Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović najavio je u ponedeljak da će parlamentarnim subjektima u Crnoj Gori uputiti “Platformu za Crnu Goru u EU”, čiji je primarni cilj “vraćanje reformske i evropske agende u društveno-politički fokus, kao i zajedničko djelovanje na ubrzanju evropskog puta Crne Gore”.
Milatović je kazao da je platforma koju predlaže ”doprinos odblokiranju institucija u Crnoj Gori”, kao i da je ona “jedna vrsta magistrale, koje je puno veća od bilo koje vlade".
Predsjednik Crne Gore rekao je, odgovarajući na pitanja novinara, da “brani stav da se crnogorska Vlada, kakva god ona bila, bira u Crnoj Gori”.
“Je li vama normalno da bilo ko izvan Crne Gore daje bilo kakva mišljenja kada je u pitanju crnogorska Vlada. Je li bilo kome normalno da bilo ko izvan Crne Gore priča o crnogorskoj Vladi. Evo, zamislite sada situaciju da Crna Gora daje instrukciju našem ambasadoru, npr u Rimu, ili Pragu, Bratislavi.. da priča nešto o Vladama tih zemalja. Ljudi moji, Crna Gora je demokratska zemlja, crnogorsku Vladu biraju crnogorski građani na demokratskim izborima. Ja, kao predsjednik Crne Gore, branim taj stav i apsolutno branim suvereno pravo svakog građanina Crne Gore da se crnogorska Vlada bira u Crnoj Gori kakva god ona bila, i najgora moguća, da je mi biramo, a svi mi bi htjeli da bude najbolja moguća”, rekao je Milatović i dodao da je “ne lažno, nego istinski privržen evropskim i vrijednostima SAD-a”.
Milatović je kazao da “evropska budućnost Crne Gore predstavlja zajednički imenitelj svih aktera crnogoskog društva”.
“Ne postoji politički subjekt koji se u svom djelovanju zalaže za suprotan cilj, a podrška građana EU od više od 80% daleko je iznad regionalnog prosjeka. Međutim, kada govorimo o sprovođenju evropskog cilja na institucionalnom i operativnom nivou, brojni su izazovi i prepreke”, naveo je Milatović.
Prema njegovim riječima tema EU integracija je stavljena u drugi plan “zasjenile su je političke teme i novi talas političke polarizacije”.
Milatović je podsjetio da su parlamentarni izbori održani 11. juna, prije skoro četiri mjeseca, a da “još uvijek čekamo uspostavljanje pune funkcionalnosti Skupštine Crne Gore i formiranje Vlade”.
“Imajući u vidu institucionalnu blokadu u kojoj se Crna Gora nalazi, ova Platforma može biti jedan dodatni korak, kojim želim dati doprinos politicko-institucionalnoj konsolidaciji u državi”, naveo je Milatović i dodao da bi “upravo zajedničko potpisivanje Platforme predstavljalo znak političke zrelosti, spremnosti na dijalog i demokratsko shvatanje politike”, rekao je Milatović.
On je, takođe, poručio da “Vlada mora da bude evropska” i apelovao na sve da se “uozbilje da Crna Gora dobije konačno vladu".
“Da bi dobili takvu Vladu mislim da je svima jasno da ta vlada treba da ima snažniju podršku u Skupštini”.
“Mislim da trenutno postoji, od kad je crnogorskog parlamentarizma, najveći mogući broj načina na koji se može sastaviti Vlada i ja se nadam da će se ona već konačno predložiti i izglasati u Skupštini. Ukoliko se to ne desi, svi znamo što je legitiman drugi politički izbor, a to je da u roku 90 dana ukoliko zemlja ne dobije Vladu, ja ću shodno svojim ustavnim dužnostima i ovlašćenjima raspisati nove parlamentarne izbore”, naveo je Milatović.
Predsjednik Crne Gore poručuje da je “ključ kod mandatara i kod onih koji trenutno formiraju vladu”.
“Pa, vrlo ću da budem ovdje surov do kraja, nemojte da svoje nesnalaženje prebacujete na predsjednika države", kazao je Milatović i političkim akterima u Crnoj Gori poručio: “Nemojte da predsjedniku Crne Gore prebacujete loptu".
Milatović je, odgovarajući na pitanje da li Spajić treba da vrati mandate jer još nema potrebnu većinu za formiranje Vlade, kazao da je “Spajić uradio puno dobrog za Crnu Goru”, kao i da je čovjek koji "po svim demokratskim standarima ima pravo da bude mandatar”, ali da je pitanje treba li da vrati mandat, pitanje za Spajića.
“Ja se i dalje nadam da će Spajić biti u situaciji da formira 44. Vladu i želim mu u tom smislu sve najbolje. Ja mislim da je on, u poređenju sa svim crnogorskim mandatarima do sada, u situaciji u kojoj raniji mandatari nisu bili, a to je da ima čitavu paletu načina da formira vladu. Zašto trenutno nemamo Vladu… je pitanje za gospodina Spajića”, kazao je Milatović.
Vanredni parlamentarni izbori u Crnoj Gori održani su 11. juna, a najviše glasova osvojila izborna lista Evropa sad, ali nedovoljno da sama formira vladu. Pokret Evropa sad osvojio 24 mandata, a koalicija Zajedno predvođena Demokratskom partijom socijalista - 21 manandat.
Predsjednik Crne Gore predložio je 10. avgusta da mandatar za sastav 44. Vlade Crne Gore bude predsjednik Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić. Milatović je tada rekao da su Spajića, tokom konsultacija, "podržali politički subjekti koji u zbiru imaju 44 poslanička mjesta u Skupštini".
Mandatar za sastav 44. crnogorske vlade Milojko Spajić je 11. septembra najavio da ima podršku većine u parlamentu za njen izbor, ali i dalje je neizvjesno hoće li lider Pokreta Evrope sad uspjeti da obezbijedi tijesnu većinu od 41 poslanika u 81-članom parlamentu.
Spajićeva tvrdnja da ima većinu i bez poslanika koalicije Za budućnost Crne Gore - nepoželjne zapadnim partnerima i građanskim partijama zbog dugogodišnje proruske profilacije i Ujedinjene reformske akcije Dritana Abazovića, te neslaganje sa tom odlukom predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i pojedinih poslanika sa liste PES-a, otvorile su pitanje da li će 37-godišnji ekonomista uspjeti da dobije glasove svih poslanika svoje partije, ali i očekivanu podršku drugih lista.
