Vladimir Putin odlučio je da se kandiduje na predsjedničkim izborima u martu, što bi mu omogućilo da ostane na vlasti do najmanje 2030. godine, prenijela je agencija Rojters pozivajući se na šest neimenovanih izvora.
Nakon što je ugušio pobunu lidera plaćeničke grupe Vagner u junu, Putin je krenuo da učvrsti podršku u bezbjednosnim i oružanim snagama i među regionalnom biračima izvan Moskve.
Budžetska potrošnja je naglo porasla, između ostalog za odbranu i oružje, dok se Putin proteklih mjeseci više puta pojavljivao u javnosti.
"Odluka je donijeta - kandidovaće se", rekao je jedan od izvora, upoznat sa planovima, za Rojters.
Još jedan izvor, takođe upoznat sa stavovima Kremlja, potvrdio je da je odluka donijeta i da se Putinovi savjetnici pripremaju za njegovo učešće. Tri druga izvora navela su da je donijeta odluka da se kandiduje na predsjedničkim izborima u martu 2024. godine.
Mnoge diplomate, špijuni i zvaničnici naveli su da očekuju da Putin doživotno ostane na vlasti, ali do sada nije bilo određene potvrde Putinovih planova da se ponovo kandiduje.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Putin još nije komentarisao to pitanje i da "kampanja još nije zvanično objavljena".
Putin (71), koji je položaj predsjednika prvi put preuzeo od Borisa Jeljcina 1999. godine, već je na toj funkciji duže od bilo kojeg ruskog lidera od Jozefa Staljina. Leonid Brežnjev je na vlasti bio 18 godina.
Diplomate ističu da nema ozbiljnog kandidata koji bi mogao da ugrozi Putinov reizbor, ako se ponovo kandiduje. Putina - bivšeg špijuna KGB-a - podržava 80 odsto stanovnika i može da računa na podršku državnih medija, a gotovo i da nema opoziciju.
Međutim, ruski predsjednik ipak se suočava sa ozbiljnijim izazovima od bilo kog drugog lidera nakon Mihaila Gorbačova i raspada Sovjetskog Saveza.
Rat u Ukrajini izazvao je najveći spor Rusije i Zapada od Kubanske raketne krize 1962. godine, a zapadne sankcije predstavljaju najveći spoljni šok za rusku ekonomiju poslednjih više decenija.
Inflacija je porasla, a vrijednost rublje pala od početka rata dok će se za odbranu naredne godine izdvojiti gotovo trećina ukupnog ruskog budžeta, pokazuju vladini planovi.
Međutim, Putinovu vladavinu najviše je ugrozila kratkotrajna pobuna Jevgenija Prigožina u junu.
Prigožin je poginuo u avionskoj nesreći tačno dva mjeseca posle pobune, a Putin je preko ministarstva odbrane i nacionalne garde preuzeo kontrolu nad preostalim plaćenicima iz Vagnera.
Zapad Putina smatra ratnim zločincem i diktatorom koji je zemlju poveo u rat koji je oslabio Rusiju a učvrstio državnost Ukrajine i ujedinio zapadne zemlje.
Međutim, Putin rat predstavlja kao dio šire borbe sa Amerikom koju Kremlj optužuje da želi da podijeli Rusiju i otme njene prirodne resurse, a zatim se okrene protiv Kine.
Opozicioni lider Aleksej Navalni, koji se nalazi u zatvoru, optužuje pak ruskog lidera da je Rusiju doveo do propasti i da je izgradio krhki sistem korumpiranih podanika koji će na kraju dovesti do haosa a ne stabilnosti.
"Rusije ide unazad. Napustili smo komunistički totalitarizam, ali smo se sada vratili drugačijoj vrsti totalitarizma", rekao je u julu za Rojters Oleg Orlov, jedan od vodećih ruskih aktivista za ljudska prava.
