Dok članovi Kongresa u Vašingtonu razmatraju slanje još milijardi dolara federalne podrške Kijevu za pomoć u borbi protiv ruske agresije, skoro polovina američke javnosti misli da zemlja troši previše na pomoć Ukrajini, pokazala je anketa Centra za istraživanje javnog mnjenja NORC i Asošijeted presa.
Ta osjećanja, prvenstveno kod republikanaca, pomažu u objašnjavanju sve čvršće opozicije među konzervativnim poslanicima te stranke, koji odbijaju napore predsjednika Džoa Bajdena da odobri novu tranšu pomoći Ukrajini, tvrdeći da bi novac bilo bolje potrošiti za domaće prioritete.
Ipak, protivljenje pomoći je neznatno manjeg obima u odnosu na podatke iz ankete koju je sprovela ista organizacija prije mjesec dana. Sada 45% ispitanika kaže da američka vlada troši previše na pomoć Ukrajini u ratu protiv Rusije, u poređenju sa 52% u oktobru. Čini se da taj pomak dolazi uglavnom od republikanaca: 59% njih sada kaže da se previše troši na pomoć Ukrajini, dok je u oktobru 69% ispitanih imalo takav stav.
Ipak, republikanski otpor kontinuiranoj pomoći Ukrajini i dalje je snažan.
„Razumijem da je građanima potrebna pomoć, ali osjećam kao da trošimo previše novca na Ukrajinu kada imamo svoje probleme ovdje, na vlastitom tlu, koje treba da riješimo“, kaže Erik Mondelo (40) iz Kolorada. Ukazujući na potrebe kao što su zdravstvena zaštita za veterane i beskućništvo u zajednicama, Mondelo je dodao: "Razumijem da su SAD bile saveznik drugima, ali mislim da se prvo trebamo pobrinuti za naše ljude."
Više od jedne trećine (38%) odraslih Amerikanaca kaže da je trenutna potrošnja „otprilike u pravom iznosu“, što je neznatno više u odnosu na prošli mjesec (31%). Među republikancima, skoro 3 od 10 (29%) ispitanika navode da je trenutna potrošnja otprilike ispravna, u odnosu na 20% prošlog mjeseca.
Paula Grejvs (69) je među onima koji kažu da su izdvajanja za Ukrajinu u adekvatnom obimu.
„Putin, on je jednostavno zao. Mislim da niko ne bi sebi trebao postavljati pitanja oko toga”, navela je Grejvs, stanovnica Kalifornije. "On je diktator. Krši ljudska prava, veoma je zastrašujuća osoba i ako mu Ukrajina padne u ruke, ko je sljedeći? Koja je sljedeća zemlja?"
Grejvs, koja kaže da nije povezana sa političkim strankama, ali je konzervativnijih stavova, rekla je da veruje da SAD imaju vodeću ulogu na globalnoj sceni, dodajući: „Mislim da definitivno moramo da stavimo Ameriku na prvo mjesto, ali ne mislim da to mora biti najvažnije i jedino.”
Bijela kuća je u više navrata vršila pritisak na zakonodavce da usvoje Bajdenov prijedlog zakona o izdvajanjima za hitne slučajeve, u vrijednosti od skoro 106 milijardi dolara. Od toga, više od 61 milijardu dolara namijenjeno je ratu u Ukrajini. Ostatak Bajdenovog zahtjeva uključuje pomoć za Izrael dok se bori protiv Hamasa, novac za različite prioritete u indo-pacifičkom regionu, kao i dodatne resurse za pomoć u upravljanju migracijama na južnoj američkoj granici.
Po pitanju Ukrajine, Bajdenova administracija sve više upozorava da će izvor pomoći presušiti. U nenajavljenoj posjeti Kijevu u ponedjeljak, ministar odbrane SAD Lojd Ostin rekao je da su napori Ukrajine da porazi ruske snage "važni za ostatak svijeta" i obećao da će se američka podrška nastaviti "dugororčno".
Ta poruka je naglašena i u Bijeloj kući.
“Kao što je rekao predsjednik Bajden, kada agresori ne plate cijenu za svoju agresiju, oni će uzrokovati još više haosa, smrti i razaranja”, naveo je Džon Kirbi, portparol Savjeta za nacionalnu bezbednost, na brifingu za novinare u Bijeloj kući u ponedjeljak. "Oni samo nastavljaju dalje, a cijena i prijetnje Americi i svijetu rastu.”
