćivano socijalno osiguranje - ali će druge operacije biti značajno ograničene. Federalne agencije zaustaviće sve operacije koje se ne smatraju vitalnim, a milioni vladinih službenika, uključujući i pripadnike vojske, neće biti plaćeni.
Šta znači zatvaranje vlade?
Vlada se zatvara kada Kongres ne uspije da usvoji zakonski prijedlog o budžetu, koji predsjednik potpisuje u zakon. Članovi Kongresa trebalo bi da usvoje 12 različitih zakonskih prijedloga o finansiranju vladinih službi, ali je taj proces dug zbog čega često usvajaju privremenu budžetsku mjeru koja omogućava nastavak rada vlade.
Kada se ne usvoje zakoni za finansiranje vlade, vladine službe moraju da obustave sve operacije koje se ne smatraju vitalnim i ne isplaćuju plate dok god je vlada zatvorena.
Zaposleni koji se smatraju ključnim za javnu bezbjednost, kao što su kontrolori leta i pripadnici organa za sprovođenje zakona, i dalje moraju da dolaze na posao, dok se drugi radnici šalju na prinudni odmor. Prema zakonu iz 2019. godine, ti radnici će dobiti plate retroaktivno kada se usvoji budžet.
Kada će vlada biti zatvorena i koliko će to da traje?
Aktuelni budžet za vladu ističe 1. oktobra, na početku naredne federalne budžetske godine. To znači da bi vlada bila zatvorena od ponoći u nedelju, ako Kongres ne usvoji plan za finansiranje koji bi predsjednik potpisao.
Nemoguće je predvidjeti koliko dugo bi vlada bila zatvorena. Senat, u kojem većinu imaju demokrate, i Predstavnički dom koji kontrolišu republikanci, imaju veoma različite prijedloge za izbjegavanje zatvaranja vlade. Predsjedavajući donjeg doma Kongresa Kevin Mekarti takođe ne uspijeva da dobije podršku desničarskog krila svoje stranke za mjeru kojom bi se izbjeglo zatvaranje vlade. Mnogi se spremaju za višenedeljno zatvaranje vladinih službi.
Ko će biti pogođen ako se vlada zatvori?
Milionima vladinih službenika kasniće plate dok je vlada zatvorena, uključujući i oko 2 miliona pripadnika vojske i više od dva miliona civilnih radnika širom zemlje.
Gotovo 60 odsto radnika federalne vlade radi u Pentagonu i Sekretarijatima za pitanja veterana i unutrašnju bezbjednost.
Svi aktivni vojnici i rezervisti bi nastavili da rade, ali bi na prinudni odmor bilo poslato više od polovine civilne radne snage u Pentagonu, što je oko 440.000.
Vladini službenici raspoređeni su širom zemlja - od agenata Uprave za bezbjednost u saobraćaju koji su zaduženi za bezbjednost na aerodromima do poštanskih radnika.
Sekretar za saobraćaj Pit Butidžidž najavio je da će biti zaustavljena obuka novih kontrolora leta, a da će njih hiljadu koji se trenutno obučavaju biti poslati na prinudni odmor. Čak i ako vlada bude zatvorena samo nekoliko dana, to znači da sekretarijat neće dostići ciljeve za narednu godinu kada je riječ o zapošljavanju nove radne snage.
"Zamislite pod kakvim je već pritiskom kontrolor leta kada radi, a zatim zamislite dodatni stres kada dođe na posao, a kući ostavlja porodicu koja više ne može da računa na platu", rekao je Butidžidž.
Zatvaranje vlade moglo bi da ima i dalekosežne posljedice po vladine usluge - kao što su klinički testovi, dozvole za nošenje oružja i pasoši.
Neke vladine kancelarije će takođe biti potpuno zatvorene ili će raditi skraćeno radno vrijeme. Firme blisko povezane sa vladom, kao što su podugovarači ili turističke agencije, takođe bi mogle da budu suočene sa poromećajem. Turistički sektor mogao bi da gubi 140 miliona dolara dnevno zbog zatvaranja vlade, saopštilo je Udruženje putničke industrije.
Članovi Kongresa takođe upozoravaju da bi zatvaranje vlade moglo da pogodi finansijska tržišta. Goldmen saks procjenjuje da će to smanjiti ekonomski rast za 0,2 odsto za svaku nedelju koju bude trajalo, ali da će se situacija poboljšati po otvaranju vlade.
