Linkovi

Najmanje 51 žrtva u ruskom napadu na selo u okolini Harkova


Spasilačke ekipe u potrazi za žrtvama ruskog napada u Harkovu (Foto: Ukrainian Presidential Press Office/AP)
Spasilačke ekipe u potrazi za žrtvama ruskog napada u Harkovu (Foto: Ukrainian Presidential Press Office/AP)

Najmanje 51 osoba, među kojima i šestogodišnji dečak, poginula je u ruskom napadu na selo u okolini Harkova u severoistočnoj Ukrajini, saopštili su zvaničnici te zemlje.

Oleh Sinehubov rekao je da su pogođeni kafić i prodavnica oko 13.15 po lokalnom vremenu, u selu Hroza u oblasti Kupjansk u Harkovu i da je u tom trenutku tamo bilo mnogo civilia.

„Spasilačke ekipe nastavljaju da rade na licu mesta“, rekao je Sinehubov pute aplikacija Telegram.

Zvaničnici su objavili snimak spasilaca kako pokušavaju da raščiste šut i ruševine. Vide se tela zarobrljena između metala i čeličnih konstrukcija.

U prvom trenutku nije bilo odmajh jasno da li su ruske snage granatirale selo ili je ono pogođeno raketom.

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski, koji se trenutno nalazi na samitu evropskih lidera u Španiji, rekao je da „ruski teror mora da bude zaustavljen“.

„Sada razgovaramo sa evropskim liderima, posebno o tome kako ojačati našu protivvazdušnu odbranu, naše trupe i kako da pomognemo našoj zemlji da se zaštiti od terora“, objavio je Zelenski na Telegramu.

Dve osobe su poginule u ruskom granatiranju grada Hersona na jugu Ukrajine, saopštio je u četvrtak šef kabineta ukrajinskog predsednika.

Andrij Jermak, šef kabineta predsednika, rekao je preko aplikacije za razmenu poruka Telegram da je jedan od poginulih bio komunalni radnik koji je sekao drveće.

Prethodno u četvrtak, ukrajinska vojska je saopštila da je uništila 24 drona koje su lansirale ruske snage tokom noći.

Ukrajinske vazduhoplovne snage saopštile su da je Rusija poslala ukupno 29 dronova u napade na regione Odesa, Nikolajev i Kirohovrad.

Zelenski u Španiji, traži pomoć za jačanje protivvazdušne odbrane

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski saopštio je u četvrtak da je doputovao u španski grad Granadu, kako bi učestvovao na Samitu Evropske političke zajednice, forumu za podsticanje saradnje između više od 40 zemalja uspostavljenih nakon ruske invazije.

"Posebnu pažnju posvetićemo regionu Crnog mora, kao i našim zajedničkim naporima da ojačamo globalnu bezbednost hrane i slobodu plovidbe", rekao je on na platformi Eks, ranije poznatoj kao Tviter.

On je rekao da je ključni prioritet Ukrajine jačanje protivvazdušne odbrane kako se približava zima.

Zelenski je prethodno rekao da Ukrajina čini sve da pojača svoju protivvazdušnu odbranu uoči predstojeće zimske sezone.

"Očekujemo određene odluke od naših partnera", rekao je Zelenski u svom noćnom obraćanju.

Američki predsednik Džo Bajden pozvao je ključne zapadne saveznike da ih uveri u kontinuiranu američku vojnu podršku Ukrajini nakon što je grupa republikanaca u Kongresu primorala da odmah isključi nova sredstva za Kijev.

Bela kuća je saopštila da je Bajden razgovarao sa liderima Kanade, Nemačke, Italije, Japana, Poljske, Rumunije, Britanije i Evropske unije i NATO-a, zajedno sa ministrom spoljnih poslova Francuske.

Portparol Bele kuće za nacionalnu bezbednost Džon Kirbi rekao je da je Bajden ponovo potvrdio snažnu posvećenost Sjedinjenih Država podršci Ukrajini dok se ona brani, "koliko god da je potrebno, kao i svi drugi lideri koje je zvao".

Kirbi je rekao da su lideri razgovarali o naporima da se nastavi sa snabdevanjem Ukrajine municijom i sistemima naoružanja koji su joj potrebni da bi se branila, kao i o nastavku jačanja ukrajinske protivvazdušne odbrane dok se pripremaju za nove napade na kritičnu infrastrukturu. "Sada, svakako, ali svakako i u zimskim mesecima koji su pred nama", rekao je Kirbi.

