Građani na Zapadnom Balkanu žele mir i dobre uslove za život, što mi daje nadu, ali je u regionu potrebno političko liderstvo koje će odgovoriti tim težnjama, poručio je američki senator Piter Velč, koji je za Glas Amerike komentarisao goruća pitanja u regionu. Između ostalog je poručio da bi Srbija trebalo da bude kooperativna u istrazi napada u Banjskoj, izrazio zabrinutost zbog sastava nove vladajuće koalicije u Crnoj Gori, te upozorio na ozbiljnost situacije u Bosni i Hercegovini.
Velč, demokratski senator iz Vermonta i član Odbora za oružane snage, za Glas Amerike je govorio poslije nedavne posjete Zapadnom Balkanu gdje je boravio sa senatorkom Džin Šahin - članicom spoljnopolitičkog odbora i predsjedavajućom Pododbora za Evropu i regionalnu bezbjednosnu saradnju.
Američki senatori, kako je saopšteno iz kabineta senatorke Šahin, sastali su se visokim vladinim zvaničnicima, lokalnim liderima i civilnim sektorom na Kosovu, u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji, da bi "prenijeli nastavak američke podrške saveznicima u svijetlu ruske agresije protiv Ukrajine i posljedice toga po bezbjednost u regionu".
"Naša delegacija došla je u vrijeme porasta bezbjednosnih zabrinutosti na Zapadnom Balkanu i bilo je važno iskoristiti posjetu kao priliku da se naši partneri i NATO saveznici uvjere da su Sjedinjene Države aktivno angažovane i da podržavaju njihove napore ka punoj evro-atlantskoj integraciji", poručila je Šahin u saopštenju.
Sumirajući utiske poslije prve posjete regionu, Velč za Glas Amerike ističe da je na ličnim nivou bio oduševljen zemljama koje je posjetio i inspirisan građanima s kojima se sastao koji, kako ocjenjuju, daju sve od sebe da ih izgrade.
Na političkom nivou najviše ga zabrinjava situacija u Bosni i Hercegovini, "erozija stabilnosti koju obezbjeđuje Dejtonski mirovni sporazum" i retorika lidera Republike Srpske Milorada Dodika kojeg optužuje za miješanje u srž "mirne koegzistencije" .
"Istorija je, kao što znate, zaista ispunjena onim što se dogodilo i ratom koji je trajao nekoliko godina, onim što se dogodilo u Srebrenici i međuetničkim nasiljem. Cijela poenta Dejtonskog mirovnog sporazuma je da pruži priliku ljudima da žive zajedno i u miru. Ali dolazi do eskalacije tenzija, što je veoma zabrinjavajuće. I vodili smo razgovore o tome. To je velika briga", kaže Velč i dodaje da i Evropska unija mora da shvati "ozbiljnost i hitnost situacije".
Ukazuje i na "težak i veoma mukotrpan proces" pridruživanja zemalja regiona Evropskoj uniji.
"Moj i stav senatorke Šahin, koja je naša liderka u Senatu po pitanju Balkana, jeste da je u našem interesu, interesu Evropske unije, a svakako i interesu zemalja kandidata da budu uspješniu tome da postanu dio EU", poručuje Velč.
Glas Amerike: Boravili ste na Zapadnom Balkanu, konkretno na Kosovu, tri sedmice nakon napada na kosovsku policiju u Banjskoj. Istraga je u toku dok dvije strane optužuju jedna drugu za ono što se dogodilo. Gdje leži odgovornost za napad?
Velč: 24. septembra je život izgubio policajac i to je tragično i užasno. To takođe vodi ka eskalaciji političkog nasilja. Vjerujemo da Srbija mora biti kooperativna u istrazi. Senatorka Šahin i ja pozivamo da se sprovede puna i sveobuhvatna istraga da bi se mogla utvrditi odgovornost i taj proces je u toku. Mi ne znamo kakav će biti ishod svega toga, ali mislimo da je od ključne važnosti da se odredi odgovornost i da bude pune saradnja Srbije u ovoj istrazi.
Glas Amerike: Kao što znamo, napad je uslijedio nakon mjeseci i godina tenzija i neriješenih pitanja između Srbije i Kosova. Čini se da dijalog pod pokroviteljstvom EU ne pomaže u rješavanju dugogodišnjih sporenja. Mislite li da postoji nešto što bi SAD trebale više učiniti u tom procesu?
Velč: Sjedinjene Države i senatori mogu da podignu nivo pažnje i pozivaju tamošnje lidere da učine sve što mogu da deeskaliraju situaciju. Ali zabrinuti smo zbog toga. Zabrinuti smo onim što smo vidjeli sa eskalirajućom retorikom sa Srbijom i Kosovom i, naravno, onim što smo vidjeli u Bosni i Hercegovini.
Glas Amerike: Tokom ovog putovanja niste posjetili Beograd. Zašto?
Velč: Mislim da je tu samo bilo riječi o organizovanju i planiranju. Jer Beograd takođe igra značajnu ulogu. Ali bilo je pitanje vremenskog rasporeda i morali smo da se vratimo da glasamo (u Senatu). Ali nije bilo drugog razloga, osim nedostatka vremena.
"Ne bih bio srećan ako bi Crna Gora stala uz Putina"
U rasporedu američkih senatora našla se pak Crna Gora koju su posjetili ukratko nakon što je objavljeno da će nova vlada biit formirana uz podršku koalicije "Za budućnost Crne Gore", bivšeg Demokratskog fronta, koju Amerika smatra anti-zapadnom.