Drugi pak upozoravaju da poremećaj vladinih operacija ima dalekosežne posljedice zato što će poljuljati povjerenje građana u vladu i njenu sposobnost da obavlja osnovne dužnosti.
Šta se događa sa sudskim procesima, radom Kongresa i predsjedničkom platom?
Predsjednik i članovi Kongresa će nastaviti da rade i da budu plaćeni. Međutim, njihovo osoblje koje se ne smatra vitalnim za svakodnevne operacije biće poslato na prinudni odmor.
Vrhovni sud, čiji novi mandat počinje u ponedeljaljak, neće biti pogođen kratkoročnim zatvaranjem vlade zato što može da se finansira od sudskih troškova, kao što su nadoknade za podnošenje tužbe ili druga dokumenta, rekla je portparolka suda Patriša Mekejb.
I ostali federalni sudovi će funkcionisati normalno najmanje prve dvije nedelje oktobra, rekao je Piter Kaplan, portparol sudova.
Čak i u slučaju da vlada bude zatvorena duže vrijeme, neće biti zatvoreni svi sudovi koji će pojedinačno odlučivati o tome koje će se procesi nastaviti. Sudije Vrhovnog suda i duge federalne sudije i dalje će biti plaćeni zato što je Ustavom zabranjeno da se sudijama smanjuje plata tokom mandata.
Takođe, zatvaranje vlade neće pogoditi ni rad trojice specijalnih tužilaca koje je imenovao sekretar za pravosuđe Merik Garland zato što se plaćaju iz stalnog budžeta.
To znači da dva federalna slučaja protiv bivšeg predsjednika Donalda Trampa, kao i slučaj protiv sina predsjednika Džoa Bajdena Hantera neće biti poremećeni. Tramp je od republikanaca tražio da ukinu finansiranje krivičnih procesa protiv njega, kao uslov za usvajanje budžeta za ostatak vlade, navodeći da je ovo "poslednja šansa" da reaguju.
Da li je američka vlada ranije zatvarana?
Prije 1980-tih, operacije federalne vlade nisu bile značajno pogađane neusvajanjem budžeta do određenog roka. Međutim, tadašnji sekretar za pravosuđe Bendžamin Sivileti je u nizu pravnih mišljenja 1980. i 1981. godine tvrdio da vladine službe ne mogu legalno da rade tokom perioda kada nema budžeta.
Federalni zvaničnici od tada djeluju po principu da mogu da se prave izuzeci za poslove koji se smatraju "ključnim" za javnu bezbjednost i ustavne dužnosti.
Od 1976. godine, budžet nije usvojen na vrijeme 22 puta, od čega su u 10 slučajeva radnici slati na prinudni odmor. Međutim, najznačajnija zatvaranja vlade dogodila su se od mandata predsjednika Bila Klintona, kada su tadašnji predsjedavajući Predstavničkog doma Njut Gingrič i njegove konzervativne republikanske kolege zahijevale rezanje budžetskih troškova.
Vlada je najduže bila zatvorena između 2018. i 2019. godine kada su se tadašnji predsjednik Tramp i demokrate u Kongresu sukobili zbog Trampovog zahtjeva da se finansira izgradnja zida na granici. Vladine službe su bile zatvorene 35 dana, tokom praznika, ali samo djelimično zato što je Kongres usvojio neke zakone za finansiranje dijela vlade.
Šta je potrebno da bi vlada bila ponovo otvorena?
Kongres je odgovoran za finansiranje vlade. Predstavnički dom i Senat moraju da usaglase isti način finansiranja vlade, a prijedlog postaje zakon kada ga predsjednik potpiše.
Dvije strane su duboko podijeljene i nisu blizu postizanja dogovora o nastavku finansiranja vlade. Međutim, ako vlada bude zatvorena više nedelja, rašće pritisak da se okonča zastoj, naročito kada budu kasnile plate vojnicima ili bude poremećeni avio saobraćaj i bezbjednost na granici.
Kongres često usvaja privremene mjere za finansiranje vlade, dok traju pregovori o budžetu, ali su ovog puta protiv toga konzervativni republikanci koje na to podstiče i Tramp.
Ako budu uspješni u svom protivljenju, vlada bi mogla da bude zatvorena više nedelja ili duže.
