Za Vladimira Putina, pobjeda u Ukrajini mogla bi da vodi kroz dolinu Rio Grande u Teksasu.
Ruski državni mediji i onlajn nalozi povezani sa Kremljom su proteklih nedelja širili obmanjujući i zapaljivi sadržaj o američkoj imigraciji i pograničnoj bezbjednosti. Cilj kampanje je po svemu sudeći da se podstakne nezadovoljstvo i dovede do polarizacije prije predsjedničkih izbora 2024. godine, prenosi agencija Asošijeted pres.
Eksperti koji proučavaju ruske dezinformacije kažu da Amerikanci mogu da očekuju da se one još više šire dok Putin pokušava da oslabi podršku za Ukrajinu i onemogući joj ključnu pomoć.
U objavama na društvenim mrežama, onlajn video snimcima i na vebsajtovima, pogrešno se predstavljaju posljedice imigracije, naglašavaju se priče o krivičnim djelima koja su počinili imigranti i upozorava na teške posljedice ako Amerika ne pooštri mjere na granici sa Meksikom. Sadržaj je često obmanjujući, sa podacima koji se izvlače iz konteksta i osporenim glasinama.
Ruska kampanja širenja dezinformacija ponovo je usmjerena na Ameriku dvije godine nakon što je u fokusu bila propaganda o ruskoj invaziji na Ukrajinu. Eksperti koji proučavaju kako autoritarne države koriste internet da šire dezinfrmacije ocjenjuju da je podrivanje podrške Ukrajini i dalje glavni prioritet Rusije, i da Kremlj samo pronalazi nove načine da to postigne.
Stručnjaci upozoravaju da bi širenje dezinformacija moglo da se pogorša uoči predsjedničkih izbora u Americi. Podrivene su onlajn mjere kojima se pokušavalo spriječiti širenje lažnih tvrdnji tokom prošlog izbornog ciklusa, dok načini i sistemi za kreiranje dezinformacija i njihovo širenje samo jačaju.
I dok zaštitne mjere slabe, a vještačka inteligencija postaje sve popularnija, eksperti upozoravaju na posljedice po izbore.
"Stvari su se promijenile, čak i proteklih nekoliko dana", kaže Kajl Volter, istraživač u tehnološkoj kompaniji "Logically" koja prati kampanje širenja dezinformacija.
Dok eksperti i vladini zvaničnici duže vremena upozoravaju na ruske namjere, Volter ističe da je sadržaj ove godine "prvi nagovještaj" koji je on vidio da "će se Rusija usredsrediti na američke izbore".
Njegova kompanija je ovog mjeseca identifikovala desetine proruskih naloga na kojima se objavljuje sadržaj o imigraciji u Americi, sa naročitim fokusom na promovisanju nedavnih protesta u Teksasu protiv imigracije. Prema nedavnoj procjeni kompanije, ruski aparat za širenje dezinformacija je 2024. godinu počeo sa fokusom na SAD, nakon što je dvije godine uglavnom bi usredsređen na rat u Ukrajini.
U mnogim objavama naglašavaju se krivična djela koja su navodno počinili imigranti koji su nedavno stigli u zemlju, ili se sugeriše da su migranti teret za lokalne zajednice. Neke tvrdnje objavljene su na nalozima sa malim brojem pratilaca, dok su druge prenijeli državni mediji sa milionima korisnika.
Ove nedelje, ti nalozi objavljivali su vijest o nedavnoj smrti studentkinje u Džordžiji i hapšenju državljanina Venecuele koji je ilegalno ušao u SAD i dozvoljeno mu je da ostane dok imigracione vlasti razmatraju njegov slučaj. Bivši predsjednik Donald Tramp i drugi republikanci brzo su iskoristili ubstvo da sugerišu da su migranti češće odgovorni za krivična djela od američkih državljana. Nema dokaza za te tvrdnje.
Sadržaj na engleskom brzo se proširio na vebsajtovima i platformama popularnim među američkim biračima. Snimak nedavnog anti-imigracionog protesta, koji je objavio ruski RT, ove nedelje je imao hiljade pregleda na Eksu, uz oštre reakcije korisnika.
Ruski Sputnjik ove nedelje je objavio priču o sve češćim pozivima da se izgradi zid na američko-meksičkoj granici, što je prioritert za Trampa koji nije uspio da ostvari taj projekat dok je bio predsjednik. Analiza drugih sajtova povezanih sa člankom Sputnjika pokazuje da je polovina bila u SAD, pokazuju podaci onlajn firme za analizu Semrush.com. Amerikanci su najveća publika Sputnjika, sa engleskog govornog područja.