U međuvremenu, američka vojna komanda saopštila je da je u Ukrajinu poslala oko 1,1 milion komada municije koju su američke pomorske snage zaplenile od iranskog Korpusa Islamske revolucinarne garde prošle godine dok je Teheran pokušao da prebaci municiju Hutima u Jemen, kršeći odredbe Ujedinjenih nacija. Rezolucija Saveta bezbednosti.

Sa druge strane, ruski ministar odbrane Sergej Šojgu i načelnik Generalštaba general Valerij Gerasimov održali su sastanak sa komandantima trupa koje se bore u Ukrajini, saopštilo je Ministarstvo odbrane u četvrtak.

Nije saopšteno gde se sastanak održao.

Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu uručuje odlikovanja pripadnicama vojske tokom posete kampu za obuku u južnim vojnim oblastima, na fotografiji koju je bez određivanja lokacije obavilo rusko Ministarstvo odbrane, 5. oktobra 2023.
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu uručuje odlikovanja pripadnicama vojske tokom posete kampu za obuku u južnim vojnim oblastima, na fotografiji koju je bez određivanja lokacije obavilo rusko Ministarstvo odbrane, 5. oktobra 2023.

Ministarstvo je emitovalo snimak sastanka na kojem je Šojgu govorio o obuci vojnika i dobrovoljaca u rezervnim jedinicama. Rekao je da je u četvrtak pregledao takve pukove u južnom vojnom okrugu Rusije.

Rusija premešta bazu iz okupranog Sevastopolja u okupiranu Abhaziju?

Rusija je potpisala sporazum o stalnoj pomorskoj bazi na obali Crnog mora u otcepljenoj gruzijskoj oblasti Abhazije, rekao je njen lider u četvrtak, a prenosi list Izvestija, dan nakon što se sastao sa predsednikom Vladimirom Putinom.

Ruska Crnomorska flota, bazirana u Sevastopolju na poluostrvu Krim, koji je Moskva anektirala od Ukrajine 2014. godine, više puta je bila na meti ukrajinskih snaga od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Aslan Bžanija, samozvani predsednik Abhazije koju podržava Rusija, rekao je da je potpisan sporazum za stalnu pomorsku bazu u regionu Očamčira.

"Potpisali smo sporazum i u bliskoj budućnosti biće stalna baza ruske mornarice u okrugu Očamčira", rekao je Bžanija za "Izvestija".

"Ovo sve ima za cilj povećanje nivoa odbrambenih sposobnosti i Rusije i Abhazije, a ovakva interakcija će se nastaviti", rekao je on. "Ima i stvari o kojima ne mogu da pričam".

Na pitanje o izveštaju, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su takva pitanja u nadležnosti ministarstva odbrane i nije davao dalje komentare.

Vlasti Abhazije koje podržava Rusija nisu odgovorile na zahtev za komentar.

Rusija je priznala Abhaziju i još jedan otcepljeni region, Južnu Osetiju, kao nezavisne države 2008. godine nakon što su ruske trupe odbile pokušaj Gruzije da povrate Južnu Osetiju u petodnevnom ratu koji je završen 12. avgusta 2008. godine.

Zabrinutost NATO

Zapad je optužio Rusiju da je efektivno anektirala Abhaziju i Južnu Osetiju, a kada se 2009. godine pojavila priča o ruskoj bazi u Očamčiri, vojna alijansa NATO je izrazila zabrinutost.

Tri crnomorske države su članice NATO - Turska, Bugarska i Rumunija.

Većina sveta priznaje Abhaziju kao deo Gruzije. Abhaziju su, pored Rusije, priznale samo Venecuela, Nikaragva, Nauru i Sirija.

Vest o ruskoj bazi u Očamčiri, gde je Sovjetski Savez imao pomorsku bazu, mogla bi da ukaže na to da Rusija traži alternative za Sevastopolj, a istovremeno proširuje svoje vojno prisustvo duž obale Crnog mora ka Turskoj.

Vol strit žurnal je objavio da je Rusija povukla većinu svoje Crnomorske flote iz svoje glavne baze na aneksiranom Krimu zbog ukrajinskih napada.

Upitan o izveštaju VSJ, Kremlj je saopštio da je to takođe pitanje za ministarstvo odbrane i nije dao dalje komentare.

Na sastanku sa Bžanijom u sredu, Putin nije komentarisao pomorsku bazu. Ali Bžanija je rekao da želi da učestvuje u "integracionim procesima koje je pokrenula ruska strana".

U izveštaju su korišćene neke informacije agencija Asošijeted pres, Rojters i Agencije Frans pres.
XS
SM
MD
LG