Zvanični Vašington je zabrinutost izrazio preko američke ambasadorke u Podgorici Džudit Rajzing Rajnke koja je poručila da je Amerika veoma zabrinuta "zbog izvještaja da bi novu vladajuću koaliciju mogle da čine stranke i lideri koji se aktivno protive evroatlantskim vrijednostima”, te da će to drastično da omete evropske aspiracije Crne Gore. Senator Velč dijeli zabrinutost ambasadorke Rajnke.
“Koaliciona vlada je drugačija od načina na koji se ovdje upravlja zemljom. Imate partnere sa drugačijim interesima. A ovdje bi u suštini imali vladu koja kaže da je prozapadna i proevropska sa partnerom koji eksplicitno želi da bude orijentisan ka (ruskom predsjedniku Vladimiru) Putinu. Riječ je o konfliktu koji bi doveo do mnogo problema. I to će tamo morati da riješe. Bili smo otvoreni u našoj procjeni da je jedna stvar imati partnere između kojih postoje određene razlike, ali ako imate partnere od kojih je jedan proputinovski a drugi proevropski i prozapadni, to možda neće biti lako riješiti. I to smo prenijeli".
Glas Amerike: Da li podržavate komentar amabasadorice Rajnke o tome da bi to moglo drastično uticati na evropske aspiracije Crne Gore?
Velč: Podržavam. Znate, Evropa je u stvarnom konfliktu sa Rusijom, kao što su i SAD, zbog onog što Rusija radi u Ukrajini. I ne bih bio sretan da jedan od naših koalicionih partnera stane uz Putina, kada je ono što on čini toliko gnusno.
"Kongres želi da osigura da SAD ne zaborave svoju ulogu u regionu"
Glas Amerike: Osim posjeta senatora regionu, koliko angažovan Kongres može da bude na Zapadnom Balkanu, imajući u vidu brojne druge krize širom svijeta?
Velč: Postoje dvije stvari. Jedna je da bez obzira koliko smo uključeni ili ne, suština izazova leži u ljudima u regionu. Možemo biti od pomoći, možemo ohrabrivati. Ali osnovna odgovornost koju svi mi imamo tamo gdje živimo je da učinimo sve što možemo da živimo u miru i da stvorimo mogućnosti za ljude u našoj zemlji. Tako da samo želim da bude jasno da senatoka Šahin i ja znamo da gdje se nalazi primarna odgovornost i prilike. Ali drugo, svima nam trebaju partneri. Ponosni što su (bivši američki predsjednik) Bil Klinton i drugi mogli igrati konstruktivnu ulogu u pomaganju u uspostavljanju mira kada je bilo toliko patnje tako dugo. Tako da smo zainteresovani za region i senatorka Šahin je zaista preuzela tu odgovornost. Balkan je bio veliko pitanje kada je predsjednik (Džo)Bajden bio senator, zatim za senatora (Ričarda) Dola, zatim senatora (Džordža) Vojnovića, a sada senatorku Šahin. Dakle, mi u Kongresu, predvođeni senatorkom Šahin, želimo biti sigurni da mi u ovoj zemlji ne zaboravimo ulogu koju igramo i kako je to doprinijelo spašavanju života kada se sklapao Dejtonski mirovni sporazum. Dakle, da, dešava se mnogo drugih stvari, ali je zapravo zaista važno upravo sada da učinimo sve što možemo da deeskaliramo ove tenzije kako ne bi postale požar.
Glas Amerike: Senatorica Šahin je ponovo predložila dvostranački zakon o Zapadnom Balkanu, pod nazivom “Western Balkans Democracy and Prosperity Act”, koji bi, između ostalog, kodifikovao sankcije kako bi odvratio aktere od destabilizujućih aktivnosti. Kolike su šanse da ovaj prijedlog zapravo i postane zakon?
Velč: Ako uspijemo da naš Predstavnički dom ima predsjedavajućeg koji odobrava stvari... Govorim to samo da bih priznao da imamo svoje izazove u vlastitoj zemlji. Ali, znate, mislim da postoji dobra šansa da to usvojimo. Prvo, riječ je o dvostranačkom prijedlogu i mi imamo tradiciju dvostranačke podrške za naše napore na Balkanu. I drugo, govorimo o sankcijama. Ne ulazimo u unutrašnju domaću politiku zemalja. Zaista se radi o obnavljanju naše posvećenosti da nastavimo da igramo lidersku ulogu na Balkanu, ali osjetljivi na činjenicu da su ljudi u regionu oni koji će biti krajnje odgovorni i koji mogu pobijediti ili izgubiti.
Glas Amerike: Koliko ste pesimistični ili optimistični o šansama regiona da zapravo postigne napredak ka EU?
Velč: Zaista se nadam da će se to desiti. Ljudi koje sam upoznao su divni i žele da žive u miru. I, znate, prije nego što smo imali rat, ljudi su živjeli zajedno i to je bolji način da se živi. I sve što sam vidio kod ljudi koje sam upoznao je da imaju istu želju kao i svi mi, da mjesto na kojem žive bude dobro za njih, za njihovu djecu i unuke. To mi daje nadu. Ljudi su zainteresovani. Ali potrebno nam je liderstvo, političko liderstvo u regionu, koje će odgovarati težnjama ljudi u regionu.