Američki zvaničnici su upozoravali da bi Rusija mogla da pokuša da se miješa u izbore u desetinama zemljama ove godine, kada više od 50 država - ili polovina svjetske populacije - glasa na izborima. Rusija ima strateški inteerse kada je riječ o ishodu mnogih izbora - na primjer u Evropskom parlamentu - ali Amerika predstavlja najveći plijen.
Za ruske pokušaje da osvoji Ukrajinu, ulozi na ovogodišnjim američkim izborima ne mogu biti viši. Predsjednik Džo Bajden obećao je da će u potpunosti podržatii Ukrajinu. Ta podrška je manja među republikancima. Tramp je otvoreno hvalio Putina i sugerisao da bi ohrabrio Rusiju da napadne NATO članice ako ne izdvoje dovoljno novca za alijansu.
Više od polovine republikanaca vjeruje da Amerika previše troši na Ukrajinu, dok demokrate više podržavaju dodatnu pomoć, pokazalo je nedavno istraživanje AP-a i Centra za istraživanje NORC.
Od početka rata, Rusija je pokrenula kampanju širenja dezinformacija čiji cilj je bio da se smanji podrška za Ukrajinu. Između ostalog su se iznosile tvrdnje o tajnim američkim ratnim laboratorijama za biološko oružje, teorije zavjere o nacistima ili o tome da ukrajinske izbjeglice čine zločine i uzimaju poslove od ljudi koji su ih primili.
Ti napori su se nastavili, ali je Rusija preusmjerila pažnju na pitanja koja nemaju očigledne veze sa Moskvom, ali mogu više da izazovu podjele među njenim protivnicima - kao što su imigracija ili inflacija, što su važne teme u Americi i Evropi.
"Veoma su mudri i znaju kako da podstaknu reakciju. Ako je krajnji cilj da se smanji podrška za Ukrajinu, način da se to uradi mogao bi da bude da se govori o tome koliko je loša situacija na južnoj granici. Njihov put do pobjede je da natjeraju SAD i Evropsku uniju da prestanu da šalju oružje i pomoć Ukrajini", ocjenjuje Bret Šefer, viši saradnik i šef tima koji proučava manipulisanje informacijama pri neprofitnoj organizaciji "Alijansa za demokratiju", sa sjedištem u Vašingtonu.
Ruska ambasada u Vašingtonu nije odgovorila na zahtjev AP-a za komentar. Američki izbori mogu da budu primamljiva meta i za druge autoritarne zemlje, kao što su Kina i Iran koje su, poput Rusije, spremne da koriste propagandu i dezinformacije na internetu da promovišu svoje ciljeve.
Propisi na internetu su se dramatično promijenili od kako je Rusija pokušala da se miješa u američke predsjedničke izbore u Americi 2016. godine, na kojima je pobijedio Tramp.
Platforme kao što su Fejsbuk i Instagram zabranile su mnoge ruske državne naloge i uvele nove zaštitne mjere da bi spriiječile zloupotrebe. Meta, vlasnik Fejsbuka, objavila je prošle jeseni da je identifikovala i zatvorila mrežu od hiljada lažnih naloga otvorenih u Kini čiji cilj je bio da se zavaraju američki birači.
Druge platforme, kao što je Eks, imaju drugačiji pristup - umanjuju ili čak ukidaju moderaciju sadržaja i propise za zaustavljanje dezinformacija. A zatim je tu TikTok, čija je povezanost sa Kinom i popularnost među mladima alarmirala Vašington.
Postoje strahovanja i zbog vještačke inteligencije koja olakšava pravljenje audio ili video snimaka koji mogu da lako zavaraju birače. Rusija i drugi koji šire dezinformacije takođe koriste sajtove sa šifrovanim porukama ili vebsajtove koji se pretvaraju da su legitimni mediji.
Volter iz kompanije Logically najviše brine zbog dezinformacija na Eksu i TikToku ove godine, zbog nedostatka kontrola i popularnosti, naročito među mladima.
Objašnjava da se na opasnost od širenja dezinformacija obično ukazuje tokom izbornih godina, ali da se najefektnije informacione kampanje pripremaju više godina unazad. Američki protivnici dugo vremena proučavaju američku politiku, prave onlajn mreže i podstiču unutrašnje podjele.
"Ne moraju da ulože mnogo napora u same dezinformacije. Već su postavili osnove za to prije 2024", ocjenjuje Volter.