Međutim, Kongres je najmanje dva puta posljednjih mjeseci odbacio napore Bijele kuće za jačanje podrške Ukrajini. Prvo je ignorisao dodatni zahtjev vrijedan otprilike 40 milijardi dolara, prije isteka roka za prethodno finansiranje 30. septembra. Zatim je prošle sedmice donio mjeru za privremeno finansiranje vlade do početka naredne godine, ali bez dodatne pomoći Ukrajini.
U Senatu, mala dvostranačka grupa radi na zakonu koji bi kombinovao novu pomoć Ukrajini sa strožim mjerama na američkoj granici, na čemu insistiraju republikanci koji navode da su SAD fokusirane na potrebe u inostranstvu na štetu domaćih pitanja. Velika većina senatora i dalje podržava pomoć Ukrajini, a lider republikanske manjine u Senatu Mič Mekonel jedan je od najsnažnijih pristalica, uprkos izolacionističkoj tendenciji u njegovoj stranci.
Senator Džon Tjun, drugorangirani republikanac u Senatu, rekao je da će zakonodavci nastaviti raditi na tom paketu i tokom pauze za Dan zahvalnosti, te da neće čekati do sredine januara — kada se Kongres suočava sa još jednim rokom za obnovu finansiranja vlade — kako bi nešto preduzeo u kontekstu Ukrajine.
Veliki znak pitanja je Predstavnički dom Kongresa, gdje je novi predsjedavajući Majk Džonson – koji je kao konzervativac glasao protiv pomoći Ukrajini – uopšteno govorio o potrebi da se suprotstavi ruskoj agresiji, ali se istovremeno suočava sa kolegama republikancima koji su pokazali više neprijateljstva prema kontinuiranoj podršci Kijevu.
Džonson takođe insistira na tome da se dodatna pomoć Ukrajini kombinuje sa strožim mjerama granične bezbjednosti, iako je daleko od sigurnog da bi bilo koji sporazum o imigraciji koji bi odobrio Senat predvođen demokratama mogao proći Predstavnički dom pod kontrolom republikanaca.
Polovina odraslih Amerikanaca je izuzetno ili veoma zabrinuta da uticaj Rusije predstavlja direktnu pretnju SAD. Demokrate (53%) i republikanci (51%) su na sličan način zabrinuti zbog ruske moći – ali je veća vjerovatnoća da će demokrate, a ne republikanci, vidjeti Ukrajinu kao naciju zajedničkih vrijednosti sa SAD i da će podržati veću pomoć toj zemlji.
Otprilike polovina javnosti (48%) podržava davanje oružja Ukrajini (57% među demokratama, 42% među republikancima). Otprilike 4 od 10 ispitanih se zalaže za slanje vladinih fondova direktno u Ukrajinu (54% demokrata, 24% republikanaca).
U poređenju sa septembarskom anketom, Amerikanci češće kažu da bi SAD trebale preuzeti "manje aktivnu ulogu" u rješavanju svjetskih problema. Nešto manje od polovine (45%) sada kaže da bi SAD trebale biti manje uključene, u odnosu na 33% u septembru. Samo 16% demokrata sada navode da bi SAD trebalo da preuzmu aktivniju ulogu, u odnosu na 29% u septembru.
Piter Ajnsig, republikanac iz Oklahome, rekao je da vjeruje da SAD imaju ulogu u inostranstvu, ali da je i dalje zabrinut zbog prevelike državne potrošnje i federalnog duga.
Ipak, Ajnsig je naveo da bi bio skloniji podržati pomoć Ukrajini ako bi postojao veći nadzor nad načinom na koji se novac koristi u inostranstvu, kao i vremenski okvir koliko dugo će SAD pružati podršku.
"Nemamo transparentnost o tome gdje novac zaista ide", rekao je Ajnsig (40). "To je veliki paušalni iznos."
Četiri od 10 odraslih Amerikanaca kažu da je Ukrajina saveznik koji dijeli američke interese i vrijednosti. Taj stav je najčešći među demokratama (53%), za koje je mnogo veća vjerovatnoća od nezavisnih (28%), republikanaca (29%) i generalno Amerikanaca da vide Ukrajinu kao naciju sa sličnim vrijednostima i potrebama. Otprilike polovina republikanaca kaže da je Ukrajina partner s kojim bi SAD trebale sarađivati, ali navode da to nije nacija koja dijeli američke vrijednosti.
