Članice NATO-a uvjerile su u srijedu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da će nastaviti da šalju vojnu pomoć njegovoj zemlji koju čeka još jedna ratna zima, uprkos tome što je pažnja zapadnih zemalja sada usmjerena na posljedice napada Hamasa na Izrael.
Zelenski je prvi put posjetio sjedište NATO-a u Briselu od početka ruske invazije prošle godine, u trenutku kada i problemi u američkom Kongresu prijete da poremete isporuke pomoći Kijevu.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da je uvjeren da će članice nastaviti da podržavaju Ukrajinu s obzirom da je to u njihovom bezbjednosnom interesu.
"Imamo kapacitete i snagu da rešavamo različite izazove istovremeno. Nemamo luksuz da biramo samo jednu prijetnju i izazov", poručio je Stoltenberg.
Američki sekretar za odbranu Lojd Ostin uputio je sličnu poruku.
“Kada je riječ o našim kapacitetima da nastavimo da podržavamo i napore u Ukrajini i u Izraelu, apsolutno možemo i uradićemo oboje", rekao je Ostin novinarima.
Nakon što je prisustvovao sastanku Kontakt grupe za Ukrajinu, koju predvodi Amerika, Zelenski je pozdravio uvjeravanja ali je priznao da postoji neizvjesnost.
"Moje pitanje je bilo da li će se sada smanjiti vaša podrška? Partneri su rekli 'ne'. Međutim, ko zna kako će biti? Mislim da niko ne zna", naglasio je ukrajinski lider.
Takođe je uporedio ruskog predsjednika Vladimira Putina sa palestinskom islamističkom grupom Hamas, i naglasio da je zapadno oružje ključno.
"Protivvazdušna odbrana tokom zime značajan je dio odgovora na pitanje kada će se rat završiti i da li će kraj biti pravedan za Ukrajinu", rekao je ukrajinski lider.
"Moramo da pobijedimo u zimskoj borbi protiv terora i možemo", dodao je na sastanku ministara odbrana NATO članica i još 20 zemalja koje daju pomoć Ukrajjini, u okviru foruma poznatog kao Kontakt grupa za odbranu Ukrajine.
Šef Pentagona ponovio je da je Zapad spreman da podrži Ukrajinu koliko god je potrebno i najavio novu pomoć Kijevu od 200 miliona dolara, uključujući municiju i oružje za borbu protiv ruskih dronova.
Uoči sastanka, Njemačka je takođe najavila novi "zimski" paket vojne pomoći u vrijednosti od oko milijardu eura, u kojem su između ostalog novi protivvazdušni sistemi.
Danska i Belgija su takođe obećale borbene avione F-16, mada će neki biti isporučeni tek 2025. godine.
Generalni sekretar NATO-a upozorio je da se Putin "ponovo priprema da zimu koristi kao ratno oružje", napadima na energetsku infrastrukturu u Ukrajini.
Ukrajina je tokom ljeta pokrenula kontraofanzivu da bi pokušala da vrati teritoriju na jugu i istoku, ali za sada nije uspjela da napravi veliki proboj kroz rusku mrežu utvrđenja i minskih polja.
Vašington je Kijevu poslao vojnu pomoć vrijednu 44 milijarde dolara, uključujući desetine tenkova, hiljade raketa i milione komada municije, ali podrška za dalje isporuke pada među Amerikancima.
Ostin će takođe morati da ubijedi saveznike da Vašington može da podržava Ukrajinu dok istovremeno pomaže Izraelu posle napada Hamasa.
