Najmanje 20 osoba je poginulo, a 75 povriijeđeno u ruskom balističkom raketnom napadu na civilnu infrastrukturu u ukrajinskom lučkom gradu Odesa, saopštili su ukrajinski zvaničnici. Riječ je o najsmrtonosnijem napadu ruskih snaga u poslednjih nekoliko nedelja.
Rusija je proteklih nedelja pojačala udare na Odesu, koju ovog mjeseca napada dronovima ili raketama gotovo svakog dana. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da će ukrajinske snage odgovoriti na najnoviji ruski napad.
"Naše odbrambene snage će sigurno uraditi sve da osiguraju da ruske ubice osjete naš fer odgovor", poručio je Zelenski u večernjem obraćanju.
Dvije ruske rakete Iskander-M, ispaljene sa ukrajinskog poluostrva Krim koje je pod ruskom okupacijom, pogodile su stambeno područje u Odesi, rekao je na nacionalnoj televiziji regionalni guverner Oleh Kiper.
"Rusija nastavlja da teroriše Odesu...stanovnici, zdravstveni radnici i pripadnici hitnih službi su među žrtvama i povrijeđenima", rekao je ukrajinski državni tužilac Andrij Kostin.
Zdravstveni radnici i spasioci poginuli su u drugom raketnom napadu, koji je izveden nakon što su izašli na lice mjesta da ukažu pomoć povrijeđenima u prvobitnom udaru, rekao je Kiper.
Desetoro ljudi zadobilo je ozbiljne povrede, dodao je guverner. Građani su posle napada u redovima čekali da dobrovoljno daju krv, a proglašen je i dan žalosti u subotu.
U napadu je uništen trospratni rekreacioni centar, a najmanje 10 kuća, gasovod i spasilačka vozila su oštećeni, saopštila je južna vojna komanda.
Spasioci su gasili požare na gasovodu i u jednoj kući, na ukupnoj površini od oko 120 kvadratnih metara i nastavljaju da raščišćavaju ruševine.
"Ukrajini je potrebna hitna pomoć da brani sebe i mir u Evropi", poručila je na Eksu Maja Sandu, predsjednica susjedne Moldavije.
Odesa, jedna od najvećih luka u Ukrajini, duže vreme je meta ruskih napada naročito nakon što je Moskva izašla iz sporazuma o bezbjednom transportu ukrajinskog žita.
"Ruski teror u Odesi je znak slabosti neprijatelja, koji se bori protiv ukrajinskih civila u trenutku kada ne može da garantuje bezbjednost ljudi na svojoj teritoriji", napisao je na Telegramu šef kabineta ukrajinskog predsjednika Andrij Jermak.
Moskva odbacuje optužbe da napada civile u invaziji na Ukrajinu, mada su mnogi poginuli u čestim ruskim vazdušnim napadima širom zemlje.
Ukrajina je razvila i koristi dronove dugog dometa kojima napada rusku teritoriju. Ove nedelje je uoči ruskih predsjedničkih izbora pojačala napade na naftne rafinerije. U petak ujutro je napala malu rafineriju u ruskog regionu Kaluga, u operaciji koju je izvela vojna špijunska služba GUR, rekao je ukrajinski obavještajni izvor za Rojters.
Ruska imovina i artiljerija dugog dometa za Ukrajinu
Zemlje koje podržavaju Ukrajinu iskoristiće zaostali profit od zamrznute ruske imovine da finansiraju kupovinu oružja za Kijev, najavio je u petak njemački kancelar Olaf Šolc posle susreta sa liderima Francuske i Poljske, Emanuelom Makronom i Donaldom Tuskom.
Šolc, francuski predsjednik i poljski premijer su na zajedničkoj konferenciji za novinare u Berlinu potvrdili podršku Ukrajini, čije trupe ostaju bez municije dok se suočavaju sa najtežim bitkama od prvih dana ruske invazije prije dvije godine.
Evropska podrška Ukrajini je sve vitalnija, s obzirom na to da američki Kongres i dalje nije odobrio dodatnu pomoć za Kijev od 60 milijardi dolara koju je tražio predsjednik Džo Bajden.
Šolc je rekao da su se lideri saglasili da je potrebno na globalnom tržištu nabaviti više oružja za Ukrajinu i povećati proizvodnju vojne opreme, uključujući kroz saradnju sa partnerima u Ukrajini.
"Koristićemo profit od ruske imovine zamrznute u Evropi da finansijski podržimo kupovinu oružja za Ukrajinu", rekao je Šolc, i time podržao prijedlog koji je prošlog mjeseca iznijela predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Šolc je dodao da su se lideri takođe saglasili o potrebi da Kontakt grupa za odbranu Ukrajine formira koaliciju za snabdijevanje Kijeva artiljerijom dugog dometa.
Ministri odbrana zemalja u kontakt grupi trebalo bi da se sastanu u ponedeljak u američkoj vazduhoplovnoj bazi Ramštajn u Njemačkoj.
Makron je ponovo upozorio da nije samo u pitanju ukrajinska, već i evropska bezbjednost.
"Uradićemo sve što je potrebno, koliko god dugo je potrebno da Rusija ne bi mogla da pobijedi u ratu", naglasio je Makron. Dodao je međutim, da su se trojica lidera saglasila da nikada ne započnu eskalaciju sa Rusijom.
